Connect with us

Region

Sjećanja Srba na martovski pogrom – kako su uništeni pisani tragovi o Srbima u Prištini

Prije 19 godina, u martovskom pogromu Srba na Kosovu i Metohiji ubijeno je 19 ljudi, uništeno oko 1.000 kuća, iz svojih domova proterano 4.000 Srba, a uništeno je i oskrnavljeno skoro 40 pravoslavnih crkava i manastira. Mnogi od protjeranih još se nisu vratili u svoje domove.

Pogrom je dodatno uticao na to da se Srbi osjećaju nebezbjedno i ubrzao iseljavanje sa Kosova i Metohije.

Još neoporavljeni od stradanja i progona 1999, a dogodilo im se novo. Horde Albanaca krenule su pred proljeće 2004. protiv Srba, tragom lažne informacije da su pustili pse na albansku djecu koja su se bježeći, utopila u Ibru, piše RTS.

Napad je prvo organizovan iz južne Mitrovice naseljene isključivo Albancima, na sjeverni deo grada sa većinskim Srbima. Ubijeni su Jana Tučev i Borivoje Spasojević.

-I posle 19 godina se ne zna ko je pucao, a bila je jedna skupina ljudi, dole u parku i pucnjevi su dolazili iz pravca visokih stanova tri solitera. Da je postojala želja da se nađe ko je to uradio, verovatno bi se našlo – kaže Dragan Spasojević, sin ubijenog Borivoja.

Istog dana, Albanci su nasilje prelili južno od Mitrovice. Na srpske sredine oko Prištine.

Pali su svi kordoni međunarodnih vojnika ispred sela Čaglavica.

-Ta ista grupa ljudo probila je i treći kordon Kfora i policije i krenila ka našim kućama. Razbijali su  vrata, ušli u kuću, polomili sve što je moglo, šta im se svidelo odneli su, da bi u kasnim večernjim satima negde oko 21.30 i zapalili kuću – priča Bojan Mitić iz sela Čaglavica.

Prošlo je izvjesno vrijeme snalaženja kod rođaka, u iznajmljenim objektima. Mitićima su obnovili kuću, vratili su se u nju i nastavili da žive, nisu je prodali.

Iste scene nasilja zabilježene su i u Obiliću, Lipljanu, Prizrenu, Gnjilanu.

Na meti albanskih hordi su bili Srbi, crkve i manastiri u svim urbanim sredinama i prigradskim naseljima poput Srba u Svinjaru oslonjenom na južni dio Kosovske Mitrovice, Cerskoj ulici i Mašinskom parku u Obiliću, stambenim četvrtima “Ju program” u Prištini i Kosovu Polju, Patrijaršijskoj ulici u Peći, Gavran naselju i Srpskoj ulici u Gnjilanu i nizu drugih “džepova” u kojima su Srbi pretekli tokom prethodnih pet godina apsolutnog bezvlašća na Kosovu i Metohiji.

Gorjele su crkve Svetog Nikole u Prištini, Bogoslovija i Sveti Arhangeli u Prizrenu, Devič u Srbici, Sveti Ilija u Vučitrnu, Crkva Svetog Andreja u Podujevu čiji su krst polomile i oborile razularene albanske horde slaveći progon posljednjih Srba iz te opštine i još niz srpskih svetinja širom južne srpske pokrajine.

Sutradan 18. marta, zapalili su pravoslavnu crkvu Svetog Nikole u Prištini. Tadašnji sveštenik je sklonište potražio u podrumu parohijskog doma. Čuo je pucnjavu, ljude kako koračaju po njegovom stanu. Evakuisali su ga rumunski specijalci i odveli u kasarnu, u kojoj je već bilo više stotina Srba iz Prištine, Obilića i okolnih sredina.

-Zovem komšije Gorance, da pitam šta se događa i ta žena kaže, crkva je izgorela, sada gori tvoja kuća. Ja odem pa molim tamo Kforovce da me nekako prebace do crkve i oni tek negde oko 12 sati smilovali se i kažu – imaš samo pet minuta. I ja kad odem tamo vidim da su mi upalili kola, vidim stan već tinja i gori. U crkvu sam ušao, vidim padaju grede, ja sam počeo da vrištim, čak sam se nabo na neku gredu, čak su mi dali i serume, tako da kada sam otišao u kasarnu nisam znao ni ko sam, ni šta sam – sjeća se bivši prištinski paroh Miroslav Popadić.

Crkva, parohijski dom i drugi objekti su obnovljeni, ali su uništeni pisani tragovi o Srbima u Prištini.

-Ogromne knjige i ogromna građa koja je, nažalost, izgorela. Ovde u hramu Svetog Nikole nemamo ništa osim tri matične knjige koje su igrom slučaja ostale netaknute i u kojima su ostali podaci. Jedna knjiga krštenih, jedna knjiga venčanih i jedna umrlih. Sve drugo je izgorelo. Ako nema Srba, onda nema ni problema, ako nema zapisanih tragova onda nema ni dokaza da je nešto postojalo tu na tom mestu – rekao je prištinski paroh Staniša Arsić.

Nisu samo uništeni dokazi posljedice trodnevnog etničkog čišćenja. Malo ko je odgovarao i bio kažnjen za nasilje, pa je u strahu da se ne ponovi, uslijedilo ubrzano iseljavanje Srba iz nebezbjednih sredina. Od tada ih nema u Obiliću, Svinjaru, Kosovom Polju. Sve gradske sredine južno od Mitrovice su od tada etnički gotovo čiste.

U pogromu su ubijeni:

Borivoje Spasojević i Jana Tučev u Kosovskoj Mitrovici

Nenad Vesić je podlegao ranama zadobijenim od bombe u Lipljanu Dobrivoje i Borko Stolić u selu Drajkovce u opštini Štrpce Slobodan Perić u Gnjilanu

Zlatibor Trajković u Kosovu Polju

Dragan Nedeljković je izgorio ispred ulaza u Bogosloviju u Prizrenu

Obilježavanje

U Gračanici će danas biti obilježeno 19 godina od martovskog pogroma. U Manastiru Gračanica u 11 časova parastos će služiti Njegovo preosveštenstvo episkop raško-prizrenski Teodosije, a potom će biti položeno cvijeće ispred umjetničke instalacije “Mising” na kojoj se nalaze fotografije nestalih.

U Domu kulture biće otvorena izložba radova sa Likovne kolonije “Jesen u Prizrenu 2022” i svečana akademija.

Iz Doma kulture je najavljeno da će akademiji prisustvovati predstavnici Eparhije raško–prizrenske i kosovsko-metohijske, Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, lokalnih samouprava, Udruženja porodica “Kosmetski stradalnici”, te učesnici Likovne kolonije.

Nastupiće Ansambl “Venac”, Hor prizrenske bogoslovije, glumac Narodnog pozorišta Priština Nebojša Đorđević i članovi Škole baleta “Gračanica”.

Petković: Dužni smo da se sećamo naših stradalnika

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da „19 godina od jednog od najtežih masovnih zločina u novijoj evropskoj istoriji – martovskog pogroma nad srpskim narodom na Kosovu i Metohiji , ne samo da smo ostali uskraćeni za kažnjavanje odgovornih, već smo svedoci da je politička i društvena atmosfera iz koje je ovaj strašan događaj proistekao i dalje prisutna i da je, štaviše, šovinizam i mržnja do danas ideološka konstanta u Prištini”.

Petković je naveo da ova i buduće generacije imaju obavezu da njeguju sjećanje na žrtve i da ne zaborave činjenicu da je „bilo planirano da naš narod i sve što svedoči o njegovom viševekovnom trajanju na prostoru Kosova i Metohije budu doslovno obrisani za nekoliko dana u masovnom talasu nasilja.

.Dužni smo da se sećamo naših stradalnika, porušenih kuća i svetinja, jer naši sunarodnici su ubijani i proganjani ne zato što su to nečim zaslužili, već zbog onoga što jesu, a slična sudbina je mogla da zadesi bilo kog pripadnika našeg naroda. Zato osećaj jedinstva i nacionalne solidarnosti jesu vrednosti koje i danas, 19 godina kasnije, i u budućnosti moramo da afirmišemo. Nažalost, ugroženost srpskog naroda na Kosovu i Metohiji nije nestala, zato što bolest šovinizma i mržnje prema Srbima i svemu srpskom i dalje prisutna među predstavnicima albanske političke elite u Prištini – rekao je Petković.

(Glas Srpske)

Related Topics:

Region

DA LI JE OVO REALNO? Firma DJETETA OD 11 GODINA rekonstruiše prugu do Mađarske

Kompanija LHR kao podizvođač na rekonstrukciji pruge od Novog Sada do Mađarske bila je angažovana za radove na bušenju temeljne jame od šipova, od 128. do 184. kilometra. Međutim, ono što je njena specifičnost u ovom slučaju jeste da je 100% u vlasništvu djeteta od 11 godina.

Ova neobična situacija podstakla nas je da istražimo u koliko firmi u Srbiji maloljetnici imaju udio. I kakva su njihova prava kao vlasnika ili suvlasnika biznisa.

Cigarete ne smiju da kupuju. Nije im dozvoljeno ni da u korpu stave alkohol, pa ni onaj nešto manje žestok. Maloljetni građani Srbije, s druge strane, sasvim regularno mogu da budu vlasnici biznisa. I jesu. Prema podacima Agencije za privredne registre, malolietnici trenutno posjeduju ili imaju udio u 171 aktivnoj kompaniji u Srbiji.

Među preduzetnicima ih nema. Zakon je nešto striktniji kada je riječ o sposobnosti koja je neophodna za ovaj status.

„S obzirom na to da je odredbom člana 83. stav 1. Zakona o privrednim društvima, između ostalog, propisano da je preduzetnik poslovno sposobno fizičko lice, maloljetno lice ne može biti poduzetnik“, pojasnili su nam u APR.

Istovremeno su ukazali da u skladu sa odredbom člana 13 istog zakona, maloljetno lice može biti osnivač društva, ali ne jedini. Ne može biti osnivač jednočlanog društva.

Direktori tek sa 18 godina
U dubini podataka registra privrednih društava u Srbiji tako se može naići na firme čiji vlasnici ili suvlasnici imaju svega 10 godina. Advokat Valentina Stanković iz Advokatske kancelarije Momčilović nam objašnjava u kojim je to situacijama moguće.

Kako kaže, Zakon o privrednim društvima ne predviđa eksplicitno položaj maloljetnika u njima. Sa druge strane, Porodični zakon propisuje da se poslovna sposobnost stiče sa punoljetstvom. Ta sposobnost je neophodna za preduzimanje pravnih poslova kao što su osnivanje privrednog društva.

„Dakle, maloljetnik ne može da osnuje privredno društvo. Takođe je i za upravljanje privrednim društvom potrebna poslovna sposobnost, te maloljetnik ne može da bude ni direktor“, pojašnjava advokat Valentina Stanković. To se odnosi na voljno osnivanje privrednog društva. Sa druge strane, dešavaju se situacije da privredno društvo naslijedi maloljetnik. Bilo zakonskim nasljeđivanjem ili testamentom, a sve u skladu sa osnivačkim aktom. Nasljeđem može da dođe do situacije da maloljetnik postane vlasnik privrednog društva“.

U praksi tako maloljetnik može da bude vlasnik cjelokupnog jednočlanog privrednog društva. A može da bude i vlasnik određenog procenta. On zapravo kao dio imovine, uz sve drugo što posjeduje, ima i firmu ili udio u njoj.

Ali, nije u istoj situaciji kao stasali vlasnici. On tom firmom ne može da – upravlja.

„Za svako raspolaganje će biti ovlašćen zakonski zastupnik, roditelj ili staratelj. Čak je i zastupniku potrebna saglasnost Centra za socijalni rad. Primjera radi, ako je maloljetnik naslijedio udio u privrednom društvu, pa želi da ga proda, kupoprodajni ugovor može u njegovo ime da zaključi zakonski zastupnik uz saglasnost Centra za socijalni rad“, kaže Valentina Stanković.

Ako može da se ženi – može i da se pita
Postoji jedna specifična situacija u kojoj maloljetnik ranije stiče poslovnu sposobnost. Porodični zakon predviđa tu mogućnost i sa 16 godina. Samo prije toga bi morao da se oženi, uda ili postane roditelj.

„Ukoliko se sve ove okolnosti poklope, da je maloljetnik po nekom od ova dva osnova stekao poslovnu sposobnost i da je stekao udio u firmi, onda će čak iako je maloljetan moći samostalno da raspolaže svojim udjelom ili da bude direktor firme. U praksi su ovo izuzetno rijetke situacije“, priznaje Valentina Stanković.

Zakon eksplicitno kaže da poduzetnik mora da bude poslovno sposobno lice. Maloljetnik bi to mogao da bude samo u slučaju ovog izuzetka ako je stekao poslovnu sposobnost sa 16 godina. Ako se oženio ili dobio dijete.

Kada se pita Centar za socijalni rad
Scenario po kome maloljetni građani Srbije mogu da budu vlasnici kompanija nameće nekoliko pitanja. Prvo je – ko zapravo upravlja tim firmama.

„Udjelom u firmi će upravljati u tom slučaju zakonski zastupnik u ime maloljetnika, a uz neophodnu saglasnost Centra za socijalni rad. Ovo je sa aspekta vlasništva u firmi. Kada je riječ o upravljanju firmom u funkciji direktora, to maloljetnik ne može da bude. Osim izuzetka sa 16 godina“, odgovara Valentina Stanković.

Zakonski zastupnik, roditelj ili staratelj potpisuje ugovore i dokumenta. Posebno interesantan dio je i ko je odgovoran u slučaju spora.

„Tuženi bi bio maloljetnik, a njega bi zastupao zakonski zastupnik, koji može da angažuje advokata. Opet odgovor na ovo pitanje zavisi od konkretne tužbe te odgovor može i da se razlikuje“, kaže advokatica Stanković.

Vlasnici po volji predaka
Iz ugla advokatske prakse, maloljetnici postaju vlasnici najčešće – nasljeđivanjem.

„Dešava se da se ostavi testamentom udio u firmi, a da nasljednik bude maloljetan u momentu nasljeđa. Sukob interesa nismo imali u praksi kao razlog“, dodaje Valentina Stanković.

Možda ne previše upadljivo, te javnost je prije nekoliko godina čula za slučaj jednog stranačkog funkcionera čija su maloljetna djeca bila suvlasnici firmi.

„Prenos takođe može da bude jedan od načina. Kroz ugovor o poklonu ili kupoprodajni ugovor na primjer. Na taj način maloljetnik može da stekne udio u privrednom društvu. Ovo je zaista rijetka situacija“, ponavlja Valentina Stanković.

I u slučaju funkcionera se ispostavilo da su maloljetna djeca naslijedila udjele poslije ostavinske rasprave. Udjele su naslijedili od očeve majke. Djeca su tada imala šest i devet godina. Provjerom aktuelnih podataka, vidi se da više nisu suvlasnici prve, ali jesu druge kompanije. Drže po polovinu udjela i sada imaju devet odnosno 12 godina. Forbes Srbija

Nastavi čitati

Region

MAJKA STALA ISPRED MASKIRANIH HULIGANA da zaštiti sina! “EVO JA SAM TU” (VIDEO)

Društvenim mrežama kruži snimak iz Novog Sada na kom se čuje kako jedna majka kaže maskiranim huliganima da je udare palicama, a ne njeno dijete.

– Еvo ja sam tu…Sad ćete svi u policiju, udrite…, čuje se glas žene na snimku.

Međutim, huligani su se razbježali sa sve palicama u rukama.
Kako se saznaje, hrabra žena je majka jednog od mladog fudbalera koji je danas učestvovao u turniru u fudbalu. Grupu mladih sportista napali su huligani, pa su dvojica završila u bolnici.

Nezvanično, žena sa snimka je jednog od njih prevezla u bolnicu.

U jezivoj tuči, navodno, su pretučena dvojica maloljetnika.
Poznato stanje povrijeđenog tinejdžera

Portparol Zavoda za urgentnu medicinu dr Zoran Krulj izjavio je da je ljekarska ekipa intervenisala zbog tuče više lica ispred tržnog centra u 15.30 časova.

– U tuči je povrijeđen jedan šesnaestogodišnjak. On je prevezen u Dječiju bolnicu na dječiju hirurgiju po prvom prioritetu nakon inicijalnog zbrinjavanja. Prisutna je bila policija a napadači su napustili lice mesta pre dolaska lekarske ekipe i policije. Takođe, još dvije osobe prevezene su privatnim prevozom u Dječiju bolnicu – rekao je dr Krulj.

Nastavi čitati

Region

OVO JE NAJVJEROVATNIJI UZROK TROVANJA NA HIPODROMU! Konji padali kao pokošeni

Grad Kragujevac će preduzeti mjere da pomogne Udruženju „Pastuv“, kome je uginulo pet konja, a još deset se i dalje liječi, kao posljedica, najvjerovatnije, trovanja hranom. To je, prilikom posjete ovom klubu nakon nesreće, najavio Predrag Stevović, član Gradskog veća.

– Grad Kragujevac i naše sugrađane je jako potresla vijest o tragediji na Hipodromu „Stanovljansko polje“, jer su konji zaštitni znak ovog dijela grada i jedno od omiljenih mjesta najmlađih sugrađana. Tragedija koja je zadesila Sportsko konjičko udruženje „Pastuv“ je nesaglediva, a grad Kragujevac će u najkraćem mogućem roku preduzeti određene mjere da pomogne udruženju”, rekao je Predrag Stevović, član Gradskog vijeća za sport i omladinu.
– Dogovoreno je da u narednom periodu doniramo minimum dva ždrebeta, obezbijedimo veterinare i pomognemo da prebrode gubitak uginulih konja”, kazao je Stevović.
Podsjetimo, na Badnji dan na kragujevačkom hipodromu, pet konja je uginulo, dok se još deset liječi, a jedna kobila je i dalje u teškom stanju. Po svemu sudeći, uzrok je, najvjerovatnije, trovanje hranom, a nadležni preduzimaju sve kako bi se utvrdilo šta je dovelo do trovanja konja.

Zbog nesreće koja je zadesila SKV “Pastuv”, otkazana je ovogodišnja fijakerijada, koja je trebalo da bude održana drugog dana Božića.

Nastavi čitati

Aktuelno