Connect with us

Svijet

Šef NATO-a RUTE “Evropa se ne može braniti bez SAD-a, NASTAVITE SANJATI AKO MISLITE DRUGAČIJE”

Glavni sekretar NATO-a Mark Rute danas je naglasio nezamjenjivu ulogu Sjedinjenih Američkih Država u odbrani Evrope, istakavši da se kontinent ne može sam braniti od aktuelnih prijetnji.

“Ako neko misli da se Evropska unija ili Evropa u cjelini može braniti bez SAD-a, samo nastavite sanjati. Ne možete. Mi ne možemo. Trebamo jedni druge”, rekao je Rute u obraćanju Odboru za spoljne poslove i Odboru za bezbjednost i odbranu Evropskog parlamenta u Briselu.

Rute je dodao da se i SAD oslanjaju na NATO kako bi obezbijedile vlastitu sigurnost, naglašavajući međusobnu zavisnost saveznika.

“Ako zaista želite biti sami, a ima onih koji se za to zalažu, zaboravite na to, nikada ne možete doći do cilja s pet posto izdvajanja, trebat će vam deset posto. Morali biste izgraditi vlastite nuklearne kapacitete koji koštaju milijarde i milijarde eura. U tom scenariju izgubili biste krajnjeg jamca naše slobode – američki nuklearni kišobran. Dakle, sretno s tim”, rekao je.

Rute je naglasio potrebu za bliskom koordinacijom između NATO-a i EU, priznajući njihove pojedinačne snage:

“EU je izvrsna u jačanju otpornosti, ali je isto tako vrlo snažna u regulisanju. A ovdje nam je posebno potrebna deregulacija”, poručio je.

Grenland u fokusu sigurnosnih razgovora

Njegove izjave dolaze u jeku dugotrajnih napetosti oko Grenlanda, nakon kontroverznog pokušaja američkog predsjednika Donald Tramp da preuzme danski teritorij. Tramp je ublažio ton nakon sastanka s Ruteom u Davosu, objavivši da su razgovarali o okvirnom sporazumu koji bi riješio sigurnosne zabrinutosti i ograničio ruski i kineski uticaj.

Rute je objasnio da su u toku dva radna procesa – jedan fokusiran na aktivniju ulogu NATO-a u sprječavanju rasta prisustva Rusije i Kine u Arktiku, a drugi vodi se između Danske, Grenlanda i SAD-a.

“Na Dancima, Grenlandu i SAD-u je da to sprovedu. Nemam mandat da pregovaram u ime Danske, pa to nisam činio niti ću”, rekao je.

Hitna pomoć Ukrajini

Govoreći o ratu između Moskve i Kijeva, Rute je istakao da, iako su evropska odbrambena industrija i unutrašnje tržište važne snage, trenutni prioritet mora biti hitno zadovoljenje odbrambenih potreba Ukrajine usred napada na civilnu infrastrukturu.

“EU ovdje obavlja ključan posao kroz paket kredita od 90 milijardi eura. Tih 90 milijardi napraviće ogromnu razliku za sigurnost Ukrajine i njen prosperitet. Evropa sada gradi svoju odbrambenu industriju, što je od vitalne važnosti, ali trenutno ne može sama obezbijediti dovoljno onoga što Ukrajini treba da se odbrani danas i odvrati prijetnje sutra. Stoga vas pozivam da u prvi plan stavite potrebe Ukrajine”, rekao je Rute.

On je posebno istakao ključnu ulogu američke potpore u održavanju Ukrajine u borbi, napominjući da u zemlju već stižu američka vojna sredstva vrijedna milijarde dolara.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno