Generalni sekretar NATO-a Marko Rute izjavio je danas na samitu Bukureštanske devetorke (B9) u glavnom gradu Rumunije da je Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u i pozvao saveznike da nastave jačanje odbrane, posebno na istočnom krilu Alijanse.

On je poručio da NATO prolazi kroz promjene koje bi podrazumijevale da evropske članice preuzmu više odgovornosti.

„Rusija ostaje direktna prijetnja NATO-u. Moramo da učinimo sve da zaštitimo članice, a jača Ukrajina danas znači bezbjedniju Evropu sutra“, naglasio je generalni sekretar NATO-a, dodajući da Ukrajina mora da ima dovoljno sredstava da ostane u borbi, prenosi rumunski portal Digi24.

On je naveo da su lideri NATO-a u Parizu već razgovarali o mogućem okviru mirovnog sporazuma i ocijenio da je već „dogovoreno 90 do 95 odsto“ mogućeg teksta, dok je odluka o eventualnom prekidu vatre na Ukrajini.

Što se tiče daljih koraka u vezi sa mogućim mirovnim procesom, Rute je poručio da je odgovornost sada na Moskvi i da Rusija mora da pokaže spremnost za naredne poteze.

„Za sada je lopta na strani Putina. On mora da povuče sljedeći potez“, izjavio je generalni sekretar NATO-a.

Govoreći o NATO-u, Rute je naveo da Alijansa prolazi kroz transformaciju u uslovima globalnih tenzija i da koncept „NATO 3.0“ podrazumijeva jači savez uz veće evropsko preuzimanje odgovornosti.

Rute je pojasnio da „NATO 3.0“ znači snažniji NATO u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako u nuklearnom, tako i u konvencionalnom smislu, uz veći doprinos evropskih saveznika.

„Dogovorili smo se da idemo ka izdvajanjima za odbranu od 5 odsto BDP-a. Neke zemlje su već prešle taj prag, druge mu se približavaju, ali moramo da budemo iskreni da i unutar NATO-a postoje naše unutrašnje diskusije“, rekao je Rute, prenosi rumunski Euronews.

On je potvrdio da u Vašingtonu postoje određena nezadovoljstva u vezi sa angažmanom saveznika u aktuelnim krizama, uključujući i sukob sa Iranom, ali je ocijenio da su poruke SAD jasno shvaćene među članicama.

„Vidimo značajan porast ispunjavanja preuzetih obaveza. To se vidi i u Rumuniji, gdje smo juče vidjeli američke avione kako dopunjuju gorivo“, rekao je Rute.

Govoreći o bezbjednosti pomorskog saobraćaja i na Bliskom istoku, Rute je naveo da se u oblasti Ormuskog moreuza sprovode međunarodne operacije, uključujući francusko-britanske inicijative za uklanjanje mina.

Rute je ponovio da „nema NATO-a bez Sjedinjenih Američkih Država“ i istakao važnost transatlantske veze, ali i jačanja evropskih kapaciteta.

Ranije danas, lideri okupljeni na samitu B9 usvojili su zajedničku deklaraciju u kojoj su ocijenili da Rusija ostaje najznačajnija i dugoročna prijetnja bezbjednosti NATO-a, uz poruku o potrebi za jačanjem odbrane istočnog krila Alijanse i nastavkom podrške Ukrajini.

Među učesnicima samita u Bukureštu bili su generalni sekretar NATO Marko Rute, kao i predsjednici Rumunije, Poljske, Litvanije, Estonije, Češke Republike, Letonije, Slovačke, Finske, Danske.

Učestvovali su i visoki predstavnici SAD, Švedske, Norveške, Islanda i Mađarske.

Samitu je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Rute: Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u, Alijansa prolazi kroz promjene“

BUKUREŠT, 13. maja (Tanjug) – Generalni sekretar NATO-a Marko Rute izjavio je danas na samitu Bukureštanske devetorke (B9) u glavnom gradu Rumunije da je Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u i pozvao saveznike da nastave jačanje odbrane, posebno na istočnom krilu Alijanse.

On je poručio da NATO prolazi kroz promjene koje bi podrazumijevale da evropske članice preuzmu više odgovornosti.

„Rusija ostaje direktna prijetnja NATO-u. Moramo da učinimo sve da zaštitimo članice, a jača Ukrajina danas znači bezbjedniju Evropu sutra“, naglasio je generalni sekretar NATO-a, dodajući da Ukrajina mora da ima dovoljno sredstava da ostane u borbi, prenosi rumunski portal Digi24.

On je naveo da su lideri NATO-a u Parizu već razgovarali o mogućem okviru mirovnog sporazuma i ocijenio da je već „dogovoreno 90 do 95 odsto“ mogućeg teksta, dok je odluka o eventualnom prekidu vatre na Ukrajini.

Što se tiče daljih koraka u vezi sa mogućim mirovnim procesom, Rute je poručio da je odgovornost sada na Moskvi i da Rusija mora da pokaže spremnost za naredne poteze.

„Za sada je lopta na strani Putina. On mora da povuče sljedeći potez“, izjavio je generalni sekretar NATO-a.

Govoreći o NATO-u, Rute je naveo da Alijansa prolazi kroz transformaciju u uslovima globalnih tenzija i da koncept „NATO 3.0“ podrazumijeva jači savez uz veće evropsko preuzimanje odgovornosti.

Rute je pojasnio da „NATO 3.0“ znači snažniji NATO u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako u nuklearnom, tako i u konvencionalnom smislu, uz veći doprinos evropskih saveznika.

„Dogovorili smo se da idemo ka izdvajanjima za odbranu od 5 odsto BDP-a. Neke zemlje su već prešle taj prag, druge mu se približavaju, ali moramo da budemo iskreni da i unutar NATO-a postoje naše unutrašnje diskusije“, rekao je Rute, prenosi rumunski Euronews.

On je potvrdio da u Vašingtonu postoje određena nezadovoljstva u vezi sa angažmanom saveznika u aktuelnim krizama, uključujući i sukob sa Iranom, ali je ocijenio da su poruke SAD jasno shvaćene među članicama.

„Vidimo značajan porast ispunjavanja preuzetih obaveza. To se vidi i u Rumuniji, gdje smo juče vidjeli američke avione kako dopunjuju gorivo“, rekao je Rute.

Govoreći o bezbjednosti pomorskog saobraćaja i na Bliskom istoku, Rute je naveo da se u oblasti Ormuskog moreuza sprovode međunarodne operacije, uključujući francusko-britanske inicijative za uklanjanje mina.

Rute je ponovio da „nema NATO-a bez Sjedinjenih Američkih Država“ i istakao važnost transatlantske veze, ali i jačanja evropskih kapaciteta.

Ranije danas, lideri okupljeni na samitu B9 usvojili su zajedničku deklaraciju u kojoj su ocijenili da Rusija ostaje najznačajnija i dugoročna prijetnja bezbjednosti NATO-a, uz poruku o potrebi za jačanjem odbrane istočnog krila Alijanse i nastavkom podrške Ukrajini.

Među učesnicima samita u Bukureštu bili su generalni sekretar NATO Marko Rute, kao i predsjednici Rumunije, Poljske, Litvanije, Estonije, Češke Republike, Letonije, Slovačke, Finske, Danske.

Učestvovali su i visoki predstavnici SAD, Švedske, Norveške, Islanda i Mađarske.

Samitu je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.