Connect with us

Zanimljivosti

SIMBOL MISTERIJE PREDVIĐANJA I SUDBINE: Baba Vanga predvidjela KRAJ SVIJETA, evo kada bi se to moglo dogoditi

Prije svoje smrti 1996. godine, Baba Vanga, slijepa mistična proročica iz Bugarske, navodno je zapisivala proročanstva za skoro svaku godinu do 5079. godine – kada će, prema njenim riječima, doći kraj svijeta.

Baba Vangina predviđanja sežu daleko u budućnost i uključuju brojna tehnološka otkrića, društvene preokrete i katastrofalne događaje.

Evo nekih ključnih prekretnica:
2028: Iskorenjivanje gladi u svijetu uz pomoć novog izvora energije; prva ljudska misija na Mars.

2033: Otapanje polarnog leda izaziva veliki porast nivoa mora.

2043: Muslimansko vođstvo prevladava u Evropi, globalna ekonomija je u procvatu.

2046: Organi će se rutinski uzgajati u laboratorijama – prekretnica u medicini.

2066: SAD koriste klimatsko oružje u vojnom sukobu da zamrznu „muslimanski Rim“.

2076: Uspostavlja se globalno besklasno društvo – neka vrsta modernog komunizma.

2088–2097: Svjet potresa nova bolest, sindrom ubrzanog starenja, koji se potom uspješno iskorenjuje.

2100: Čovječanstvo stvara vještačko sunce koje osvjetljava tamnu stranu Zemlje.

Ovi događaji izgledaju kao scenario naučne fantastike, ali neka od predviđanja su u skladu sa trenutnim tehnološkim razvojem – barem na simboličkom nivou.

Kako ih mediji tumače?
Svake godine se proročanstva Babe Vange nađu u centru pažnje medija. Dok senzacionalistički tabloidi proročanstva shvataju bukvalno, ugledniji mediji kao što su Euronews, Times of India i The Jerusalem Post ističu da je većina ovih predviđanja zasnovana na sekundarnim izvorima.

Često se pozivaju na navodne zapisivače njenih riječi ili usmenog predanja, što dovodi u pitanje autentičnost.

Takođe, u mnogim slučajevima, njena predviđanja – ako su uopšte bila istinita – ispadaju pogrešna.

Na primjer, nije se obistinilo predviđanje da će Evropa biti razorena do 2016. ili da će solarna oluja uništiti svijet 2023. godine.

Ipak, mit o njegovoj preciznosti od 85% i dalje je živ među pristalicama.

Pa ipak – kaže se i da je Baba Vanga tačno predvidjela potapanje podmornice Kursk, napade 11. septembra i izbor prvog afro-američkog predsjednika. Da li su ovo zaista vidovita predviđanja ili retroaktivna tumačenja? Ovo pitanje ostaje otvoreno.

Zašto još uvijek čitamo njena proročanstva?
U vremenima globalne neizvjesnosti – ratova, pandemija, klimatske krize – ljudi traže smisao i upozorenja u riječima onih za koje se kaže da „vide budućnost“.

Baba Vanga je postala ikona ove potrebe – ne samo kao proročica, već kao simbol misterije, predviđanja i sudbine.

Njena proročanstva su danas prije svega medijski fenomen. Njihova popularnost ne zavisi nužno od njihove istinitosti, već od toga koliko se poklapaju sa našim najdubljim strahovima i nadama.

Hoće li se nešto od ovoga zaista dogoditi 2025. godine?
Ostaje da vidimo. Ali ako nas istorija nečemu nauči, onda je to da sami pišemo budućnost – a ne slijepe proročice sa Balkana.

I možda je to najveća ironija Vanginih predviđanja: iako u njoj tražimo odgovore, ona nas vraća na nas same, prenose Atv.

Zanimljivosti

“POSLJEDNJA TVRĐAVA PALA”: Komarci prvi put u istoriji pronađeni na Islandu

Prvi put u istoriji komarci su pronađeni na Islandu, a tri primerka vrste ”Culiseta annulata” pronašao je ranije ovog meseca u svojoj bašti u Kjosu Bjorn Hjaltason, prenose islandski mediji.

Hjaltason je za Island monitor rekao da takve insekte nikada ranije nije video.

“Odmah sam mogao da kažem da je ovo nešto što nikada ranije nisam video”, rekao je Hjaltason, koji je uhvatio insekta, za koga se ispostavilo da je ženka.

On je od 16. do 18. oktobra uhvatio još dva komarca, jednog mužjaka i još jednu ženku, nakon čega je poslao tri insekta na identifikaciju entomologu u Islandskom institutu za prirodnu istoriju Matijasu Alfredsonu, koji je potvrdio da su to komarci vrste Culiseta annulata.

U svojoj objavi na Fejsbuku, Hjaltason je napisao da je “poslednja tvrđava pala”, jer se Island do sada nije smatrao jednom od zemalja u kojima su komarci autohtoni.

On je kazao da sumnja da su komarci u njegovu baštu stigli iz luke Grundartangi, koja je udaljena samo šest kilometara, gde stižu brodovi i kontejneri u kojima je moguće da su stigli i komarci.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAKON KRAJA NOVI POČETAK! Ovu frizuru žene najčešće biraju poslije raskida

Kažu da nakon svakog velikog kraja dolazi novi početak. A ponekad – taj početak miriše na novu frizuru.

Upravo svoju frizuru osvježila je Beli Konklin (Lola Tang) u finalu treće sezone serije “The Summer I Turned Prettyy” kada je sjela u frizersku fotelju i odlučila: vrijeme je za promjenu. Taj trenutak pokrenuo je i novi bjuti trend koji osvaja TikTok i salone širom svijeta – breakup bob.Nova frizura kao novi početak

Nije neobično da žene nakon velikih životnih prekretnica – raskida, promjene posla ili jednostavno želje za svježim početkom – požele i promjenu imidža. A nova frizura je najbrži način da to urade.Za mnoge je upravo francuski bob ta simbolična transformacija: elegantan, lagano zaobljen rez do linije vilice ili ramena koji zrači samopouzdanjem, lakoćom i sofisticiranošću.

Zašto baš bob?
Ovaj legendarni kratki rez, inspirisan 1920-ima i pariškim it djevojkama predvođenima Koko Šanel, ponovo se vratio u fokus – i to s dobrim razlogom.Njegova čar leži u jednostavnosti. Siječe se u blago tupoj liniji, najčešće do vilice, čime se postiže utisak opuštene profinjenosti. Frizura izgleda kao da se niste previše trudili, a ipak je savršeno oblikovana.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAJVIŠE SELO U EVROPI I ŽIVOT VAN CIVILIZACIJE: Zavijano je šest mjeseci godišnje, ali privlači sve više turista

Na visini od 2.100 metara, u podnožju Kavkaza, nalazi se selo koje već dvije hiljade godina prkosi vremenu i izolaciji. Iako ga snijeg odsiječe od svijeta na pola godine, ovo zabačeno gruzijsko mjesto pod UNESCO zaštitom postalo je sve popularnije među turistima

Ušguli, smješteno na visini od 2.100 metara u gruzijskoj regiji Svaneti, nosi titulu najviše trajno naseljenog sela u Evropi.

Nalazi se u podnožju planine Škhara, jednog od najviših vrhova Kavkaza, a život u ovom zabačenom mjestu traje neprekidno već skoro dvije hiljade godina.

Međutim, svakodnevica u Ušguliju daleko je od jednostavne. Selo je jedno od najizolovanijih u Gruziji, sa slabom saobraćajnom infrastrukturom, a snijeg ovdje pada i do šest mjeseci godišnje, što ga čini gotovo nepristupačnim tokom zime.

U tom periodu, oko 70 porodica, što je otprilike 250 stanovnika, živi potpuno odsječeno od ostatka svijeta.

Stanovnici Ušgulija su poznati po svojoj upornosti i ponosu.

Govore vlastitim jezikom, svanskim, i uglavnom se bave stočarstvom.

Iako su uslovi surovi, selo je posljednjih godina postalo zanimljivo turistima, posebno otkako se nalazi pod zaštitom UNESCO-a.

Ušguli čuva svoju bogatu tradiciju kroz Etnografski muzej, a posjetioci mogu obići i obližnju kapelu Lamaria iz 12. vijeka, poznatu po izuzetnim srednjovjekovnim freskama.

Ovo zabačeno selo danas predstavlja jedinstven spoj istorije, kulture i preživljavanja u teškim uslovima.

Nastavi čitati

Aktuelno