Connect with us

Politika

ŠERANIĆ O NAPADU NE IZIS! Potrebno do 15 dana za vraćanje u prethodni način rada

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je Srni da je na Integrisani zdravstveni informacioni sistem /IZIS/ Srpske izvršen ozbiljan napad kriminalnih grupa, ali da je baza podataka sačuvana i preduzete su sve predviđene mjere.
Šeranić je istakao da je hakovanje u bilo koji dio vitalnog sistema kakav je zdravstveni uvijek ozbiljan incident, kojem se ozbiljno i pristupa, a posebno u slučaju izrazito malicioznog međunarodnog napada kakav je izvršen na IZIS.
“To je veliki udar na zdravstveni sistem, ali prije svega to je krivično djelo i potrebno je da ga svi tako i tretiramo”, naglasio je Šeranić.

Prema njegovim riječima, svi odgovorni ljudi u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i zdravstvenim ustanovama, kao i u drugim nadležnim institucijama, od prvog dana i prve informacije o incidentu su se suočili sa ovom situacijom, sa svim svojim kapacitetima, te su preduzete i preduzimaju se sve mjere predviđene i potrebne u izazovnim situacijima.

“Sa aspekta zdravstvenog sistema, to znači maksimalan angažman da pacijenti što manje trpe zbog napada, a onda i zdravstveni radnici i zdravstvene ustanove na koje se ovo najviše odrazilo, a koji ovu situaciju nisu izazvali niti mogu na nju da utiču”, naglasio je Šeranić.

On je istakao da sve informacije koje javnost treba da ima, idu iz prve ruke, odnosno iz zdravstvenog sistema i da je jako važno da se one saopštavaju pravovremeno, onako kako pristižu, ali i kako mogu biti potvrđene.

“Ne zaboravimo da je upravo Fond zdravstvenog osiguranja bio taj koji je sve i obavijestio o tome da se desio međunarodni hakerski napad, da se preduzimaju sve zaštitne mjere sa aspekta bezbjednosti, kao i da se razmjere napada moraju sagledati, što se danonoćno radi, kao i neophodne analize. Takođe, Fond je zajedno sa zdravstvenim ustanovama odmah reagovao i u pogledu organizacije pružanja zdravstvene zaštite građanima, tako da pacijenti što manje trpe posljedice ovako brutalnog napada”, naglasio je Šeranić.

Resorni ministar je rekao da se ne smije desiti da zdravstvena zaštita bude ugrožena.

“Napominjali su to ljudi i prije mene, ali svakako treba ponoviti da pacijente liječe ljudi, a ne informacioni sistemi, a naši zdrastveni profesionalci znaju da se prilagode i svoj posao odgovorno rade i u izazovnim situacijama”, poručio je Šeranić.

On je obrazložio da je za vraćanje u prethodni način rada potrebno do 15 dana zato da bi se sistem postepeno i na bezbjedan način vratio u upotrebu i punu funkciju, što je preporuka svih stručnjaka i ljudi koji su najkompetentniji i najpozvaniji da o tome govore.

“Izuzetno je važno da ponovimo da je baza podataka IZIS-a sačuvana, da nisu ugrožene funkcije od značaja za kontinuitet rada sistema, kao i da je izvršena efektna prevencija negativnog uticaja na druge sisteme, što daje osnov za ponovno uspostavljanje rada sistema u punom kapacitetu, što je prije moguće”, naglasio je Šeranić.

On je istakao da u zdravstvenom sistemu nema mjesta poluinformacijama i nagađanjima, koja posebno ne smiju da dolaze iz institucija i tako se postupa u svim izazovnim situacijama, pa i u ovoj, a posebno nema mjesta komentarisanju i nagađanjima dok traje istraga.

“Dakle, riječ je o ozbiljnom napadu kriminalnih grupa, o čemu istragu vode i mogu da vode isključivo institucije koje su za to nadležne, kao što i na pitanjima sajber bezbjednosti rade oni kojima je to posao. Ako bilo ko ima bilo kakve informacije o tom krivičnom djelu, onda ne samo da treba, već je i u obavezi da svoja saznanja preda istražnim organima. Međutim, bojim se da se u ovom slučaju daje povoda i da se istraži širenje dezinformacija i izazivanje panike u javnosti”, rekao je ministar Šeranić Srni.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno