Connect with us

Društvo

SKUPLJE PLAĆAMO VODU KOJU UVOZIMO, nego što naplaćujemo onu koju izvozimo!

Sa 9.460 kubnih metara pitke vode po stanovniku, BiH zauzima prvo mjesto u regiji, a sedmo u Evropi.

Ali ovaj, kao ni podaci da širom države postoji više stotina izvora prirodne, ali i mineralne vode, nisu dovoljni da BiH izvozi mnogo veće količine ove dragocjene tečnosti (neki je zovu i naftom 21. vijeka) nego što uvozi.

Ono što u ovoj priči još više upada u oči jeste i to da je BiH mnogo skuplje plaćala uvezenu pitku vodu nego što je naplaćivala vlastitu izvezenu.
U prilog ovim činjenicama govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je BiH u 2023. godini uvezla više od 60 miliona kilograma vode, za šta je plaćeno 34,8 miliona KM. Voda je uvožena iz osam država: Srbije, Hrvatske, Slovenije, Saudijske Arabije, Turske, Francuske, Mađarske i Belgije.

Više od polovine pitke vode uvezeno je iz Srbije, a onda slijede Hrvatska i Slovenija. Najveći uvoznik je kompanija “Sarajevski kiseljak” sa 10,1 milion KM, a zatim “Old-Gold Komerc” iz Bijeljine sa 9,6 miliona KM.

Sa druge strane, BiH je u prošloj godini vodu izvezla u 18 država: Srbija, Hrvatska, Crna Gora, SAD, Italija, Nizozemska, Australija, Njemačka, Turska, Švedska, Namibija, UAE, Austrija, Saudijska Arabija, Švajcarska, Sjeverna Makedonija, Velika Britanija i Katar. Izvezeno je 49,34 miliona kilograma pitke vode, ali je to naplaćeno svega 7,4 miliona KM.

Gotovo kompletna količina izvezene pitke vode u prošloj godini otišla je u Hrvatsku, a najveći izvoznik ponovo je “Sarajevski kiseljak”.

Zašto su razlike u cijenama uvoza i izvoza ovakve i gdje BiH griješi u ovoj priči?

“Prvi problem sa kojim se suočavaju naši proizvođači i naša privreda jeste u činjenici da imamo manji broj proizvođača i manji obim proizvodnje. A čim je tako, veći su troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda, a kad imate veće troškove, onda je prodajna cijena koju formira tržište manja. Mi kao mali proizvođači ne možemo da utičemo na tu tržišnu cijenu, nego je jednostavno prihvatamo i s obzirom na to da je ta razlika između tržišne cijene, prodajne cijene i troškova proizvodnje mala, zarađuje se malo. Ovi proizvođači iz okruženja, Srbija, Hrvatska su mnogo jači i proizvode veće količine proizvoda, i čim je obim proizvodnje veći, onda su njihovi fiksni troškovi niži, a zarada mnogo veća”, pojašnjava ekonomista Milenko Stanić.

Kaže i da, pored obima proizvodnje, veliku razliku između BiH i konkurenata prave i podsticaji koje drugi izdvajaju za njihovu privredu.

“Ne mora direktno da se daje proizvođačima vode, ali se to radi i u poreskom sistemu, monetarnom sistemu. Dakle, država u većoj mjeri stoji iza svojih izvoznika nego što je to kod nas”, naglašava Stanić, koji kao jedan od razloga što BiH u ovoj priči kaska za ostalima ističe i promociju proizvoda, koja većim proizvođačima omogućava saradnju sa najvećim svjetskim trgovačkim lancima.

Upravo zato, smatra, u BiH vrijedi pravilo da se “više uvozi brend, nego proizvod”.

“Sa svim proizvodima je tako, ne samo sa vodom. Kupci cijene brendirane proizvode. Mnogo pažnje se mora posvetiti promociji, kao i distributivnim lancima. Naši proizvođači nemaju sredstava, mogućnosti, ali ni znanja da na takvim promocijama poboljšaju status, tako da ne grade brend”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li to znači da BiH ne zna da iskoristi svoj potencijal, Stanić prvo ističe da tog potencijala, posebno kada je u pitanju voda, BiH ima napretek.

“Mi ne zaostajemo za izvorima vode, ali je iskorišćeno vrlo malo toga. Ja znam nekoliko proizvođača koji su krenuli sa tom pričom, ali jednostavno nisu mogli opstati, nisu imali sredstava, niti su s tako malim cijenama mogli konkurisati ovim brendiranim proizvodima, a nisu imali ni adekvatnu podršku države kao neko ko je tek ušao u posao. To je, dakle, čitav jedan sistem”, podsjeća Stanić.

A pored nekonkurentnosti domaće privrede i lošeg poslovnog okruženja, problem je, prema riječima struke, i to što dio stranih turista koji posjećuju BiH više traži uvozne, a ne bh. brendove. Ali, ni tu nije kraj problemima.

“Najveći razlog su domaći potrošači, odnosno dio njih koji autodestruktivno bira strane brendove i daje prednost uvoznoj vodi u odnosu na domaću. To je više tema za psihologe i psihijatre nego za ekonomiste i to je problem koji je najteže riješiti”, kategoričan je ekonomista Igor Gavran.

Privrednici i proizvođači već odavno traže da država na neki način pomogne, jer smatraju da kvalitetom i cijenom i te kako mogu biti konkurencija uvoznom lobiju.

Related Topics:

Društvo

ŠOKANTNA PROMJENA VREMENA! Stiže zahlađenje i snijeg, temperatura će pasti za 15 stepeni

Nakon iznadprosječno toplog novembra očekuje nas šokantna promjena. Hladan vazduh koji će donijeti i snijeg doći će nam iz Hrvatske.

Sutra i u ponedjeljak imaćemo još nevjerovatno ugodne temperature za novembar. Maksimalna će ići do 20 stepeni, a od utorka nas očekuje pravi šok i pad temperature za skoro 15 stepeni na nekim mjestima.

Kiša u ponedjeljak, uz značajniji pad temperature u BiH koji će ponegdje iznositi maksimalnih pet stepeni donijeće i snijeg. Prema prvim prognozama, promjena nas očekuje u noći između ponedjeljka i utorka.. Do kraja sedmice postoje naznake da će ponovo doći do padavina, ali još uvijek je rano govoriti. Nakon ovih iznenadnih 18+ stepeni koje smo imali posljednjih dana, stiže značajnije zahlađenje koje će se zadržati.

Vrijeme u Hrvatskoj

U utorak će prolazno duvati jaka i olujna bura, na udare uglavnom podno Velebita i orkanska, koja će već u srijedu sredinom dana okrenuti na slab do umjeren sjeverozapadni

Ned‌jelja nam donosi djelimično sunčano, naročito na moru vjetrovito te iznadprosječno toplo vrijeme. Oblačnije i uz kišu u Gorskom kotaru i na sjevernom Jadranu. Lokalno su moguće obilnije padavine, a u noći na poned‌jeljak izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Najviša temperatura uglavnom između 16 i 21 °C. A onda nam slijedi obrt.

Prema prognozi DHMZ-a od poned‌jeljka do srijede, vrijeme će biti promjenljivo i kišovito, ponegd‌je uz obilnije padavine i grmljavinu. Nevrijemena lokalno u poned‌jeljak može biti uglavnom na sjevernom Jadranu, a u utorak u Dalmaciji. U utorak postupno smirivanje sa zapada uz nagli pad temperature pa u višem gorju valja računati na snijeg.

U noći na srijedu i u srijedu razvedravanje. Umjeren i jak jugozapadni vjetar, na udare ponegd‌je i olujan će u poned‌jeljak naveče okretati na sjeverac i sjeveroistočnjak te postupno slabiti. Na moru jako i olujno jugo, početkom sedmice najprije na sjeveru okreće na jugozapadnjak te malo oslabi. U utorak će prolazno zaduvati jaka i olujna bura, na udare uglavnom podno Velebita i orkanska, koja će već u srijedu sredinom dana okrenuti na slab do umjeren sjeverozapadni. Prema sredini sedmice sve hladnije, piše ATV.

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNI PODACI: FBiH ostala bez 11.000 radnih mjesta, ekonomija u padu

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, naveo je da je u ovom entitetu izgubljeno više od 11.000 radnih mjesta.

Naime, on je referišući se na podatke Poreske uprave FBiH napisao da nema oporavka na tržištu rada u ovom entitetu.

“Trideset prvog oktobra na evidenciji je bilo 547.520 zaposlenih, za 4.322 manje zaposlenih u odnosu na početak godine, što 2025. uz pandemijsku 2020. čini godinom pada broja zaposlenih u posmatranoj dekadi”, navodi Čavalić.

Prema njegovim riječima, posmatrano po broju zaposlenih, trenutno je FBiH bliže decembru 2023. godine nego decembru 2024. godine.

“Zbog toga ovo zovemo godinom koju su pojeli skakavci. Ako računamo i oportunitetni trošak od 6.854 zaposlenih (koliko se u ovom periodu povećao broj tokom 2024. godine), onda je jasno da smo izgubili više od 11.000 radnih mjesta. Ovi kadrovi su, nažalost, prvi u redu za odlazak vani”, istakao je Čavalić.

Dodao je da je sasvim očigledno da postojeće ekonomske politike ne daju rezultate, već prave štetu i destrukciju.

“Pad zaposlenosti, rast inflacije shodno podacima Centralne banke BiH i opšte nezadovoljstvo radnika, poslodavaca, potrošača. Ne mogu to sakriti razni stranački pamfleti, smiješne komparacije i slično. Podaci su tu i jasni su”, naglasio je on.

Prema podacima Poreske uprave FBiH, broj zaposlenih na dan 31. oktobar ove godine je 547.520.

“U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. septembar 2025. godine, kada je iznosio 547.065, broj zaposlenih veći je za 455. Prema službenim evidencijama, djelatnosti u kojima je došlo do povećanja broja zaposlenih uključuju: djelatnost vanteritorijalnih organizacija i organa, obrazovanje, kancelarijske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme, trgovina na veliko i malo motornim vozilima i motociklima, popravak motornih vozila i motocikala i druge djelatnosti”, naveli su iz Poreske uprave FBiH.

Istakli su da djelatnosti u kojima je došlo do smanjenja broja zaposlenih uključuju javnu upravu i odbranu, skladištenje i pomoćne djelatnosti u prevozu, djelatnost posredovanja u zapošljavanju, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, proizvodnju odjeće i druge djelatnosti.

U FBiH je, prema podacima Poreske uprave, krajem 2023. godine bilo 544.437 zaposlenih, a krajem 2024. 551.842 radnika.

Nastavi čitati

Društvo

MUP RS IMA NOVI CJENOVNIK! Evo koliko košta alkotest, zapisnik o saobraćajnoj nezgodi, premještanej vozila…

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske donijelo je odluku o cijeni usluga koje MUP pruža, u kojoj je navedeno da alkotestiranje, pri pružanju usluga trećim licima, kada se utvrdi nedozvoljena koncentracija alkohola, košta 50 maraka, dok je izrada zapisnika o saobraćajnoj nezgodi 30 KM.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, ova odluka je stupila na snagu prije nekoliko dana.

Testiranje vozača

Testiranje vozača na prisustvo droga, kada bude utvrđeno da je pozitivan, naplaćuje se 70 maraka.

Izrada službene zabilješke o saobraćajnoj nezgodi košta 30 KM, a izrada foto-dokumentacije o nezgodi je 50 KM.

Nepropisno parkiranje

Definisana je i naknada troškova pri premještanju nepropisno parkiranih vozila. Započeto premještanje vozila, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, naplaćuje se 30 KM.

Za premještanje vozila na udaljenosti do dva kilometra od mjesta deponovanja cijena je 40 maraka, a od dva do 10 km cijena iznosi 60 KM.

Za premještanje iznad 10 kilometara, cijena iznosi 90 KM. Čuvanje vozila na depou košta 10 maraka dnevno, tačnije po jednom započetom danu.

Oružni list

Kada je u pitanju naknada troškova za obrasce, oružni list košta 20 KM. Dozvola za nošenje oružja naplaćuje se 30, legitimacija pripadnika obezbjeđenja 20, a detektivska legitimacija 50 maraka.

Nastavi čitati

Aktuelno