Connect with us

Svijet

SKRIVIO SMRT NAJMANJE 22 LJUDI: “Saša vojnik” na slobodi poslije 24 godine

Kada su ga na suđenju pitali zašto je ubijao, rekao da je to njegov posao.

Aleksandar Pustovalov, jedan od najpoznatijih ruskih ubica iz devedesetih godina prošlog vijeka, pušten je iz zatvora u Moninu poslije 24 godine robije. Pustovalov (50), koji je mnogima poznatiji pod nadimkom Saša Vojnik, uhapšen je 1999. godine, a istraga je pokazala da je umešan u 22 ubistva iako se vjeruje da je usmrtio mnogo više ljudi nego što je dokazano.

Stavljen je pod nadzor na tri godine i administrativna ograničenja. Moraće da se javlja u policijsku stanicu dva puta mjesečno i neće moći da putuje van Moskve bez posebne dozvole, ali ni da se pojavljuje ispred kuće noću osim ako je to vezano za njegovu radnu aktivnost.

Pustolov je odrastao ju siromašnoj porodici bez oca. Odgojila ga je majka koja je radila u vrtiću. Volio je džudo i naučio je da svira klavir. 1991. godine pridružio se marincima. Želio je potom da postane pripadnik specijalnih snaga, ali nije prihvaćen zbog nedostatka visokog obrazovanja. Pustovalova su međutim nakon izlaska iz vojske regrutovali pripadnici takozvane Orehovske bande. Jedan od vođa grupe Sergej Butorin primijetio ga je tokom tuče u baru nakon čega ga je uzeo za tjelohranitelja i počeo da mu daje specijalne zadatke – da eliminiše neželjene ljude.

Prvi na listi je bio Aleksandar Bijamo zvani Alik Zver koga je Pustovalov eliminisao već u avgustu 1995. godine. Naredne 1996. ubio je vođe rivalske kriminalne grupe Kuncevo Aleksandra Кaligina i Igora Panina, a samo godinu i po kasnije jednog od najpoznatijih tadašnjih kriminalaca Artura Кulbjakova. Najpoznatija meta Pustovalova bio je još jedan poznati ubica devedesetih Aleksandar Solonik, poznat kao Saša Veliki, koga je eliminisao u februaru 1998. godine.

Solonik je prethodno pobjegao iz istražnog zatvora u Moskvi, a zatim sa ljubavnicom Svetlanom Кotovom otišao u Grčku. Vođe Orehovske grupe za koju je ponekad radio odlučile su da ga se otarase. Tim ubica na čelu sa Pustovalovim otišao u grčko selo Lagonisi i zadavio Solonika u vili u kojoj je živio. Pustovalov je nakon večere iznenada skočio i zadavio Solonika, a zatim ubio njegovu djevojku. Solonikovo tijelo je zakopano u obližnjoj šumi, a tijelo nekadašnje misice je raskomadano i bačeno u unaprijed pripremljenu rupu.

Sljedećeg dana ubice su se vratile u Rusiju. “Uspio sam da isječem gajtan od gvožđa. Onda je bilo jednostavno. Lagano sam uhvatio za vrat Sašu, bacio ga na pod, to je bilo to. Onda su završili Svetlanu”, napisao je Pustovalov u memoarima. Pustovalov je inače za oružje odabrao pištolj Glok koji je stvoren svojevremeno za potrebe austrijske vojske. Glok je odabrao zbog male težine (okvir pištolja je napravljen od teške plastike) i nedostatka sigurnosne brave. Uveče, kad je bio sam, volio je da rastavlja i sklapa svoj pištolj, a navodno mu je trebalo samo nekoliko sekundi.

Operativci su 1999. godine bili na tragu Saše Vojnika. Živio je u iznajmljenom stanu u Moskvi. Policija je saznala adresu i provalila 19. novembra. Nije se pokajao za svoje zločine.

“Moje je sve to što dokazujete” – rekao je na saslušanju.

Ostao je hladnokrvan i na pitanje zašto je ubijao ljude. “Ja sam vojnik! To je moj posao” – rekao je Pustovalov.

Istraga o slučaju ubice trajala je pet godina. Sud je tek u proljeće 2004. godine konačno počeo da razmatra slučaj. Od 35 navodnih ubistava bilo je moguće dokazati njegovu umiješanost u samo 13. To je bilo dovoljno da se ubica osudi na 22 godine zatvora u koloniji maksimalnog obezbeđenja. Godinu dana kasnije kazna je povećana na 23 godine za učešće u kriminalnoj grupi. Novo suđenje je održano u decembru 2016. godine kad je optužen za još četiri krivična djela u kojima je ubijeno devet ljudi, a kazna mu je povećana za 12 mjeseci i iznosila je 24 godine. Pustovalov je početkom 2021. tražio prijevremeno puštanje na slobodu.

Uvjeravao je da je više ne predstavlja opasnost po društvo i da ima pozitivne karakteristike, a da će se zaposliti nakon puštanja na slobodu. Predstavnici zatvorskih vlasti su podržali njegov zahtjev, tužilaštvo se usprotivilo, a sud je na kraju odbio da pusti Pustovalova na slobodu.

Related Topics:

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Aktuelno