Connect with us

Društvo

SKUPLJE PLAĆAMO VODU KOJU UVOZIMO, nego što naplaćujemo onu koju izvozimo!

Sa 9.460 kubnih metara pitke vode po stanovniku, BiH zauzima prvo mjesto u regiji, a sedmo u Evropi.

Ali ovaj, kao ni podaci da širom države postoji više stotina izvora prirodne, ali i mineralne vode, nisu dovoljni da BiH izvozi mnogo veće količine ove dragocjene tečnosti (neki je zovu i naftom 21. vijeka) nego što uvozi.

Ono što u ovoj priči još više upada u oči jeste i to da je BiH mnogo skuplje plaćala uvezenu pitku vodu nego što je naplaćivala vlastitu izvezenu.
U prilog ovim činjenicama govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je BiH u 2023. godini uvezla više od 60 miliona kilograma vode, za šta je plaćeno 34,8 miliona KM. Voda je uvožena iz osam država: Srbije, Hrvatske, Slovenije, Saudijske Arabije, Turske, Francuske, Mađarske i Belgije.

Više od polovine pitke vode uvezeno je iz Srbije, a onda slijede Hrvatska i Slovenija. Najveći uvoznik je kompanija “Sarajevski kiseljak” sa 10,1 milion KM, a zatim “Old-Gold Komerc” iz Bijeljine sa 9,6 miliona KM.

Sa druge strane, BiH je u prošloj godini vodu izvezla u 18 država: Srbija, Hrvatska, Crna Gora, SAD, Italija, Nizozemska, Australija, Njemačka, Turska, Švedska, Namibija, UAE, Austrija, Saudijska Arabija, Švajcarska, Sjeverna Makedonija, Velika Britanija i Katar. Izvezeno je 49,34 miliona kilograma pitke vode, ali je to naplaćeno svega 7,4 miliona KM.

Gotovo kompletna količina izvezene pitke vode u prošloj godini otišla je u Hrvatsku, a najveći izvoznik ponovo je “Sarajevski kiseljak”.

Zašto su razlike u cijenama uvoza i izvoza ovakve i gdje BiH griješi u ovoj priči?

“Prvi problem sa kojim se suočavaju naši proizvođači i naša privreda jeste u činjenici da imamo manji broj proizvođača i manji obim proizvodnje. A čim je tako, veći su troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda, a kad imate veće troškove, onda je prodajna cijena koju formira tržište manja. Mi kao mali proizvođači ne možemo da utičemo na tu tržišnu cijenu, nego je jednostavno prihvatamo i s obzirom na to da je ta razlika između tržišne cijene, prodajne cijene i troškova proizvodnje mala, zarađuje se malo. Ovi proizvođači iz okruženja, Srbija, Hrvatska su mnogo jači i proizvode veće količine proizvoda, i čim je obim proizvodnje veći, onda su njihovi fiksni troškovi niži, a zarada mnogo veća”, pojašnjava ekonomista Milenko Stanić.

Kaže i da, pored obima proizvodnje, veliku razliku između BiH i konkurenata prave i podsticaji koje drugi izdvajaju za njihovu privredu.

“Ne mora direktno da se daje proizvođačima vode, ali se to radi i u poreskom sistemu, monetarnom sistemu. Dakle, država u većoj mjeri stoji iza svojih izvoznika nego što je to kod nas”, naglašava Stanić, koji kao jedan od razloga što BiH u ovoj priči kaska za ostalima ističe i promociju proizvoda, koja većim proizvođačima omogućava saradnju sa najvećim svjetskim trgovačkim lancima.

Upravo zato, smatra, u BiH vrijedi pravilo da se “više uvozi brend, nego proizvod”.

“Sa svim proizvodima je tako, ne samo sa vodom. Kupci cijene brendirane proizvode. Mnogo pažnje se mora posvetiti promociji, kao i distributivnim lancima. Naši proizvođači nemaju sredstava, mogućnosti, ali ni znanja da na takvim promocijama poboljšaju status, tako da ne grade brend”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li to znači da BiH ne zna da iskoristi svoj potencijal, Stanić prvo ističe da tog potencijala, posebno kada je u pitanju voda, BiH ima napretek.

“Mi ne zaostajemo za izvorima vode, ali je iskorišćeno vrlo malo toga. Ja znam nekoliko proizvođača koji su krenuli sa tom pričom, ali jednostavno nisu mogli opstati, nisu imali sredstava, niti su s tako malim cijenama mogli konkurisati ovim brendiranim proizvodima, a nisu imali ni adekvatnu podršku države kao neko ko je tek ušao u posao. To je, dakle, čitav jedan sistem”, podsjeća Stanić.

A pored nekonkurentnosti domaće privrede i lošeg poslovnog okruženja, problem je, prema riječima struke, i to što dio stranih turista koji posjećuju BiH više traži uvozne, a ne bh. brendove. Ali, ni tu nije kraj problemima.

“Najveći razlog su domaći potrošači, odnosno dio njih koji autodestruktivno bira strane brendove i daje prednost uvoznoj vodi u odnosu na domaću. To je više tema za psihologe i psihijatre nego za ekonomiste i to je problem koji je najteže riješiti”, kategoričan je ekonomista Igor Gavran.

Privrednici i proizvođači već odavno traže da država na neki način pomogne, jer smatraju da kvalitetom i cijenom i te kako mogu biti konkurencija uvoznom lobiju.

Društvo

TRKA ZA TURISTE ZA NOVU GODINU! Gradovi u BiH najavili koncerte zbog kojih će pucati smještajni kapaciteti!

Doček Nove godine polako se bliži, a brojni gradovi širom Bosne i Hercegovine već su počeli sa organizacijom provoda za najluđu noć u godini u kojoj će građane i turiste zabavljati poznati pjevači.

Tako bi, prema trenutnom planu, sve one koji požele dočekati Novu godinu u gradu na Vrbasu 31. decembra trebalo da zabavlja Nataša Bekvalac. Samo dan poslije u Banjaluci će na reprizi dočeka Nove godine pjevati Aco Pejović.

Da su pripreme za zimske sadržaje počele, potvrdio je u razgovoru za “Nezavisne novine” i Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka, koji ističe da se već montiraju kućice, klizalište, te da se uskoro očekuje i otvaranje “Zimzobala”.

“U ‘Zimzobalu’ očekujemo izlagače, domaće proizvođače hrane i pića, rukotvorina, suvenira, ali i bogat kulturni program”, kaže on i dodaje da se u danima oko Nove godine očekuje novi talas gostiju.

“Dugi niz godina se traži krevet više tokom novogodišnjih praznika, a to očekujemo i ove godine. Ko nije rezervisao smještaj u Banjaluci, savjetujemo da to što prije učini”, ističe Šukalo i dodaje da će doček Nove godine organizovati i brojni ugostitelji.

U Sarajevu četiri dana koncerata
U Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo za novogodišnje praznike očekuju nove rekorde, pa će tako u ovom gradu biti organizovana četiri koncerta, i to 31. decembra, te 1, 2. i 3. januara.

“Ove godine je Jelena Rozga 31. decembra, a zatim ‘Letu štuke’, Petar Grašo i ‘Van Gogh’. Četiri dana besplatnih koncerata u samom centru Sarajeva i mislimo da će to upotpuniti turističku ponudu i zadržati sve one koji dolaze za novogodišnju noć da ostanu još nekoliko noći u Sarajevu”, kaže za “Nezavisne novine” Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice.

Kada je riječ o turistima, najviše dolazaka očekuju iz zemalja regiona.

“Najviše dominira Hrvatska, pa Srbija, Slovenija, Crna Gora… ali prošle godine smo imali i iz Turske, Njemačke, Italije, i te se barijere ruše”, navodi Fazlagić.

Hari Mata Hari za reprizu u Trebinju
Od novogodišnjih i božićnih praznika u turističkom smislu mnogo očekuju i u najjužnijem gradu Republike Srpske, a prema riječima Nikole Kokića, portparola Turističke organizacije Trebinje, ovaj grad je i prethodnih godina bio jedan od najposjećenijih.

“Zaista indicije koje imamo od kolega iz turističkog i ugostiteljskog sektora govore nam da će i ova Nova godina i kraj decembra i početak januara u Trebinju biti veoma uspješni. U planu su razne aktivnosti i svečanosti kako bi svim gostima koji dođu program i boravak bili što ugodniji. Već je najavljen nastup Hari Mata Harija 1. januara na Trgu slobode, a u narednim danima se očekuje pravo iznenađenje kada je riječ o muzičkom imenu za novogodišnji doček”, kaže Kokić za “Nezavisne novine”.

Trebinje očekuje najviše turista iz BiH, Srbije i Crne Gore, ali i onih koji će doći iz zemalja Evrope.

“U pitanju su najčešće vikend ture, imamo mnogo najavljenih i dnevnih tura, dosta proputovanja ka ostalim destinacijama u jadranskom priobalju”, navodi Kokić.

U Mostaru nastupa Saša Matić
Javni doček najluđe noći u godini organizuje i Mostar, pa će tako Mostarce i sve one koji Novu godinu požele dočekati u tom gradu, u 2026. uvesti Saša Matić i “Trash Band”.

Slavlje u ovom gradu će se nastaviti i 1. januara, kada će pjevati Adi Šoše.

Osim nastupa pjevača u posljednjoj noći ove i prvoj naredne godine, Mostar priprema i advent. Paljenje prve adventske svijeće održaće se 30. novembra uz prigodan dječji program.

Nikica Čerkez iz Turističke zajednice Grada Mostara istakao je ranije da se svake godine to Mostaru višestruko vraća kroz povećanu turističku potrošnju, noćenja i promociju grada kao zimske destinacije.

“Nova godina pada u srijedu, 31.12, četvrtak i petak su neradni dani, tako da se može očekivati produženi vikend, a samim time i veći broj noćenja u gradu Mostaru, što posljedično dovodi i do rasta potrošnje”, rekao je Čerkez.

Nastavi čitati

Društvo

DVA MJESECA NOVE VLADE RS! Cijene divljaju, plate “pojedene”, reforme samo na papiru!

Prošla su dva mjeseca kako Republika Srpska ima novi sastav Vlade, pod vođstvom Save Minića, čiji Kabinet neki hvale, dok drugi imaju zamjerke.

Stavovi su, dakle, različiti: ima onih koji poručuju da su pomaci vidljivi, ali i onih koji kažu da su najave i obećanja “pljuštali”, ali nisu ispunjeni.

Potrošači: Ništa nije pojeftinilo
U udruženjima za zaštitu potrošača tvrde da u ovih dva mjeseca ništa nije pojeftinilo, već su, naprotiv, zabilježena i poskupljenja.

“Što se tiče cijena mislim da smo u ova dva mjeseca imali i porast”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Dodaje da bi premijeru i ministrima poručila da sjednu, naprave analize i odrede šta se može uraditi po pitanju cijena.

“Treba da se potrude da marže u određenim periodima budu niže. Niko neće biti oštećen, a građanima će to dobro doći”, navela je Šešlija.

Sindikat: Ministri postali aktivniji
Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da, kada je riječ o novoj vladi, postoje određeni pozitivni pomaci i osjeti se nova energija.

“Moram reći da su mnogi ministri postali značajno aktivniji, a, naravno, i sam predsjednik Vlade. Mi smo sa Vladom otvorili niz pitanja koja želimo da rješavamo. Jedan posao smo uspješno završili: prvi put smo uveli kategoriju najniže plate za visoku stručnu spremu. Naravno, mi sad očekujemo i drugi korak, a to je povećanje plata na nivou preduzeća i ustanova, te povećanje plata budžetskim i fondovskim korisnicima”, rekao je Stanković.

Sindikalci traže da se uzme u razmatranje i kontrola rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica.

“Nećemo puno postići ako cijene i dalje budu nekontrolisano rasle jer će povećanje plata jednostavno ‘nestati'”, rekao je Stanković za “Nezavisne novine”.

Čemu se nadaju poslodavci
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da su imali dobru saradnju u ova dva mjeseca – više puta su se sastajali sa premijerom, ali i ministrima.

“Podignute su aktivnosti na viši nivo, ali zasad ne možemo ništa reći po pitanju rezultata jer je ovo suviše kratko vrijeme da bi se procijenili efekti”, rekao je Škrebić.

On je kao pozitivne aktivnosti naveo rad na uvođenju minimalne i prosječne potrošačke korpe, te pomak koji se odnosi na to da se pregovori u vezi sa minimalcem završavaju krajem trećeg kvartala ili bar početkom četvrtog.

“Neki od naših najbitnijih zahtjeva jesu borba protiv sive ekonomije, potom tehnološki razvoj i reforma obrazovnog sistema. Po tom pitanju smo imali dosta sastanaka, a formiran je i Koordinacioni odbor za borbu protiv sive ekonomije. Dakle, zaista je bilo mnogo aktivnosti u protekla dva mjeseca. Nadam se da će od svih tih aktivnosti izaći i zaista pozitivni efekti, ali to ćemo vidjeti u vremenu pred nama”, poručio je Škrebić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Penzioneri: Još je rano
Risto Masleša, predsjednik Gradskog udruženja penzionera Trebinje, ocijenio je da Vlada još ne može da postigne značajne rezultate, ali ovo što je do sada urađeno, kako ocjenjuje, značajno je.

“Nisam toliko kvalifikovan da dam mišljenje o Vladi s obzirom na to da ima puno posla i pritisaka sa strane. U suštini, zadovoljni smo. Ko normalno razmišlja – bolje je da što duže penziju uživamo, nego to kolika je. Koliko smo zaradili, manje-više i primamo”, rekao je Masleša, te podsjetio da je rast penzija najavljen i za početak naredne godine.

Govoreći o cijenama on kaže da one divljaju ne samo kod nas, nego u svim državama.

“Uklapamo se: koliko je ćebe – toliko se pokrijete. Treba da shvatimo u kakvom društvu živimo, bitno je razumijevanje”, naveo je Masleša za “Nezavisne novine”.

Ekonomista: Mjere nisu realizovane
Ekonomista Milenko Stanić kaže da nije primijetio ništa novo, pa čak i ono malo ekonomskih mjera koje su promovisane na početku nisu realizovane.

“Kada je u pitanju sređivanje stanja u javnim preduzećima nema opipljivih dokaza da se išta poboljšalo. Jednostavno, Vlada trči za naslijeđenim problemima. Generalno, nema ozbiljnijih pomaka ni u jednom području. Nijedna mjera nije vidljiva u smislu utvrđivanja odgovornosti kada su u pitanju javna preduzeća”, naveo je Stanić.

Dodaje da ne vidi da je apsolutno išta urađeno u protekla dva mjeseca.

“Najveći broj problema je naslijeđen, ali je i najveći dio aktuelne vlade učestvovao i u prethodnim vladama, tako da imaju veliki stepen odgovornosti za naslijeđeno stanje”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Novi sastav Vlade
Narodna skupština Republike Srpske izabrala je 2. septembra u Banjaluci Vladu Republike Srpske koju od tada predvodi Savo Minić, koji je premijersku poziciju naslijedio od Radovana Viškovića.

U odnosu na raniji sastav postoji nekoliko izmjena: Zoran Stevanović imenovan je za ministra saobraćaja i veza, a Borivoj Golubović za ministra prosvjete i kulture. Anđelka Kuzmić imenovana je za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a Goran Selak za ministra pravde.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! “Bućkuriš od vremena”, oblačno i toplo

Meteorolozi iz BiH najavili su za naredne dane “bućkuriš od vremena”, odnosno česte smjene toplo-hladno, a za utorak čak i snijeg, uglavnom na planini.

“Za vikend (15. i 16. novembar) umjereno do pretežno oblačno i toplo vrijeme za ovo doba godine. Uz više oblačnosti rijetko gdje može pasti i malo kiše. Vjetar slab do umjeren južni, u nedjelju lokalno jaki udari juga. Dnevna temperatura za vikend 12 do 18, lokalno do 21 °C. Jutra još uvijek većinom prohladna i hladna uz lokalno mraz i maglu”, napisali su na stranici BHMeteo.ba.

Nastavi čitati

Aktuelno