Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da posebni kolektivni ugovor za zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva donosi važna unapređenja procesa rada i povećanja prava radnika.

Šeranić je u intervjuu Srni rekao da je tim dokumentom predviđeno povećanje naknade za noćni rad sa 30 na 40 odsto.

“Prihvatili smo i prijedlog sindikata da za mjesta pod posebnim rizikom naknada iznosi od dva do 20 odsto, a bila je do 15 odsto”, rekao je Šeranić.

On je naveo da je posebno značajna mjera da se zdravstvenim radnicima koji rade u izrazito nerazvijenim i nerazvijenim lokalnim zajednicama omogući naknada na platu do 25 odsto.

“To je bio i zahtjev načelnika manjih lokalnih zajednica kako bi mogli da privuku i zadrže zdravstvene radnike”, dodao je Šeranić.

On je naveo da su, po zahtjevu sindikata, kolektivnim ugovorom i vozačima hitnih sanitetskih vozila odobrene naknade za obavljanje tog posla.

“Definisali smo i da su zdravstvene ustanove u obavezi da u roku od 60 dana donesu pravilnik o određivanju stimulacija zdravstvenim radnicima kako bi sve bilo jasno i transparentno. Imali smo dobru saradnju sa sindikatom u okviru pregovora”, naglasio je Šeranić.

ZAVRŠETAK RADOVA NA BOLNICI U TREBINJU U POSLJEDNJEM KVARTALU OVE GODINE

Šeranić je rekao da radovi na novoj bolnici u Trebinju napreduju dobrom dinamikom, podsjetivši da su završeni građevinsko-konstruktivni radovi i da su u toku radovi na unutrašnjosti objekta.

“Trenutno se radi na nabavci opreme, s obzirom na to da je potrebno da se poruči prije kako bi se mogla instalirati i kako bi zdravstveni radnici mogli da prođu obuku”, naveo je Šeranić.

On je dodao da grad Trebinje završava poslove kada je riječ o kanalizacionoj i elektromreži, te ostale stvari u vezi sa logistikom.

“Nadam se da ćemo u skladu sa ugovorom završiti sve poslove”, rekao je Šeranić.

On je istakao da se u posljednjem kvartalu ove godine može očekivati završetak svih radova na novom objektu bolnice, kao i svih ostalih poslova.

“U okviru ugovora predviđeno je da se obavi i edukacija zdravstvenih radnika za nove aparate koje će koristiti. Ima mnogo stvari koje je potrebno završiti u skladu sa ugovorom. Očekujem da bi to moglo biti u posljednjem kvartalu ove godine”, dodao je Šeranić.

On je ocijenio da će izgradnjom nove bolnice u Trebinju biti unaprijeđeni uslovi rada, što je jedan od segmenata sprečavanja odlaska medicinskih radnika.

“Osim toga, i posebni kolektivni ugovor i sve ono što govorimo o platama je paket kojim pokušavamo da obezbijedimo ostanak zdravstvenih radnika u Srpskoj”, rekao je Šeranić.

On je ukazao da je važno završiti poslove kada je riječ o bolnici u Prijedoru i dobiti idejno rješenje za rekonstrukciju i dogradnju ove zdravstvene ustanove.

“Razgovarali smo sa menadžmentom bolnice, ali i grada Prijedora koji su se aktivno uključili u ovaj posao, tako da se nadam da ćemo uskoro dobiti takvu vrstu idejnog projekta. U nekoliko navrata Vlada je pomogla prijedorskoj bolnici za određene hitne stvari. Međutim, ovdje treba ozbiljno pristupiti projektu kako bi zdravstveni radnici i pacijenti mogli da dobiju kvalitetniju zdravstvenu zaštitu”, rekao je Šeranić.

On je dodao da je dobra saradnja Vlade i Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju “Dr Miroslav Zotović”, te da se uskoro očekuje otvaranje ortopedije na lokaciji u Slatini, ali i banjsko-rekreativnog centra u Srpskim toplicama.

POVEĆANJEM PLATA DO UNAPREĐENJA EKONOMSKO-SOCIJALNOG STATUSA RADNIKA

Šeranić je podsjetio da će medicinskim sestrama i tehničarima od januarske plate primanja biti povećana za 100 KM, što je učinjeno na zahtjev sindikata.

“Za to će trebati dodatno da se izdvoji 15 miliona KM i taj će novac biti obezbijeđen. Ne smijemo doći u situaciju, kao što se to desilo u jednom domu zdravlja, da se smanjuju koeficijenti zdravstvenim radnicima. To se ne smije dovoditi u pitanje”, rekao je Šeranić.

On je naveo da će povećanjem plata od 10 odsto svim zdravstvenim radnicima od 1. aprila na inicijativu predsjednika Srpske Milorada Dodika biti projektovano ono što je sindikat očekivao iz aspekta povećanja plata.

Šeranić je rekao da Republika Srpska za povećanja plata u zdravstvu treba da obezbijedi dodatnih oko 53 miliona KM, te dodao da će Ministarstvo nastaviti da radi na unapređenju ekonomsko-socijalnog položaja zdravstvenih radnika.

NOVE USLUGE NA NIVOU PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Resorni ministar je naveo da je Fond zdravstvenog osiguranja ove godine planirao više aktivnosti kada je riječ o uvođenju novih usluga u primarni nivo zdravstvene zaštite.

“Oni su predvidjeli u ovoj godini proširenje ugovora domova zdravlja za određene usluge. Na primjer, da usluge centara za mentalno zdravlje u vezi sa problemima djece sa govorom ili iz autističnog spektra poremećaja prebacimo na nivo domova zdravlja”, rekao je Šeranić.

On je dodao da je važno da se u okviru domova zdravlja planiraju i usluge za rano otkrivanje šećerne bolesti ili drugih hroničnih oboljenja.

“Radićemo i na ranom tretmanu i prepoznavanju simptoma depresije”, rekao je Šeranić.

NA TREZORSKI SISTEM POSLOVANJA NIJE PREŠLO OSAM DOMOVA ZDRAVLJA

Šeranić je naveo da je prošle godine obezbijeđena isplata oko 51 milion KM za dugovanja domova zdravlja kako bi prešli na trezorski sistem poslovanja, te dodao da još osam domova zdravlja nije ušlo u taj sistem poslovanja.

“Neki to nisu učinili zbog neusvajanja opštinskih budžeta, što će biti učinjeno u
narednom periodu. Neki su svoj ulazak u trezor pomjerili za 1. februar, a neki nisu završili proces donošenja odluka, tako da ćemo i sa njima nastaviti da radimo”, rekao je Šeranić.

On je naglasio da je važno što je obezbijeđeno da domovi zdravlja više nemaju dugovanja prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, tako da radnici mogu bez problema da odlaze u penziju i da im staž bude povezan.

OMOGUĆITI MAKSIMALNU BEZBJEDNOST RADNICIMA U ZDRAVSTVU

Govoreći o inicijativi Udruženja doktora porodične medicine da u Krivični zakonik bude uvedeno krivično djelo napad na lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi, Šeranić je rekao da Ministarstvo to podržava i da svi zajedno treba da rade na tome da radnicima u zdravstvu bude omogućena maksimalna bezbjednost u obavljanju njihovih radnih zadataka.

“Radnici socijalne zaštite takođe se dovode u pojedinim situacijama u vrlo izazovne bezbjednosne situacije. Ne smijemo dozvoliti da dolaze u situacije u kojima će im biti narušena bezbjednost”, zaključio je Šeranić.