Connect with us

Društvo

SKUPLJE PLAĆAMO VODU KOJU UVOZIMO, nego što naplaćujemo onu koju izvozimo!

Sa 9.460 kubnih metara pitke vode po stanovniku, BiH zauzima prvo mjesto u regiji, a sedmo u Evropi.

Ali ovaj, kao ni podaci da širom države postoji više stotina izvora prirodne, ali i mineralne vode, nisu dovoljni da BiH izvozi mnogo veće količine ove dragocjene tečnosti (neki je zovu i naftom 21. vijeka) nego što uvozi.

Ono što u ovoj priči još više upada u oči jeste i to da je BiH mnogo skuplje plaćala uvezenu pitku vodu nego što je naplaćivala vlastitu izvezenu.
U prilog ovim činjenicama govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je BiH u 2023. godini uvezla više od 60 miliona kilograma vode, za šta je plaćeno 34,8 miliona KM. Voda je uvožena iz osam država: Srbije, Hrvatske, Slovenije, Saudijske Arabije, Turske, Francuske, Mađarske i Belgije.

Više od polovine pitke vode uvezeno je iz Srbije, a onda slijede Hrvatska i Slovenija. Najveći uvoznik je kompanija “Sarajevski kiseljak” sa 10,1 milion KM, a zatim “Old-Gold Komerc” iz Bijeljine sa 9,6 miliona KM.

Sa druge strane, BiH je u prošloj godini vodu izvezla u 18 država: Srbija, Hrvatska, Crna Gora, SAD, Italija, Nizozemska, Australija, Njemačka, Turska, Švedska, Namibija, UAE, Austrija, Saudijska Arabija, Švajcarska, Sjeverna Makedonija, Velika Britanija i Katar. Izvezeno je 49,34 miliona kilograma pitke vode, ali je to naplaćeno svega 7,4 miliona KM.

Gotovo kompletna količina izvezene pitke vode u prošloj godini otišla je u Hrvatsku, a najveći izvoznik ponovo je “Sarajevski kiseljak”.

Zašto su razlike u cijenama uvoza i izvoza ovakve i gdje BiH griješi u ovoj priči?

“Prvi problem sa kojim se suočavaju naši proizvođači i naša privreda jeste u činjenici da imamo manji broj proizvođača i manji obim proizvodnje. A čim je tako, veći su troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda, a kad imate veće troškove, onda je prodajna cijena koju formira tržište manja. Mi kao mali proizvođači ne možemo da utičemo na tu tržišnu cijenu, nego je jednostavno prihvatamo i s obzirom na to da je ta razlika između tržišne cijene, prodajne cijene i troškova proizvodnje mala, zarađuje se malo. Ovi proizvođači iz okruženja, Srbija, Hrvatska su mnogo jači i proizvode veće količine proizvoda, i čim je obim proizvodnje veći, onda su njihovi fiksni troškovi niži, a zarada mnogo veća”, pojašnjava ekonomista Milenko Stanić.

Kaže i da, pored obima proizvodnje, veliku razliku između BiH i konkurenata prave i podsticaji koje drugi izdvajaju za njihovu privredu.

“Ne mora direktno da se daje proizvođačima vode, ali se to radi i u poreskom sistemu, monetarnom sistemu. Dakle, država u većoj mjeri stoji iza svojih izvoznika nego što je to kod nas”, naglašava Stanić, koji kao jedan od razloga što BiH u ovoj priči kaska za ostalima ističe i promociju proizvoda, koja većim proizvođačima omogućava saradnju sa najvećim svjetskim trgovačkim lancima.

Upravo zato, smatra, u BiH vrijedi pravilo da se “više uvozi brend, nego proizvod”.

“Sa svim proizvodima je tako, ne samo sa vodom. Kupci cijene brendirane proizvode. Mnogo pažnje se mora posvetiti promociji, kao i distributivnim lancima. Naši proizvođači nemaju sredstava, mogućnosti, ali ni znanja da na takvim promocijama poboljšaju status, tako da ne grade brend”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li to znači da BiH ne zna da iskoristi svoj potencijal, Stanić prvo ističe da tog potencijala, posebno kada je u pitanju voda, BiH ima napretek.

“Mi ne zaostajemo za izvorima vode, ali je iskorišćeno vrlo malo toga. Ja znam nekoliko proizvođača koji su krenuli sa tom pričom, ali jednostavno nisu mogli opstati, nisu imali sredstava, niti su s tako malim cijenama mogli konkurisati ovim brendiranim proizvodima, a nisu imali ni adekvatnu podršku države kao neko ko je tek ušao u posao. To je, dakle, čitav jedan sistem”, podsjeća Stanić.

A pored nekonkurentnosti domaće privrede i lošeg poslovnog okruženja, problem je, prema riječima struke, i to što dio stranih turista koji posjećuju BiH više traži uvozne, a ne bh. brendove. Ali, ni tu nije kraj problemima.

“Najveći razlog su domaći potrošači, odnosno dio njih koji autodestruktivno bira strane brendove i daje prednost uvoznoj vodi u odnosu na domaću. To je više tema za psihologe i psihijatre nego za ekonomiste i to je problem koji je najteže riješiti”, kategoričan je ekonomista Igor Gavran.

Privrednici i proizvođači već odavno traže da država na neki način pomogne, jer smatraju da kvalitetom i cijenom i te kako mogu biti konkurencija uvoznom lobiju.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo, popodne naoblačenje!

U BiH sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Tokom dana postupan porast oblačnosti sa sjeverozapada, što poslije podne i tokom noći u Bosni može donijeti kišu i pljuskove. Vjetar slab do umjeren na sjeveru Bosne sjevernih smjerova, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 23 do 30 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA VIŠE SUNCA U Srpskoj sutra promjena vremena

Sutra se u Republici Srpskoj nakon vedrog jutra očekuje naoblačenje koje će donijeti kišu i pljuskove sa grmljavinom u pojedine krajeve i pad temperatura.

Kako su najavili meteorolozi, očekuju se i jak sjeverni vjetar uz najjače udare u široj regiji oko rijeke Save.

– Kasnije popodne slabije padavine će se premještati ka istoku, a do večeri padavine prestaju uz hladnije vrijeme u svim predjelima. Na jugu ostaje suvo i sunčanije tokom cijelog dana – podaci su RHMZ.

Minimalna temperatura vazduha od 8 do 16, na jugu do 19 stepeni Celzijusa. Maksimalna temperatura vazduha od 26 do 31, u višim predjelima od 22 stepena Celzijusa. Popodne zahlađenje na sjeveru, do večeri hladnije u svim predjelima.

U srijedu tokom noći i jutra oblačno i još uvijek vjetrovito, na sjeveru i istoku se očekuje prolazna kiša, dok će u Hercegovini biti pretežno vedro.

– Prijepodne prestanak padavina i razvedravanje uz sve više sunčanih perioda, ali hladnije nego prethodnih dana. Vjetar će oslabiti svuda izuzev u Hercegovini, gdje će i dalje biti jakih udara bure – naveli su iz RHMZ.

Minimalna temperatura vazduha od 10 do 16, na jugu do 18, u višim predjelima od 7 stepeni Celzijusa. Maksimalna temperatura vazduha od samo 20 do 25, na jugu do 28, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusa.

U četvrtak nakon hladnog jutra, pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i malo toplije. U Hercegovini još uvijek vjetrovito uz umjerenu do jaku buru, piše ATV.

Minimalna temperatura vazduha od samo 7 do 13, na jugu do 16, u višim predjelima od 5 stepeni Celzijusa. Maksimalna temperatura vazduha od 22 do 28, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

VLAST GUBI NEVJEROVATAN NOVAC! Hoće li se Srpskoj ponoviti slučaj “Viaduct”, u igri 1,3 milijarde KM?

Uprava Rudnika i Termoelektrane Ugljevik i nadležni u “Elektroprivredi Republike Srpske” aktivno rade na rješavanju tužbe koju je protiv BiH pokrenulo “Elektrogospodarstvo Slovenije” zbog neisplaćenih 67 miliona evra (oko 130 miliona KM) zateznih kamata za neisporučenu struju od strane RiTE Ugljevik.

Tužba koja je pokrenuta pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) teška je čak 695.175.000 evra, odnosno oko 1,3 milijarde KM, a iz uprave ugljevičkog preduzeća oštro demantuju navode predstavnika opozicije da Srpskoj prijeti novi slučaj “Viaduct”.

Naime, Ognjen Bodiroga, predsjednik Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS, nedavno je putem svog profila na društvenoj mreži X objavio da je još 2018. godine u “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljen Sporazum o međunarodnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu po tužbi “Elektrogospodarstva Slovenije – razvoj in inženiring Maribor” protiv BiH u Vašingtonu, a kojim se, prema potpisu ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića, Vlada Srpske obavezuje da će svu eventualnu naknadu novčane štete koja stigne na račun BiH platiti Vlada Srpske.

“Ukratko, isti scenario kao kod arbitražnog spora sa firmom ‘Viaduct’. Je li ovo patriotizam, je li se ovako čuva Republika Srpska? To je novac građana Republike Srpske koji se mogao utrošiti na veće penzije, plate, dječje dodatke, izgradnju puteva, škola, vrtića, stipendije…”, napisao je Bodiroga.

Kazao je i “da postoji sistem odgovornosti, neki ljudi bi dobili višegodišnje zatvorske kazne”.

Na ove tvrdnje Diko Cvijetinović, v.d. direktora RiTE Ugljevik, poručuje da sve što je rekao Bodiroga apsolutno ne stoji i da ovo neće biti slučaj sličan “Viaductu”.

Cvijetinović za “Nezavisne novine” tvrdi da nadležni rade na potpisivanju sporazuma sa kojim bi ova tužba bila zatvorena i u kojem preduzeće ne bi pretrpjelo pomenutu štetu.

“Ne bih detaljno o tome sada govorio, ali očekujem da će se to završiti do kraja devetog mjeseca (septembar), tako da sve to što oni iznose su laži i neistine. Pregovori su u toku i mi očekujemo da sva otvorena pitanja budu završena do tada i da će sjekira iznad vrata RiTE Ugljevik konačno biti skinuta”, naveo je Cvijetinović.

A iako smo na početku ovog teksta naveli zašto su Slovenci tužili BiH, odnosno RiTE, kratko ćemo podsjetiti o kakvom sporu je riječ, inače drugom koji je ugljevičko preduzeće vodilo sa Slovencima.

Prva arbitraža vođena bila je u Beogradu, a druga, ova o kojoj pišemo, pokrenuta je istovremeno u Vašingtonu.

Zbog činjenice da se istovremeno vode dvije arbitraže, “Elektrogospodarstvo Slovenije” i nadležni u BiH postigli su dogovor kojim se predlaže Međunarodnom centru za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) da se eventualni nastavak te arbitraže stavi u fazu mirovanja do 31. maja 2025, dok se ne završi beogradska arbitraža.

Ona je na kraju završena u korist Slovenaca, a Vlada RS dala je garancije da će iz budžeta u narednih sedam godina platiti 67 miliona evra, a da će RiTE, dok god rade, slati trećinu proizvedene struje u Sloveniju.

Uz to, obavezali su se da će Slovencima platiti i 62 miliona evra (oko 120 miliona maraka) za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine, a taj novac će platiti “Elektroprivreda RS”.

Ostalo je, dakle, neisplaćeno još “samo” 67 miliona evra zateznih kamata oko kojih se vodi arbitraža u Vašingtonu.

Pošto je arbitraža u Beogradu završena, a 31. maja ove godine je istekao period mirovanja za tužbu u Vašingtonu, nadležni u BiH uspjeli su izdejstvovati sa Slovencima da se to ponovo odgodi, prvo do 31. jula, a onda na dodatnih 60 dana.

I to je isteklo, tako da sada ostaje da se sačeka da li će zaista uprava RiTE i nadležni u BiH uspjeti da do kraja septembra “otupe sjekiru nad glavom od 1,3 milijarde KM”, kao što je to slikovito rekao Diko Cvijetinović.

Treba podsjetiti i to da su se u priču o otplati dugova Slovencima uključili i “Nova Alumina” iz Zvornika, u vlasništvu grupacije “Pavgord”, biznismena Gordana Pavlovića.

O tome su Slovence izvijestili i iz “Elektroprivrede RS” tokom sastanka sa rukovodstvom “Elektrogospodarstva”.

Luka Petrović, generalni direktor ERS, rekao je ranije da, ukoliko se ne riješi pitanje spora u Vašingtonu, moguće je pokretanje procesa koji mogu da nanesu ogromnu štetu kompletnom sistemu ERS i Republici Srpskoj.

“Ako ne riješimo pitanje kamata, imamo opasnost od vašingtonske arbitraže u kojoj znamo kako možemo završiti ako smo već jednu izgubili”, upozorio je tada Petrović.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno