Connect with us

Društvo

Sir u sendviču postaje LUKSUZ

Tvrdi žuti sir jedna je od namirnica čija je cijena posljednjih mjeseci drastično skočila pa je za njega potrebno odvojiti skoro duplo više novca, zbog čega bi mnogi građani iz sendviča mogli izbaciti omiljeni sastojak.

Tome svjedoče i podaci Zavoda za statistiku RS, prema kojima je za kilogram tvrdog žutog sira u oktobru ove godine u prosjeku bilo potrebno izdvojiti 18,36 KM, dok je u istom periodu lani koštao 11,61 maraka, a prije dvije godine 10,49 KM.

Cijene ove vrste sira koji na domaću trpezu uglavnom stiže iz uvoza diktiraju strani proizvođači, ali poskupljenja nisu zaobišla ni domaće sirane, koje proizvode neke druge vrste sira.

Prerađivači u Srpskoj kažu da je porasla otkupna cijena mlijeka, koja po litru ide do 0,77 marke, zbog čega su i cijene mliječnih prerađevina skočile, a po svemu sudeći, neće se zaustaviti.

Vlasnik bilećke mljekare “Pađeni” Nenad Vukoje kaže za “Glas Srpske” da je za kilogram tvrdog sira koji proizvode potrebno između deset i 12 litara mlijeka.

– Zbog povećanja otkupne cijene mlijeka i ostale sirovine više od 60 odsto te svih dugih inputa došlo je do poskupljenja finalnih proizvoda – rekao je Vukoje.

Na pitanje da li će cijene još rasti kaže da je teško dati bilo kakve prognoze, sve dok se cijene sirovog mlijeka ne smire.

U sirani “Milanković” iz Prnjavora, koja se bavi proizvodnjom tradicionalnog bijelog sira i kajmaka, kažu da su primorani da dižu cijene, da ne bi morali ugasiti proizvodnju.

– Cijene svega su mnogo porasle, a mi poslujemo skoro u minusu, jer ih u posljednja dva mjeseca nismo uskladili. Zbog toga imamo dvije opcije ili da ih podignemo za oko 20 odsto ili da stavimo ključ u bravu – rekao je vlasnik ove sirane Dalibor Milanković.

Za kilogram polutvrdog sira je, pojašnjava, potrebno do deset litara mlijeka, čija je otkupna cijena po litru 0,77 KM.

– Da bi bio dobijen kilogram sira potrebno je deset litara mlijeka, što je 7,70 KM, a gdje su uz to svi ostali troškovi – rekao je Milanković, dodajući da se cijene njihovog sira u trgovini kreću od 12 do 14 KM.

I sirana “Kulje EKO” iz Berkovića korigovala je cjenovnike.

– Kod nas je najtraženiji tradicionalni hercegovački sir iz mješine, čija je cijena 20 maraka po kilogramu – rekli su u ovoj sirani dodajući da će cijene morati rasti ako opet skoči cijena mlijeka.

U udruženjima za zaštitu potrošača ističu da će mnogi građani zbog visoke cijene sira čak i sendvič jesti bez ove namirnice, jer je ne mogu priuštiti.

Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže da su cijene pojedinih vrsta sira porasle skoro pa duplo te da nije vrijeme za nova poskupljenja.

– Ako svaki deseti građanin može da si priušti samo 100 grama sira, postavlja se pitanje za koje tržište se uopšte proizvodi i šta će se desiti ako još poskupi – rekla je Marićeva.

Proizvođači, kako dodaje, za čas podižu cijene i sve pravdaju time da ne mogu da opstanu, a kada dođe do pojeftinjenja, kao šta je sada slučaj sa gorivom, nema promjene cijene na rafovima.

Uvoz i izvoz

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH tokom deset mjeseci ove godine BiH je uvezla mlijeka i proizvoda od mlijeka u vrijednosti većoj od 191 milion maraka. Ovih proizvoda najviše je stiglo iz Njemačke i to u vrijednosti većoj od 74,9 miliona maraka.

– Za deset mjeseci ove godine BiH je izvezla mlijeka i proizvoda od mlijeka u vrijednosti većoj od 98,4 miliona maraka, a najviše na tržište Crne Gore i to oko 30,8 miliona KM – podaci su Spoljnotrgovinske komore.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno sa povremenom kišom

U BiH se očekuje pretežno oblačno vrijeme uz povremenu kišu i dnevnu tempereturu vazduha do 18 stepeni Celzijusovih.

Padavine će biti češće na istoku, a ponegdje u Semberiji i Posavini nešto jače, dok će u ostalim predjelima kiša biti slaba i povremena, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana u sjeverozapadnim krajevima biće suvo vrijeme uz postepeno razvedravnje, u Hercegovini suvo, sunčanije i vjetrovito. Jutarnja temperatura vazduha biće od četiri do 10, u višim krajevima jedan stepen, a dnevna od 10 na istoku do 16 na sjeverozapadu, na jugu oko 18, u višim krajevima pet stepeni Celzijusovih.

Duvaće umjeren vjetar sjevernog smjera, a u Hercegovini umjerena na momente i pojačana bura.

Nastavi čitati

Društvo

POLITIKA BLOKIRA ŽIVOT! Građani BiH plaćaju ceh pasivnošću

Izjava Edina Forte, ministra transporta i komunikacija BiH, da obnova željezničkog saobraćaja u BiH kasni 30 godina zbog politike, a ne iz tehničkih razloga, samo je novi u nizu dokaza kako izabrani zvaničnici, svi odreda, za svoj nerad ili probleme u državi isključivo krive jedni druge, a deblji kraj, kao po običaju, izvlače građani, koji su, izgleda, naučili te političare da ne budu pozvani na odgovornost.

A svakako da ovdje nije riječ samo o Forti, niti je on izolovan slučaj po ovakvim “epskim” izjavama, pa je tako, na primjer, njegov kolega iz Vlade Republike Srpske, nedavno kazao da poskupljenje namirnica i veće cijene koje građani moraju plaćati za svakodnevne potrebe nisu na djelu zbog marži, već je krivica svaljena na pretjeran uvoz.

Ni u jednom ni u drugom slučaju građane BiH ne interesuje ko je kriv, već oni očekuju da, ukoliko neki problem postoji, onda je red da zvaničnici koje je narod izabrao ili podržava, opravdaju svoju platu i učine sve da se taj problem riješi, a to je jedino moguće institucionalnom i međusobnom saradnjom na svim nivoima.

Ali, nadležnima u BiH izgleda da je lakše da jedni drugima vade krvna zrnca, što nacionalna, što politička, a onda da građanima prezentuju kako, eto, oni pokušavaju da im pomognu, ali da to nisu u stanju, jer ih koče oni drugi.

Nedavno su se političari uspjeli dogovoriti o Reformskoj agendi, i to, narodski rečeno, na jedvite jade i u pet do 12, ali je pitanje kako će se dalje situacija odvijati u vezi s tim pitanjem.

Sjetimo se onda tragedije u Donjoj Jablanici, od koje je već prošlo godinu dana, a koliko se dugo čekalo na obnovu pruge koja je tom prilikom porušena.

Šta tek reći za brojne puteve, auto-puteve, koji su na čekanju više decenija ili za one famozne evropske zakone koji bi trebalo da suzbiju kriminal i korupciju.

Politika u svemu vodi glavnu riječ.

“Politika u Bosni i Hercegovini na svim nivoima stvara probleme. Naravno da to nije normalno, jer životna pitanja građana ne smiju biti stvar politike. To su osnovne ljudske potrebe gdje bi trebalo da postoji dogovor da se što prije riješe. Naravno, nekada postoji politički interes, ali nažalost, zbog složenosti državnog uređenja to iziskuje dodatne procedure. Posljednji slučaj u vezi sa usvajanjem Reformske agende najbolje nam pokazuje stanje u kojem se nalazimo. Usvajanje Reformske agende postalo je glavna tema, a trebalo je da bude protokolarna stvar i bar u tim slučajevima ne bi trebalo da stranački interes bude ispred interesa građana”, kaže za “Nezavisne novine” Nikolina Lozo, politikolog.

Slušajući svakodnevno kakve izjave šalju političari te ocjenjujući njihov rad na terenu, sagovornici “Nezavisnih novina” izdvajaju dva suštinska zaključka.

Prvi je da su građani BiH naučili političare da ne moraju biti odgovorni za svoj (ne)rad, a drugi proističe iz prvog, a to je da je ovdje situacija dovedena do toga da građani više političarima ne vjeruju ni kada ovi govore istinu.

“Prema mom mišljenju, vlast jeste kriva, ali ljudi prelaze preko toga. Samo ću vam navesti primjer Kaknja iz kojeg dolazim. Nismo imali tri dana u gradu ni vode ni struje, cijevi su popucale. Odmah me sve podsjetilo na ono ratno vrijeme. Ko je odgovarao za ovo što smo imali u Kaknju – pa niko. Jednostavno, mi smo u BiH naučili da ćutimo i to je tako, a vlast to koristi i oni se samo međusobno glođu”, poručuje Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača opštine Kakanj.

Otkud tolika pasivnost kod građana BiH, pitanje je na koje Kulovićeva odgovara riječima da je mlade sve manje briga o stanju u državi, jer većina njih gleda u pravcu granice, dok su se oni stariji već navikli da je situacija na nekoj mrtvoj tački.

“BiH će ostati država starijih ljudi. Svijet ide, mladi odlaze čim završe školu, a stari su se navikli da trpe i navikli su da ih političari lažu, jer sada i neko od njih kad kaže istinu, mi im ne vjerujemo. Građani su u najvećoj mjeri izgubili povjerenje, žive dan za dan”, poručuje Kulovićeva za “Nezavisne novine”.

Najbolji primjer te pasivnosti, prema njenim riječima, upravo su potrošači, koji se žale na poskupljenja, ali ništa niko od njih ne preduzima.

“Jesu skupi troškovi uvoza, ali vlast je trebala nešto poduzeti, a ne da priča priče. Ljudi ne smiju da reaguju i to je, nažalost, tako”, dodala je Kulovićeva.

 

Nastavi čitati

Društvo

UVOZ RASTE, IZVOZ PADA! BiH i dalje troši više nego što zarađuje

Bosna i Hercegovina je od osam mjeseci ove godine najviše svojih proizvoda u inostranstvo izvezla u aprilu, i to za 1,48 milijardi KM.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u osam mjeseci ove godine je izvezeno proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 11,1 milijardu KM, dok je u istom periodu uvezla robe za 19,6 milijardi KM.

Nakon aprila najviše robe je plasirano u julu, za 1,46 milijardi KM, pa u martu i maju za 1,45 milijardi KM, februaru 1,44 milijarde KM, pa julu 1,36 milijardi KM, januaru 1,23 milijardi KM, dok je najmanje proizvoda izvezeno u avgustu, za 1,22 milijarde KM.

S druge strane, BiH je najviše proizvoda uvezla u julu za 2,67 milijardi KM.

Slijedi mart, u kojem je uvezeno proizvoda za 2,64 milijarde KM, u aprilu je uvezeno za 2,55 milijardi KM, maju 2,49 milijardi KM, junu 2,45 milijardi KM, pa februaru 2,44 milijarde KM, avgustu 2,3 milijarde KM, dok je najmanje robe stiglo u januaru, za 2,09 milijardi KM.

Kada je u pitanju uvoz i izvoz određenih proizvoda, u osam mjeseci ove godine je najviše izvezeno običnih metala i proizvoda od običnih metala, i to za oko dvije milijarde KM.

Mašine, elektrotehničku opremu, aparate za snimanje i reprodukciju slike i zvuka smo plasirali za 1,85 milijardi KM, dok smo mineralne materije izvezli za 1,12 milijardi KM.

Raznih proizvoda je plasirano za 889 miliona KM, a produkata hemijske industrije ili srodnih industrija za 830 miliona KM.

Uvezeno je najviše mašina, elektrotehničke opreme, aparata za snimanje i reprodukciju slike i zvuka za 2,88 milijardi KM.

Nakon toga najviše je došlo običnih metala i proizvoda od običnih metala za 2,6 milijardi KM, te mineralnih materija za 2,47 milijardi KM.

Proizvoda prehrambene industrije, pića, alkohola, duvana je u osam mjeseci ove godine stiglo za 1,88 milijardi KM, dok je vozila, aviona te brodova došlo za 1,66 milijardi KM.

Najviše robe je tokom ove godine plasirano u Hrvatsku, za nešto više od dvije milijarde KM.

U Njemačku je otišlo proizvoda iz Bosne i Hercegovine za 1,6 milijardi KM.

Srbija je na trećem mjestu, te je u ovu zemlju izvezeno proizvoda za 1,24 milijarde KM.

U Austriju je izvezeno robe za milijardu KM, a u Sloveniju 908 miliona KM.

Iz Italije je ove godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, došlo najviše proizvoda, za 2,27 milijardi KM.

Njemačka nam je plasirala robe za 2,21 milijardu KM, a Srbija 2,1 milijardu KM.

Iz Kine je stiglo robe za 2,04 milijarde KM, a Hrvatske 1,71.

Nastavi čitati

Aktuelno