Connect with us

Politika

SDS PRED ODLUKOM: Jedna kolona za pobjedu ili nastavak urušavanja Srpske?

Sjednica Predsjedništva Srpske demokratske stranke (SDS) biće održana danas u Banjaluci, na kojoj će se razmatrati ideja predsjednika te stranke Branka Blanuše da se svi oni koji žele da se bore protiv režima nađu u zajedničkoj koloni.

SDS, koja je još uvijek najjača opoziciona stranka, nalazi se pred izazovom da li će predvoditi kolonu nezadovoljnih režimom ili će pokleknuti pred pojedincima u vlastitim redovima koji su protiv ukrupljavanja opozicione scene smatrajući da u borbu protiv SNSD-ove mašinerije mogu ići sami, uz podršku malih stranaka.

Većinski dio SDS-ovih funkcionera, među kojima su i tri od četiri bivša predsjendika te stranke su za ukrupljavanje opozicije koju će voditi SDS.

Protiv te ideje nije ni PDP, druga opoziciona stranka koja je glavna poliitčka snaga sa još desetak malih stranaka u Pokretu sigurna Srpska koju predvodi banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković.

Ono što je zadnjih mjeseci vidno jeste da je utihnula opoziciona kritika protiv režima, jer se vodi “rat” unutar opozicije, gdje pojedinci ultimativno nastupaju i vode borbu o tome ko jeste pravi opozicionar, a ko to nije, kome pripada koja funkcija i ko ju je više zaslužio.

Da li će SDS imati danas snage da prevaziđe probleme unutar same stranke u kojoj su se pojedinci stavili iznad predsjednika i organa te stranke ili će podleći ucjenama onih koji bi na predstojeće izbore izašli sami sa dvije male stranke, jednom parlamentarnom i drugom ,koja je tek nastala.

“Kamen spoticanja” je lider PSS i PDP-a Draško Stanivuković, koji je zajedno sa predsjednikom SDS Brankom Blanušom, jedan od kandidata za dvije funkcije, predsjednika Republike Srpske i srpskog člana u Predsjedništvu BiH.

Stanivukovićeva popularnost i energija, očito su velika prepreka za pojedince u opoziciji, koji bi radije ostavili Milorada Dodika na vlasti u Republici Srpskoj nego išli u pobjedničku trku sa njim.

Stanivuković i njegov pokret su prihvatili SDS-ovu ponudu da formiraju zajedničku listu za NSRS i Parlament BiH, kao i mogućnost potpunog jedinstva sa SDS-om, kao najstarijom državotvornom strankom.

Očito je na SDS-u da procijeni, hoće li povući korak ka jačanju političkih snaga koje su protiv režima ili će zbog pojedinaca ostati da tavori na poliitčkoj sceni Republike Srpske, busajući se u prsa na osnovu stare slave da su oni najzaslužniji za nastanak Republike Srpske.

Za pobjedu opozicije treba jak SDS, ali bez obzira na želje, bez kohezije sa Draškom Stanivukovićem i njegovim pokretom teško će stići do tog cilja.

(BN)

Politika

GRAĐANI PUNE BUDŽET, A UIO TROŠI! Za plate otišlo čak 104 miliona KM, a planiraju još zaposlenih

Tekući izdaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u prošloj godini iznosili su 128,69 miliona maraka, od čega se 104,52 miliona odnose na bruto plate i naknade zaposlenih, a 24,16 miliona KM na materijalne troškove.

U finansijskom izvještaju UIO BiH za prošlu godinu navedeno je da se od ukupnog iznosa koji je utrošen za zaposlene, na bruto plate i naknade odnosi se 84,66 miliona, dok su naknade troškova zaposlenih bile teške 19,86 miliona KM.

Kada se podvuče crta, na plate i naknade otišlo je 81 odsto od ukupno utrošenih sredstava za tekuće izdatke u izvještajnom periodu.

Više od 2.300 zaposlenih, stižu i novi konkursi

Zakonom o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za prošlu godinu UIO je odobren broj zaposlenih 2.691, a u toj instituciji zaključno sa krajem prošle godine bio je angažovan 2.361 izvršilac.

– Za 113 zaposlenih prestao je radni odnos u prošloj godini po različitim osnovama, kao što su penzionisanje, sporazumni prekid radnog odnosa, smrt zaposlenog… – stoji u finansijskom izvještaju UIO u kojem je navedeno da će u ovoj godini ova institucija raspisati konkurs za prijem zaposlenih.

Milioni za struju, markice i video-nadzor

Kada je riječ o materijalnim troškovima koji su “pojeli” 24,16 miliona maraka, realizacija višegodišnjeg projekta finansiranja usluga održavanja sistema video-nadzora UIO koštala je 1,64 miliona KM.

– Najveće stavke materijalnih troškova su izdaci za poštanske usluge, na koje je otišlo 1,07 miliona, dok je na račune za utrošenu električnu energiju potrošeno 2,14 miliona KM. Kancelarijski materijal koštao je 540.812 maraka, a iznajmljivanje prostorija i skladišta 843.290, odnosno 810.096 KM – stoji u finansijskom izvještaju.

Na iznajmljivanje vozila potrošena su 1,42 miliona, dok je najam stalnih sredstava u obliku prava koštao 1,64 miliona KM.

– Usluge popravki i održavanje opreme koštale su 892.773 KM, dok su na štampanja poreskih markica utrošena 2,83 miliona maraka – piše u finansijskom izvještaju.

Za iznajmljivanje 95 vozila 1,4 miliona KM

Kada je riječ o najmu vozila, u UIO pojašnjavaju da su opredijeljeni ka tom rješenju, s obzirom na dotrajalost automobila koje koriste zaposleni za obavljanje redovnih radnih zadataka te kompleksnost poslovnih procesa koji se sprovode u vilju upravljanja i održavanja voznog parka te nemogućnost obezbjeđenja značajnog iznosa sredstava za nabavku većeg broja vozila.

– UIO se opredijelio da određeni broj, odnosno tačno 95 vozila, obezbijedi putem najma, zbog čega su na poziciji unajmljivanja vozila realizovani izdaci u iznosu od 1.428.080 maraka – stoji u finansijskom izvještaju, u kojem je naglašeno i da je UIO u 2025. godini putem licitacije prodao dotrajana i havarisana vozila i po tom osnovu ostvario prihod od 235.863 marke.

Troškovi UO

Za finansiranje Upravnog odbora UIO u 2025. godini bila je planirana 781.000 KM, a od toga iznosa utrošeno je više od pola miliona, tačnije 560.056 maraka. Najviše novca otišlo je na bruto plate i naknade plata i to 452.247 maraka, dok su naknade troškova zaposlenih iznosile 92.750 KM. Na telefonske i poštanske usluge Upravnog odbora potrošene su 2.342 KM, a za ugovorene i druge posebne usluge 12.715 maraka, piše Glas Srpske.

Nastavi čitati

Politika

MASOVNI PROTESTI PRED INSTITUCIJAMA BIH SVE IZVJESNIJI: Sindikati čekaju još samo jednu odluku

Predstavnici sindikata policijskih agencija, UIO BiH i državnih službenika 13. jula dogovoriće detalje novih masovnih protesta pred državnim institucijama.

Predsjednik Sindikata Granične policije BiH Dragan Matović potvrdio je za „Avaz“ da će na ovom sastanku dogovoriti detalje novih masovnih protesta pred državnim institucijama zbog neusvajanja budžeta BiH za ovu godinu, iako su svi zakonom propisani rokovi odavno istekli.

“Ranije smo zaključili da ćemo izaći pred Predsjedništvo ako ne bude usvojen budžet, ali evidentno je da je zastoj sada negdje u Savjetu ministara. Tražimo samo da rade posao za koji su plaćeni. Mi više vremena nemamo. Evo pola 2026. primjenjuje se osnovica iz 2025., izmjene i dopune zakona o platama, iako su usvojene, ne mogu da se primijene, topli obrok je vezan za budžet … sve što nam je predviđeno za ovu godinu je na čekanju u periodu eskalacije cijena. Dovedeni smo na margine, iako bismo trebali biti na vrhu. Do 13. jula ćemo definitivno odlučiti dolazimo li pred Predsjedništvo ili Savjet ministara, ali svi sindikati se slažu da izlaze na proteste, na koje pozivamo sve zaposlene. Ovo nije samo sindikalni problem, već zajednički problem oko 23.000 ljudi”, kaže Matović.

Podsjećamo, zaposleni u ovim institucijama održali su protest i 31. marta ove godine.

Nastavi čitati

Politika

NAKON 30 GODINA: Nermin Nikšić neće biti kandidat na izborima u BiH

Predsjednik SDP-a i aktuelni premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić se neće kandidovati na predstojećim Opštim izborima u BiH.

Do samog kraja procesa sastavljanja izbornih lista trajale su interne diskusije o tome da li će Nikšić voditi listu SDP-a za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kao i prije četiri godine, objavio je Klix.ba.

Ipak, na kraju je donesena odluka da Nermin Nikšić neće biti kandidat, što će biti prvi put od 1996. godine, odnosno od prvih Opštih izbora nakon kraja rata u BiH, da aktuelni predsjednik SDP-a neće biti kandidat na izborima.

Od 2000. do 2014. godine je Nikšić bio kandidat SDP-a za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, a 2018. i 2022. godine bio je kandidat za državni parlament.

Odluka da ne bude na jednoj od izbornih lista SDP-a sugeriše da će Nikšić, kao što je i nekoliko puta najavljivao u prošlosti, vjerovatno ići u penziju nakon kraja svog mandata.

Ipak, vrijedi istaći da je moguće da Nikšić, ako SDP bude učestvovao u vlasti na nekom nivou, dobije izvršnu funkciju, kao što se desilo nakon što nije izabran u državni parlament prije četiri godine.

Takođe, moguće je i da Nikšić bude kandidat za Dom naroda PS BiH, ali i da na tu poziciju bude imenovan.

Nastavi čitati

Aktuelno