Connect with us

Društvo

SITNICA “Željeznice Srpske” U MINUSU 15 MILIONA KM

“Željeznice Republike Srpske” su u finišu sabiranja rezultata za prošlu godinu, a već do sada dobijeni podaci pokazuju da je ovo javno preduzeće 2022. godinu završilo sa gubitkom od oko 15 miliona maraka, rekao je vršilac dužnosti direktora Slađan Jović.

Iz “ŽRS” je saopšteno da će u četvrtak održati konferenciju za novinare u Doboju na kojoj će predstaviti rezultate poslovanja za 2022, ali i planove za ovu godinu.

– Pri kraju smo izrade izvještaja o radu. Poslovanje preduzeća opterećuju gubici iz ranijih godina, tako da ćemo biti na nekom nivou minusa iz 2021. godine. Dakle, gubitak za 2022. godinu iznosi oko 15 miliona maraka – naveo je Jović, koji je na čelo tog javnog preduzeća postavljen krajem prošle godine.

On je naglasio da imaju trend smanjenja gubitaka u odnosu na pokazatelje iz 2021. godine.

Po svim parametrima gubitak pada, ali je preduzeće i dalje u minusu. Najveća izdvajanja su i dalje za plate radnika iako smo smanjili dobar dio radnika u prethodnom periodu. Međutim, imamo nedostatak tehničkog osoblja, dok administrativnih radnika u jednom dijelu ima i nešto više nego što bi ih trebalo da bude – naveo je Jović i dodao da su izmirene i sve obaveze prema dobavljačima.

Naglasio je da će nastojati da urade određene remonte u vlastitoj režiji, kao i da ugovore što više transporta roba kako bi mogli servisirati sve obaveze na vrijeme. On je 2022. godinu u poslovnom smislu ocijenio kao dobru godinu, jer su, kako navodi sklopljeni novi poslovi, a pregovaraju i o novim za ovu godinu, piše Glas Srpske.

– Sklopljeni su ugovori sa preduzećem “Elektroprivreda” iz Srbije o prevozu uglja. Pored toga imamo i novi ugovor za Sloveniju, pa bi trebalo iz Prijedora da prevozimo oko 300.000 tona uglja. Tako da na osnovu svih tih poslova možemo očekivati da će ova godina biti bolja od prethodne – poručio je Jović i dodao da je dosta robe krenulo preko teritorije Republike Srpske koje javno preduzeće transportuje.

“Željeznice RS” godinama posluju u minusu, a akumulirani gubitak preduzeća na kraju prošle godine je iznosio 109,7 miliona KM. Ovo javno preduzeće se nalazi u procesu restrukturiranja još od 2017. godine, koje provodi u saradnji sa Svjetskom bankom.

Restrukturisanje

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je proces restrukturisanja “Željeznica” ostvario značajan napredak i da su rezultati vidljivi. Čubrilović, koji se prije nekoliko dana sastao sa rukovodstvom “ŽRS”, izjavio je i da je restrukturisanje ovog preduzeća jedan od prioriteta Vlade Srpske s ciljem uspostavljanja finansijski održivog i profitabilnog sistema.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno