Connect with us

Svijet

ŠEF NATO-a: Kina treba da snosi posljedice zbog podrške Rusiji

U posljednje vrijeme se vodi stalna rasprava o mogućim sankcijama Kini, rekao je šef NATO Jens Stoltenberg.

Šef NATO-a izjavio je za BBC da Kinatreba da snosi posljedice zbog podržavanja ruskog rata u Ukrajini ako ne promijeni svoje ponašanje. Jens Stoltenberg rekao je da Peking “pokušava da sjedi na dvije stolice” podržavajući ruske ratne napore i istovremeno održavajući odnose s evropskim saveznicima.

“Ovo neće funkcionisati na duge staze”, rekao je Stoltenberg za BBC News tokom posjete Vašingtonu.

Koje su moguće sankcije Kini
U opsežnom intervjuu Stoltenberg je govorio i o nuklearnom oružju i troškovima za odbranu.

Na pitanje o tome što bi članice NATO-a mogle da učine u vezi sa kineskom podrškom Rusiji, Stoltenberg je rekao da se vodi “stalna rasprava” o mogućim sankcijama. On je dodao i da Kina “dijeli mnoge tehnologije, poput mikroelektronike, koje su ključne za Rusiju u izgradnji projektila i oružja koje koristi protiv Ukrajine”. Naveo je da “u nekom trenutku moramo da razmotrimo neku vrstu ekonomskih sankcija ako Kina ne promijeni svoje ponašanje”.

Peking je od prošlog mjeseca već pod nekim sankcijama zbog podrške Rusiji. SAD je najavio ograničenja koja bi bila usmjerena na oko 20 kompanija sa sedištem u Kini i Hong Kongu. Kina je branila svoje poslovanje s Moskvom rekavši da ne prodaje smrtonosno oružje i da “pažljivo rukuje izvozom artikala dvostruke namjene u skladu sa zakonima i propisima”.

“Rusija se sve više usklađuje s autoritarnim liderima”
Stoltenberg je u posjeti Vašingtonu, dok ruski predsjednik Vladimir Putin danas odlazi u Sjevernu Koreju. Prošlog mjeseca je bio u Kini.

“Rusija se trenutno sve više usklađuje s autoritarnim liderima”, rekao je Stoltenberg za BBC navodeći Iran, Peking i Sjevernu Koreju.

Rekao je da je Sjeverna Koreja poslala artiljerijske granate Rusiji, a zauzvrat je Rusija pružila naprednu tehnologiju za sjevernokorejske raketne i nuklearne programe.

“Tako Sjeverna Koreja pomaže Rusiji u vođenju agresivnog rata protiv Ukrajine”, zaključio je glavni sekretar NATO-a.

Vađenje nuklearnog oružja iz skladišta
Stoltenberg je za britanski list Telegraf izjavio da NATO razgovara o razmještanju veće količine nuklearnog oružja, o njegovom izvlačenju iz skladišta i stavljanju u pripravnost s obzirom na sve veću prijetnju Rusije i Kine. On je rekao da članice NATO-a razgovaraju o korištenju transparentnosti u pogledu svog nuklearnog arsenala kao sredstva za odvraćanje.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je kako se čini da su Stoltenbergovi komentari u suprotnosti sa saopštenjem objavljenim na konferenciji održanoj tokom vikenda u Švajcarskoj, u kojem stoji da je bilo kakva prijetnja ili upotreba nuklearnog oružja, kada je Ukrajina u pitanju, nedopustiva.

“Ovo je još jedna eskalacija napetosti”, rekao je Peskov komentarišući izjave glavnog sekretara NATO-a.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno