Connect with us

Banjaluka

SELAKOV KADAR OPET ,,BRLJA” Gradsko groblje NA SRAMOTU SVIH: Trava do koljena, zarasli grobovi, smeće pored staza

Lišće gdje god pogledate, trava oko grobova, smeće na hrpama, među kojima i drveni krstovi i nišani, oštećene klupe. Ovo je slika iz groblja u banjalučkom naselju Pobrđe, koje ne služi za primjer. U nekim dijelovima groblje izgleda pristojnije, ali generalan utisak je da je zapušteno i neodržavano.

Redakciji Srpskainfo javili su se čitaoci s primjedbom da je groblje u Pobrđu u sramotnom stanju. Navode da je nepokošeno, zatrpano smećem, sa nanosima blata od ko zna koje kiše, bačenim krstačama, istovarenim nanosima zemlje od ukopa, naslagama lišća…

– Službe redovno isporučuju račune i opominju za svaki dan zakašnjenja, što je u redu. Ali, nije u redu da se godinama redovno plaćaju računi, a svaki put kad idem na groblje idem sa trimerom, motorkom i opremom za raskrčivanje. Ali, navikao sam već – navodi naš čitalac koji je poslao i fotografije koje svjedoče o onome što govori.

Na licu mjesta

Priča da je ostao šokiran kada je prije neki dan otišao na groblje i vidio da se ne može proći između grobnih mjesta, jer je trava na nekim mjestima viša od 80 centimetara.

– Govorim ovo zbog svih sugrađana i sugrađanki koji nemaju trimer, motorku i nisu u stanju da rade, jer imaju isuviše godina, nisu u zdravstvenom stanju koje im to dozvoljava, a ipak imaju potrebu da dođu i posjete grobove najmilijih. Ili jednostavno ljudi ne žele da čiste groblje, jer to plaćaju da bude urađeno – kaže čitalac Srpskainfo.

Kako izgleda ovo groblje, da li možda građani pretjeruju ili ne, uvjerila se i naša ekipa. Na pojedinim mjestima trava je doslovno do koljena, orezane grane koje, očigledno, stoje mjesecima, a da ih niko nije pokupio. Vaza sa umjetnih cvijećem pored puta, na hrpama osušeno cvijeće sa grobova koje ljudi ostavljaju, a koje još niko nije sklonio. I ko zna koliko to stoji. Pojedini grobovi su doslovno zarasli u travu, klupe su na nekim mjestima oštećene, kante pune smeća,  Dok smo hodali grobljem vidjeli smo tek jednog radnika koji bi, sudeći po uniformi, mogao da bude zadužen za održavanje.

Starija gospođa koju smo zatekli kaže da nije zadovoljna održavanjem groblja, da joj smeta što nema gdje da baci smeće, jer je kanta puna, a komentariše i kako joj je teško da hoda do vode, koje nema u blizini groba njenog supruga.

Zaposleni

U pravu je naš sagovornik kada kaže da su neka druga groblja u Banjaluci, koje mahom održavaju parohije ili džemati ili župe, parkovi.

– Na groblju Sv. Marko se može ići kao u dnevnu sobu; listića nema – navodi on i tačno je.

Ko god je bar jednom posjetio ovo groblje, nije mogao da ne primjeti kako je sve uredno i sređeno.

Kako je moguće da neki vode više brigu o grobljima od drugih? Možda je u pitanju broj zaposlenih, ali njih, sudeći po informacijama sa internet stranice zgrade, u “Gradskom groblju” nema malo. Kako se navodi, ima ih nešto više od 80 i, doduše, veliki broj čini administracija. Tu su direktori, koordinatori, stručni saradnici, revizori, šefovi odjeljenja, rukovodioci, blagajnici, knjigovođe… Među zaposlenima su i dežurni radnici, radnici u salonu pogrebne opreme, cvjećari, zaposleni na opremanju preminulih, zaduženi za ukop i ekshumacije, vozači, radnici za građevinske i kamenorezačke poslove, za tekuće održavanje, spremačice…

Još prije skoro mjesec i po dana, tačnije 22. avgusta, na mejl adresu Gradskog groblja pisali smo kako se sugrađani žale da trava u groblje u Pobrđu nije pokošena duže vrijeme, da se plaše zmija, te pitali ko je nadležan za ovaj problem. Do danas, nije nam odgovoreno. Iz Grada nam je tada rečeno da oni nisu ti koji treba da brinu o uređenosti groblja, već da je to nadležnost “Gradskog groblja” JK a.d. Banjaluka.

Ovo groblje osnovano je 1966. godine kao višekonfesionalno i ateističko, a registrovano je kao „Gradsko groblje“, javno komunalno akcionarsko društvo, od društvenog interesa za grad.

Gradonačelnik Draško Stanivuković ljetos je obišao “Gradsko groblje” i zatekao nepokošenu travu i oštećene klupe. Rukovodstvu ovog preduzeća rekao je da to srede, a dogovoreno je i da se radnicima s najnižom platom isplati 500 KM.

– Stanje u javnim preduzećima može i mora biti bolje, a nerad se mora iskorijeniti i greške se moraju ispraviti – poručio je tada Stanivuković i rekao da će se vratiti da vidi koliko se stanje promijenilo. – Jer nije važno da direktorska fotelja bude udobna, nego da budu klupe na kojima sjede građani – rekao je on tada.

To je i uradio, te ponovo došao na groblje kako bi provjerio da li je stanje bolje. Tada ga je dočekala pokošena trava, klupe su bile popravljene, a ispoštovan je i dogovor o isplati 500 KM radnicima ovog preduzeća s najnižom platom.

(Srpskainfo)

Related Topics:

Banjaluka

SJEĆANJE NA BANJALUČKE ZVJEZDICE: Prije 34 godine stradalo 12 beba

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći

Na Odjeljenju za intenzivnu njegu banjalučkog porodilišta od 22. maja do 19. juna 1992. godine preminulo je 12 prijevremeno rođenih beba, koje bi imale šansu da se bore za život da im se kiseonik mogao dati u banjalučkoj bolnici ili da su mogle biti transportovane u Beograd radi bolje zdravstvene njege.

Prvi apel za pomoć iz Kliničko-bolničkog centra u Banjaluci upućen je 21. maja 1992. godine, a zaposleni su pokušali da medicinski kiseonik nadomjeste industrijskim, koji su, nakon apela za pomoć, dostavljali brojni pojedinci i organizacije iz Banjaluke.

Ali, ovaj kiseonik nije bio sterilan i nije posjedovao istu vlažnost, dok su boce punjene pod različitim pritiskom.

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći i uskoro Kliničko-bolnički centar ulazi u novi period neizvjesnosti.

U Jugoslaviji je posredstvom medija vođena kampanja da se dopusti let i spriječi agonija u Kliničkom-bolničkom centru, a podržale su je i brojne poznate ličnosti. Apele su uputili i predsjednik Jugoslavije Dobrica Ćosić, kao i patrijarh srpski Pavle.

Muslimansko-hrvatske jedinice tada su kotrolisale “Koridor života” u Posavini i kiseonik je mogao doći samo vazdušnim putem.

Za ovu tragediju bili su odgovorni oni koji su mogli da pomognu, a nisu to učinili, prije svega tadašnji generalni sekretar UN Butros Butros Gali, Savjet bezbjednosti UN i Komitet za sankcije, koji je odugovlačio i nije izdao dozvolu da sa batajničkog aerodroma poleti humanitarni avion sa kiseonikom i ostalom medicinskom opremom.

Uobičajena procedura za dobijanje dozvole trajala je do sedam dana, ali ni nakon 12 dana let nije odobren.

Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova pri Vladi Republike Srpske uvrstio je 2008. godine stradanje banjalučkih beba u Program obilježavanja značajnih istorijskih datuma i događaja Republike Srpske kao događaj od regionalnog značaja, a 22. maj je proglašen Danom stradanja 12 beba usljed nedostatka kiseonika ratne 1992. godine.

Nastavi čitati

Banjaluka

KO KAŽE DA NEMA PARA? U banjalučkim restoranima se pojelo i popilo 30 miliona KM

 U najpoznatijim banjalučkim restoranima se u prošloj godini, sudeći prema zvaničnim finansijskim izvještajima, pojelo i popilo više od 30 miliona maraka, a najviše u „Maloj stanici“ u vlasništvu banjalučkog ugostitelja Dalibora Šajića.

Naime, prihodi nekih od najpoznatijih banjalučkih restorana iznosili su lani oko 30 miliona KM, a najviše je, kako je napomenuto, obrnula „Mala stanica“ čiji je prihod iznosio 9,9 miliona maraka.

„Mala stanica“ je imala ujedno i najveću dobit kada su u pitanju najpoznatiji ugostitelji, te je zaradila 2,2 miliona KM u prošloj godini.

Ovaj restoran je značajno popravio poslovni rezultat u odnosu na pretprošlu godinu kada su obrnuli 7,6 miliona KM, a dobit im je iznosila 1,3 miliona maraka.

Još jedan restoran u vlasništvu Dalibora Šajića, tačnije „Kazamat“  obrnuo je u 2025. godini 2,5 miliona maraka dok im je dobit iznosila 564.846 KM.

Oni su poslovali slično kao u 2024. godini kada im je zarada iznosila 581.200 KM, a prihod 2,4 miliona maraka.

Značajan prihod je u prošloj godini ostvarila i „Zlatna kruna“ u vlasništvu Miše Kovačevića, koja je prometovala 5,5 miliona maraka, dok im je dobit iznosila 1,4 miliona KM.

Prihode od oko 5,5 miliona KM ostvarila je i „Stara Ada“ , dok su zaradili 814.141 KM.

FOTO: Ilustracija/Capital.ba

Inače, vlasnici „Stare Ade“ su Milan i Stojanka Radović, a i oni su popravili poslovni rezultat u prošloj u odnosu na 2024. godinu kada su prometovali 5,3 miliona maraka, a zarada im je iznosila 663.462 KM.

Pozamašan promet je imao i banjalučki restoran „Le coq“ koji je prometovao 3,3 miliona maraka a dobit im je iznosila 404.902 KM.

Ovaj restoran u vlasništvu poznatog banjalučkog ugostitelja Gorana Kurtinovića je u prošloj godini poslovao bolje u odnosu na 2024. kada su im prihodi iznosili 2,2 miliona maraka, a dobit 224.766 maraka.

Sudeći po finansijskim izvještajima dobar promet imao je i „My way“ u vlasništvu Mladena Miškovića, a koji je prihodovao 1,7 miliona KM, dok im je dobit iznosila 252.837 maraka.

Ovom restoranu su prihodi bili slični i 2024. godine kada su takođe obrnuli 1,7 miliona maraka, ali im je dobit bila veća i iznosila je 425.006 KM.

„Milky onassis“ u vlasništvu Nade Petković i zagrebačke firme „Mileni Milko“ ostvarila je lani prihode u iznosu od 1,2 miliona maraka, dok im je dobit iznosila 199.945 KM.

Oni su znatno popravili rezultate u prošloj u odnosu na pretprošlu godinu kada su prihodovali 811.495 KM, dok im je dobit iznosila 141.720 maraka.

Banjalučki splav u vlasništvu Stojana Tutnjilovića ostvario je u prošloj godini prihode u iznosu od 963.042 KM, dok im je dobit iznosila 105.354 marke.

Njima su prihodi i dobit pali u odnosu na 2024. godinu kada su obrnuli oko milion maraka, a zaradili 206.494 KM.

Capital

Nastavi čitati

Banjaluka

NOVA POBJEDA STANIVUKOVIĆA! Sud presudio u korist Grada Banjaluka! Poništeno rješenje Ministarstva u slučaju “Sokolskog doma”

Okružni sud u Banjaluci presudio je u korist Grada Banjaluka i poništio rješenje Ministarstvo trgovine i turizma RS u predmetu inspekcijskog nadzora nad Udruženje građana Sokolsko društvo, čime je potvrđeno da je gradska inspekcija postupala zakonito.

Presudom od 15. maja ove godine Sud je uvažio tužbu Grada Banjaluka i poništio akt Ministarstva kojim je ranije bilo ukinuto rješenje gradske inspekcije.

Riječ je o postupku koji je prošle godine sprovelo Odjeljenje za inspekcijske poslove Grada Banjaluka, nakon što su utvrđene nepravilnosti u poslovanju Udruženja „Sokolsko društvo“ u objektu Sokolski dom. Gradskom inspekcijom tada je utvrđeno da Udruženje, putem neregistrovanog subjekta „Teretana Sokolski dom“, pruža i naplaćuje komercijalne usluge korištenja teretane bez prethodne registracije kod nadležnog organa. Zbog toga je doneseno rješenje o privremenoj zabrani obavljanja te djelatnosti.

Međutim, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske naknadno je poništilo rješenje gradskog inspektora, da bi sada Okružni sud poništio odluku Ministarstva i praktično vratio na snagu prvobitno rješenje gradske inspekcije.

U presudi se navodi da je pravilno utvrđeno kako Udruženje obavlja djelatnost za koju nije registrovano, te da, uprkos upozorenjima i savjetima nadležnih organa, nije izvršilo potrebnu registraciju. Sud je, takođe, odbio zahtjev Udruženja „Sokolsko društvo“ za nadoknadu troškova upravnog spora.

Iz Grada Banjaluka poručuju da je ovom presudom potvrđeno da je gradska inspekcija postupala u skladu sa zakonom i u okviru svojih nadležnosti.
Buka

Nastavi čitati

Aktuelno