Mnogi stanovnici Gaze s olakšanjem su dočekali vijest o primirju između Izraela i Hamasa, ali njihovu nadu prate i sumnje.

“Osjetili smo sreću, ali bol i patnja ostaju”, rekao je Ibrahim Šurab iz Kan Hunisa, koji sada živi u šatorskom kampu u Muvasiju, prenosi Sky News.

Nevin Kudih dodala je da je to prvi trenutak stvarnog olakšanja otkako je počeo rat.

“Još smo na ulici”, rekla je, čekajući povratak kući.

U Deir al-Balahu su djeca slavila, ali mnogi odrasli osjećali su gorčinu.

“Izgubili smo voljene, domove i čitavu generaciju učenika. Ne znamo odakle početi s obnovom”, rekao je Mohamad al Fara.

Neki strahuju da se prekid vatre neće održati.

“Vrlo smo oprezni, vazdušni udari se još događaju”, izjavio je Mohamed al Nashar iz Gaze.

Uprkos sumnjama, mnogi se i dalje nadaju trajnom miru.

Primirje u Gazi trebalo bi stupiti na snagu u subotu rano ujutro, 24 sata nakon što ga je izraelska vlada službeno odobrila.

Nakon početka primirja, taoci bi trebali biti oslobođeni u roku od 72 sata. Vjeruje se da je 20 talaca još živo, a zauzvrat će Izrael osloboditi stotine Palestinaca iz zatvora, prenosi Index.

Sukob, koji je počeo napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, odnio je desetine hiljada palestinskih života, raselio velik broj ljudi i doveo dijelove Gaze do gladi.

Izraelska vlada odobrila je rano jutros sporazum kojim se poziva na oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike.

Izraelska vlada odobrila je rano jutros sporazum, otprilike 24 sata nakon što su posrednici objavili sporazum, kojim se poziva na oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike i početak postepenog povlačenja izraelskih trupa iz Gaze u okviru inicijative američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje dvogodišnjeg rata u Gazi.

Prethodno je i lider Hamasa u Pojasu Gaze Halil el Haja izjavio je da je postignut sporazum o okončanju rata i trajnom prekidu vatre, koji uključuje otvaranje graničnog prelaza Rafa, ulazak humanitarne pomoći i razmjenu zatvorenika s Izraelom.

“Vlada je upravo odobrila okvir za oslobađanje svih talaca – živih i preminulih”, navodi se na Iks nalogu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

Rat je produbio međunarodnu izolaciju Izraela i preokrenuo Bliski istok, evoluirajući u regionalni sukob koji je uvukao Iran, Jemen i Liban. Takođe je testirao odnose SAD i Izraela, jer je predsjednik SAD Donald Tramp vršio pritisak na izraelskog premijera da postigne dogovor.

Izraelci i Palestinci su proslavljali objavljivanje sporazuma, nadajući se okončanju dvogodiših sukoba u kojem je ubijeno preko 67.000 Palestinaca, i vraćanju posljednjih talaca koje je Hamas oteo u napadima kojima je započet sukob.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je danas da Španija treba što prije da poveća izdatke za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozoravajući da će biti isključena iz NATO-a ako to ne učini.

Tramp je tokom konferencije za novinare u Bijeloj kući, nakon bilateralnog sastanka sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom, izjavio da su se svi saveznici na NATO samitu u Hagu u junu obavezali da podignu izdatke za odbranu sa 2 na 5 BDP-a.

– Imali smo jedan zaostatak. To je bila Španija. Trebalo bi da ih pozovemo i saznamo zašto su zakasnili. Imaju sve uslove da to urade. Zanimljivo je da im ide dobro zahvaljujući mnogim stvarima koje smo uradili. Nemaju izgovor da to ne urade. Ali nema veze. Možda bi trebalo da ih isključimo iz NATO-a – izjavio je Tramp, prenio je španski El Pais.

Španija je bila ključna tema na posljednjem NATO samitu zbog svoje rezervisanosti u vezi s povećanjem izdvajanja za odbranu, pojašnjava španski list.

Španski premijer Pedro Sančez prihvatio je da usaglasi promjene u finalnoj izjavi koja je zadržala cilj od 5 odsto, ali s fleksibilnim tumačenjem prema kojem Španija može da odluči koliko će izdvajati, sve dok ispunjava ciljeve koje su postavili ministri odbrane NATO-a.