Connect with us

Društvo

SKUPLJE PLAĆAMO VODU KOJU UVOZIMO, nego što naplaćujemo onu koju izvozimo!

Sa 9.460 kubnih metara pitke vode po stanovniku, BiH zauzima prvo mjesto u regiji, a sedmo u Evropi.

Ali ovaj, kao ni podaci da širom države postoji više stotina izvora prirodne, ali i mineralne vode, nisu dovoljni da BiH izvozi mnogo veće količine ove dragocjene tečnosti (neki je zovu i naftom 21. vijeka) nego što uvozi.

Ono što u ovoj priči još više upada u oči jeste i to da je BiH mnogo skuplje plaćala uvezenu pitku vodu nego što je naplaćivala vlastitu izvezenu.
U prilog ovim činjenicama govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je BiH u 2023. godini uvezla više od 60 miliona kilograma vode, za šta je plaćeno 34,8 miliona KM. Voda je uvožena iz osam država: Srbije, Hrvatske, Slovenije, Saudijske Arabije, Turske, Francuske, Mađarske i Belgije.

Više od polovine pitke vode uvezeno je iz Srbije, a onda slijede Hrvatska i Slovenija. Najveći uvoznik je kompanija “Sarajevski kiseljak” sa 10,1 milion KM, a zatim “Old-Gold Komerc” iz Bijeljine sa 9,6 miliona KM.

Sa druge strane, BiH je u prošloj godini vodu izvezla u 18 država: Srbija, Hrvatska, Crna Gora, SAD, Italija, Nizozemska, Australija, Njemačka, Turska, Švedska, Namibija, UAE, Austrija, Saudijska Arabija, Švajcarska, Sjeverna Makedonija, Velika Britanija i Katar. Izvezeno je 49,34 miliona kilograma pitke vode, ali je to naplaćeno svega 7,4 miliona KM.

Gotovo kompletna količina izvezene pitke vode u prošloj godini otišla je u Hrvatsku, a najveći izvoznik ponovo je “Sarajevski kiseljak”.

Zašto su razlike u cijenama uvoza i izvoza ovakve i gdje BiH griješi u ovoj priči?

“Prvi problem sa kojim se suočavaju naši proizvođači i naša privreda jeste u činjenici da imamo manji broj proizvođača i manji obim proizvodnje. A čim je tako, veći su troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda, a kad imate veće troškove, onda je prodajna cijena koju formira tržište manja. Mi kao mali proizvođači ne možemo da utičemo na tu tržišnu cijenu, nego je jednostavno prihvatamo i s obzirom na to da je ta razlika između tržišne cijene, prodajne cijene i troškova proizvodnje mala, zarađuje se malo. Ovi proizvođači iz okruženja, Srbija, Hrvatska su mnogo jači i proizvode veće količine proizvoda, i čim je obim proizvodnje veći, onda su njihovi fiksni troškovi niži, a zarada mnogo veća”, pojašnjava ekonomista Milenko Stanić.

Kaže i da, pored obima proizvodnje, veliku razliku između BiH i konkurenata prave i podsticaji koje drugi izdvajaju za njihovu privredu.

“Ne mora direktno da se daje proizvođačima vode, ali se to radi i u poreskom sistemu, monetarnom sistemu. Dakle, država u većoj mjeri stoji iza svojih izvoznika nego što je to kod nas”, naglašava Stanić, koji kao jedan od razloga što BiH u ovoj priči kaska za ostalima ističe i promociju proizvoda, koja većim proizvođačima omogućava saradnju sa najvećim svjetskim trgovačkim lancima.

Upravo zato, smatra, u BiH vrijedi pravilo da se “više uvozi brend, nego proizvod”.

“Sa svim proizvodima je tako, ne samo sa vodom. Kupci cijene brendirane proizvode. Mnogo pažnje se mora posvetiti promociji, kao i distributivnim lancima. Naši proizvođači nemaju sredstava, mogućnosti, ali ni znanja da na takvim promocijama poboljšaju status, tako da ne grade brend”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li to znači da BiH ne zna da iskoristi svoj potencijal, Stanić prvo ističe da tog potencijala, posebno kada je u pitanju voda, BiH ima napretek.

“Mi ne zaostajemo za izvorima vode, ali je iskorišćeno vrlo malo toga. Ja znam nekoliko proizvođača koji su krenuli sa tom pričom, ali jednostavno nisu mogli opstati, nisu imali sredstava, niti su s tako malim cijenama mogli konkurisati ovim brendiranim proizvodima, a nisu imali ni adekvatnu podršku države kao neko ko je tek ušao u posao. To je, dakle, čitav jedan sistem”, podsjeća Stanić.

A pored nekonkurentnosti domaće privrede i lošeg poslovnog okruženja, problem je, prema riječima struke, i to što dio stranih turista koji posjećuju BiH više traži uvozne, a ne bh. brendove. Ali, ni tu nije kraj problemima.

“Najveći razlog su domaći potrošači, odnosno dio njih koji autodestruktivno bira strane brendove i daje prednost uvoznoj vodi u odnosu na domaću. To je više tema za psihologe i psihijatre nego za ekonomiste i to je problem koji je najteže riješiti”, kategoričan je ekonomista Igor Gavran.

Privrednici i proizvođači već odavno traže da država na neki način pomogne, jer smatraju da kvalitetom i cijenom i te kako mogu biti konkurencija uvoznom lobiju.

Related Topics:

Društvo

EVROPA UVELA DIGITALNE GRANICE! 300.000 prelaza već evidentirano

Sistem za ulazak/izlazak (EES) je novi IT sistem koji digitalno bilježi ulazak i izlazak državljana zemalja van EU koji putuju u 29 evropskih zemalja radi kratkotrajnog boravka. Sistem je već zabilježio preko 300.000 kretanja, a taj broj raste svakodnevno.

EES je počeo sa implementacijom 12. oktobra 2025. godine i biće u potpunosti operativan do 10. aprila 2026. godine.

EES je jedan od najmodernijih sistema upravljanja granicama na svijetu, koji je razvila i kojim upravlja eu-LISA – Agencija Evropske unije za operativno upravljanje velikim IT sistemima u oblasti slobode, bezbijednosti i pravde. Prikupljanjem podataka iz pasoša, zajedno sa datumima i mjestima ulaska i izlaska iz evropskih zemalja, kao i biometrijskih podataka (slike lica i otisci prstiju) i eventualnim odbijanjima ulaska, granične provjere će postati brže i efikasnije. Prikupljanje biometrijskih podataka će takođe poboljšati tačnost provjere identiteta. Pored toga, novi sistem će takođe pomoći u identifikaciji osoba koje prekorače rok boravka nakon vize i spriječavanju prevare sa identitetom.

Kao rezultat toga, EES će podržati identifikaciju terorista, kriminalaca, osumnjičenih i žrtava krivičnih djela, omogućavajući vlastima da efikasnije unakrsno provjeravaju informacije i prate pojedince umješane u kriminalne aktivnosti. Stoga će pomoći organima za sprovođenje zakona da efikasnije sprječavaju, otkrivaju i istražuju teške zločine, povećavajući bezbjednost unutar Šengenskog prostora i jačajući zaštitu evropskih građana.

– Otkrivanjem i zaustavljanjem kriminalaca prije nego što uđu u EU, EES pomaže u zaštiti svih koji Evropu zovu domom. Jača naše granice, ali prije svega, štiti ono što nas definiše: slobodu putovanja, rada i života u bezbjednosti. Kroz svoju stručnost i blisku međunarodnu saradnju, Evropol će igrati ključnu ulogu u pomaganju vlastima da otkriju prijetnje, razmjene informacije i učine Evropu bezbjednijom – kazala je izvršna direktorka Evropola, Ketrin De Bol.

Mafnus Bruner, komesar EU za unutrašnje poslove, kaže da je EES digitalna okosnica novog pristupa upravljanju granicama.

– Opremamo se preciznim znanjem o tome ko ulazi i izlazi iz EU, kada i gdje. To znanje je moćno i označava važnu prekretnicu u jačanju naše unutrašnje bezbjednosti. Novi sistem će olakšati identifikaciju ilegalnih migranata i osoba koje su prekoračile vizu, kao i vraćanje onih koji nemaju pravo boravka u EU’ – rekao je Bruner.

Sistem ulaska/izlaska je kamen temeljac nove evropske arhitekture upravljanja granicama, poručuje izvršni direktor EU-Lisa, Tilman Keber.

— On je aktivan, stabilan i dobro funkcioniše. Sa dvije glavne prekretnice koje su već postignute ove godine, postavili smo čvrst temelj za sljedeće korake Mape puta interoperabilnosti. Kroz kontinuiranu tehničku saradnju i blisku koordinaciju sa Komisijom, državama članicama i agencijama EU, eu-LISA ostaje u potpunosti posvećena obezbjeđivanju stabilnosti, skalabilnosti i bezbjednosti sistema, ispunjavajući našu zajedničku viziju za bezbjedniju i sigurniju Evropu’ – kazao je Keber.

Uključenost EVROPOL-a
EVROPOL će imati pristup sačuvanim podacima u svrhu sprovođenja zakona i moći će da vrši pretrage u EES-u sa biografskim (ime, datum rođenja itd.) i biometrijskim (otisci prstiju, slike lica) podacima. Ove pretrage će se koristiti za identifikaciju nepoznatih osumnjičenih, počinilaca ili osumnjičenih žrtava terorističkih ili drugih teških krivičnih djela, ili za konsultacije sa istorijom putovanja poznatih osumnjičenih, počinilaca ili osumnjičenih žrtava takvih krivičnih djela. Pristup EVROPOL-a sistemu izlaska iz poreza podliježe strogim uslovima i procedurama, zasnovanim na procjeni svakog slučaja pojedinačno i pod nadzorom Evropskog supervizora za zaštitu podataka (EDPS).

Sistem izlaska iz poreza je u skladu sa visokim standardima EU zaštite podataka kako bi se osigurala privatnost i bezbjednost podataka putnika. Lični podaci će se obrađivati isključivo u određene svrhe, kao što je identifikacija putnika koji koriste lažne identitete ili pasoše. Svrhe će biti jasno saopštene putnicima. Svi podaci će se obrađivati u skladu sa zakonodavstvom EU, koje obezbjeđuje robusnu zaštitu privatnosti pojedinaca, navode iz EVROPOL-a.

Zemalje učesnice
Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska, Švajcarska.

Nastavi čitati

Društvo

POTRESNI SNIMAK IZ MEKSIKA! Baka i djed u zagrljaju dok oko njih bujica nosi sve (VIDEO)

Držeći se čvrsto jedno za drugo na krovu kuće koju je poplava potopila, a bujica oko njih nosila sve pred sobom, stariji par iz Meksika postao je simbol nade, dok je snimak njihove očajničke borbe za opstanak obišao svijet.

Hilario Rejnosa i Elodia Rejes jedva su se izvukli živi iz poplava koje su prošle nedjelje uništile centralni i istočni dio zemlje. U stravičnim poplavama poginulo je na desetine ljudi, a mnogi se i dalje vode kao nestali.

Na srceparajućem snimku se vidi par kako se čvrsto grli kako bi izbjegli da ih odnese nabujala voda.


U jednom trenutku, muškarac se vidi kako sedi na vrhu njihovog klima uređaja dok je njegova supruga stajala pored njega, a mutna voda se vrtela oko njihovih koljena.

U pozadini, drugi su čekali pomoć na krovovima viših zgrada. Linker
Komšije su navodno pomogle paru da se popne na krov njihovog bungalova u Poza Riki, sjeveroistočno od Meksiko Sitija, nakon što je nivo vode iznenada porastao.

Bili su tamo zarobljeni satima pre nego što su spaseni.

Poplava je uništila njihovu kuću, a stariji par je iz kuće komšija govorio u hororu koji je preživio.

“Jaka struja je došla i odnijela je. Zaronio sam da je potražim, ali nisam mogao da je nađem”, ispričao je Rejnosa o svojoj muci. Njegova žena ne zna da pliva.

“U sljedećem trenu taksista mi je pokazao gde je, rekao sam joj da ne mrda i da skačem odmah. Otplivao sam u tom pravcu”, prisetio se on.

Rekao je ženi da ga uhvati za vrat, i sa njom na leđima otplivao je nazad do kuće. Popeli su se na krov gdje su ostali do zore, voda ih je zapljuskivala oko struka, sve dok ih konačno nije spasila komšinica u čamcu.

“Došla je da nas spasi i odvede u njenu kuću. Dala nam je hranu, tako je fina”, dodala je Eloida.

Rejnosa je rekao da postoje ljudi koje je poznaješ, ali koji imaju dobro srce i to je divna stvar.

Par je i dalje u šoku nakon svega što je preživio, a Rejnosa je pokazao i modrice koje je zadobio.

Obećao je da će obnoviti njihovu kuću, ali je sada zahvalan što su živi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Moguća je lokalna, slabija kiša

U Bosni i Hercegovini  se očekuje pretežno oblačno vrijeme, uz povremenu kišu koja će biti najizglednija na području Hercegovine i istoku Bosne.

U većem dijelu Bosne moguća je lokalna, slabija kiša, dok će u pojedinim krajevima tokom dana biti i kraćih sunčanih perioda.

Vjetar će puhati slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera, bez značajnijih promjena u jačini.

Jutarnje temperature zraka kretat će se između 3 i 7 stepeni Celzijusa, dok će na jugu zemlje biti osjetno toplije, od 9 do 13 stepeni.

Najviša dnevna temperatura očekuje se između 10 i 16°C, a na jugu zemlje i do 19°C.

Oblačno i svježe vrijeme obilježit će kraj radne sedmice, pa se građanima preporučuje slojevito odijevanje i oprez u saobraćaju zbog moguće mokre kolovozne podloge.

Nastavi čitati

Aktuelno