Connect with us

Svijet

Sijarto pronašao “krivce” za KRIZU U EVROPI

Evropa je u krizi jer njome dominira liberalna ideologija koja pokušava da stvori apsolutnu hegemoniju mišljenja i onemogućava racionalne diskusije u bilo kojoj oblasti, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Šef mađarskog ministarstva spoljnih poslova nazvao je liberalni mejnstrim “najmanje tolerantnom ideologijom” koja vlada u Evropi posljednjih decenija, jer tamo “ne tolerišu alternativna mišljenja, nisu spremni da prihvate neliberalne stavove, ne smatraju ih evropskim”.

Prema njegovim riječima, liberalni mejnstrim apsolutno onemogućava da se u bilo kojoj oblasti vode racionalne diskusije zasnovane na poštovanju.

On je izjavio i da je najvažniji međunarodni zadatak trenutno da se izbjegne eskalacija rata u Ukrajini i na Bliskom istoku, upozoravajući da bi, ukoliko se bilo koji od tih sukoba proširi na druge zemlje, mogao lako dovesti do trećeg svjetskog rata.

Nekoliko međunarodnih organizacija nije uspjelo da postigne značajnije rezultate u stvaranju mira posljednjih godina, napisao je Sijarto u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk.

Evropska unija i druge organizacije, prema njegovim riječima, pokazale su se neefikasnim u pomjeranju sukoba u Ukrajini ka miru u posljednje dvije godine, prenosi RT Balkan.

Umjesto mira, tu su isporuke oružja koje produžavaju sukob i dovode do više žrtava, dodao je Sijarto, koji se nalazi u poseti Njujorku, prenosi Mit.

U međuvremenu, Sijarto je rekao da je globalna borba protiv terorizma zadobila “veliki udarac” prošlog oktobra kada je Hamas lansirao hiljade raketa na Izrael.

On je rekao da je uspeh izraelskih protivterorističkih operacija globalni interes, ističući važnost zaštite civila i oslobađanja talaca.

“Ujedinjene nacije predstavljaju posljednju nadu za sprečavanje eskalacije u Ukrajini i na Bliskom istoku”, ocijenio je Sijarto dodajući da je uvjerio generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da će Mađarska u cilju uspostavljanja mira pružiti svu podršku UN.

Sijarto je podsjetio da je Mađarska krajem januara uplatila posljednju ratu svog doprinosa kao država članica za ovu godinu, što je, kao je istakao, čini jednom od zemalja koja obezbjeđuje efikasno funkcionisanje organizacije, što se, prema njegovim riječima ne može reći za sve članice, napominjući da postoji “bogata i moćna zemlja” koja budžetu UN duguje stotine miliona dolara.

Prema riječima Sijarta, UN su ključna organizacija, jer su obezbjedile platformu za komunikaciju čak i između nacija koje su u međusobnom ratu.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno