Ono što gola statistika i procenti ne prikazuju na papiru, na svojoj je koži osjetio Mladen Jošić iz sela Osinja kod Dervente. Nakon dvije decenije mukotrpnog rada i ulaganja, Mladen je donio tešku odluku — rasprodaje svih 31 grlo sa svoje farme, pakuje kofere i sa suprugom odlazi na sezonski rad u Austriju.

Glavni razlog za ovaj drastičan korak jeste pad cijene mlijeka koja je od januara smanjena pet puta, ali i potez prerađivača koji mu je preko noći smanjio otkup sa 460 na 256 litara. Višak mlijeka od preko 200 litara Mladen je bio primoran doslovno da prosipa, jer otkupa za njega više nije bilo.

-Razlog je to što je cijena mlijeka od januara pala pet puta. To nas je vratilo nekih 12 godina unazad- priča Mladen za Agroklub.ba, sumirajući godine truda. “A vi znate za tolike godine koliko je sve poskupilo. Više 100 maraka ne vrijedi isto.”

Kada ekonomska realnost nadjača emocije, ostaju samo teški izbori. Mladen je na svojoj farmi imao 31 grlo. Nekoliko junica je već prodao, a preostale 23 krave čeka ista sudbina.

-Najžalivije mi je bilo kad su mi iz mljekare sa 460 litara smanjili otkup na 256 litara. Šta ću ja s onim viškom, da prospem 200 litara? Jedne prilike su me zvali, 19. je bio u mjesecu i kažu da neće dolaziti do kraja mjeseca, 10-11 dana komplet da prosipam- priča Jošić.

Gledati kako vlastiti trud propada, zbog viškova u skladištima i masovnog uvoza, slomilo je i najtvrđu poljoprivrednu volju. Uz ovakvu cijenu mlijeka, troškovi proizvodnje nadmašuju svaku zaradu, a opstanak je postao nemoguć.

Tri kćerke i majka nastavljaju život na porodičnom imanju. Najstarija kćerka je studentica u Banjaluci, srednja pohađa Srednju veterinarsku školu, dok je najmlađa osmi razred. “Nije to lako sad sve napustiti i otići, ali hajde šta da radim,” kaže Mladen.

Priča porodice Jošić tek je jedan od mnogobrojnih eksternih pokazatelja duboke krize u kojoj se nalazi bh. agrar. Kada farmer u Derventi, Prijedoru, Sanskom Mostu ili Tuzli ugasi štalu, to nije samo statistički gubitak jednog gazdinstva — to je trajni nestanak radnih mjesta u ruralnim sredinama, dodatno pražnjenje sela i povećanje zavisnosti Bosne i Hercegovine od uvozne hrane.

Predstavnici četiri sektorska udruženja, koja obuhvataju čak 68 odsto ukupne proizvodnje svježeg sirovog mlijeka u BiH (oko 209 miliona litara godišnje), poručuju da je lopta sada na terenu Savjeta ministara BiH i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Zahtjev za uvođenje prelevmana u rasponu od 0,38 do 3,19 KM po kilogramu i carinskih kvota zvanično je upućen 23. septembra. Proizvođači traže hitan sastanak i ekspresno pokretanje procedura, naglašavajući da svaki novi dan oklevanja donosi nove ugašene farme i nove kofere spakovane za inostranstvo.

Razlika između troškova proizvodnje i cijene po kojoj farmeri prodaju mlijeko iz dana u dan postaje sve veća i neodrživija. Pitanje na koje institucije BiH moraju što prije dati odgovor više nije koliko ćemo mlijeka uvesti, već koliko će uopšte domaćih farmi ostati do kraja godine ukoliko država ne stane iza svojih poljoprivrednika.

Agroklub.ba

Prnjavorski biznismen i bivši većinski vlasnik ribnjaka Saničani u stečaju Radojica Ratkovac ponudio je da investira u ovo preduzeće na način da u stopostotnom iznosu namiri sve povjerioce, da isplati troškove stečajnog postupka, da zatvori stečaj i da do 2030. investira deset miliona maraka u nastavak proizvodnje te da nastavi proizvodnju najmanje deset godina.

Tu ponudu Skupština povjerilaca danas je odbacila iz razloga jer je Ratkovac kao bivši vlasnik sa 52 odsto udjela ribnjak Saničani odveo u milionsku dubiozu i propast.

“Ono što je izazvalo veliki problem jeste što je njegovo samo izlaganje imalo elemente pritiska gdje je jasno navedeno da ako neko danas ne podrži tu njegovu ponudu da čini krivično djelo. Ne vidim sa koje strane neko čini krivično djelo, svaki povjerilac ima pravo da slobodno glasa, odnosno da cijeni da li je ta ponuda dobra ili nije. Nažalost istorijat poslovanja od njegovog preuzimanja do otvaranja stečaja nama nije dao osnov da to podržim”- rekao je Vladimir Radulović punomoćnik JU ,,Vode Srpske,, nakon današnje sjednice Skupštine povjerilaca.

Vojo Pavičić stečajni upravnik ribnjaka ,,Saničani,, objašnjava da Zakon o obligacionim odnosima dozvoljava ustupanje potraživanja.

“On je mogao mimo stečajnog postupka da izmiri svoje obaveza sa povjeriocima pojedinačno i na osnovu toga ima veći broj glasova u Skupštini .To nije uradio, zbog čega, ne znam, ali povjerioci čekaju od 2016 godine i ranije. To je vjerovatno bio razlog zbog čega nisu priostali na njegovu ponudu”- istakao je Pavičić.

Skupštini povjerilaca su prisustvovali povjerioci čija su ukupna potraživanja 1.459.118 maraka.

U nastavku stečajnog postupka pred Okružnim privrednim Sudom za četvrtak prvog oktobra zakazana je nova Skupština povjerilaca koja će razmatrati Plan reorganizacije ribnjaka.

“Posle toga ako povjerioci prihvate Plan reorganizacije ide se u sledeći korak. Sud će provjeriti ispunjenost uslova, napraviti ročište na kojem će saslušati Odbor povjerilaca stečajnog dužnika i stečajnog upravnika te nakon toga donijeti rješenje o potvrdi ili odbijanju stečajnog plana. Sama činjenica je ako skupština prihvati plan ne mora značiti da će Sud potvrditi”- pojasnio je Pavičić.

Stečaj u ribnjaku Saničani otvoren je početkom 2021. godine, a račun preduzeća bio je blokiran od 2016. godine.

Vlada Republike Srpske je u maju ove godine obezbijedila 3,8 miliona KM za namirenje obaveza i realizaciju plana reorganizacije. Ostaje da se vidi da li će to biti dovoljno da Sud prihvati taj Plan.

(BN) Foto: BN

Građane Bosne i Hercegovine u narednom periodu očekuju krupne promjene u oblasti registracije vozila, saobraćajnih dokumenata, uvoza automobila te obuke i polaganja vozačkih ispita.

Ministar komunikacija i saobraćaja BiH Edin Forto predstavio je ranije niz izmjena podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima.

Najnaglašenija novost za sve vozače jeste ukidanje dosadašnje papirne saobraćajne dozvole koja je zahtijevala godišnje ovjeravanje i pečatiranje na šalterima. Nju će zamijeniti trajna plastična kartica izrađena od polikarbonata, dimenzija i izgleda identičnih ličnoj karti ili vozačkoj dozvoli, a proizvodiće je IDDEEA. Prema prijedlogu izgleda nove “Potvrde o registrovanju vozila”, kartica sa prednje i zadnje strane sadrži niz savremenih sigurnosnih i tehničkih karakteristika:

– Integrisani čip i kontaktles (bežična) tehnologija za brzi očitavanje podataka.

– Zaštitni elementi: Hologram sa državnim simbolima, UV zaštita, mikrotekst, taktilni elementi i laserska gravura – QR kod na poleđini za dodatnu provjeru autentičnosti i brz pristup podacima. Prilikom godišnjeg produženja registracije podaci će se ažurirati isključivo u elektronskom sistemu, bez potrebe da građani karticu nose na šalter radi fizičkog pečatiranja. Nova kartica mijenjaće se samo u slučaju promjene vlasnika vozila, piše Klix.

Pored toga, vlasnička knjižica se u potpunosti ukida, a vlasništvo nad vozilom ubuduće će se dokazivati posebnom potvrdom koju izdaje MUP.

Proces registracije biće znatno pojednostavljen jer građani više neće morati fizički prilagati dokaz o plaćenom tehničkom pregledu niti polisu osiguranja. MUP i nadležne institucije sve ove podatke provjeravaće automatski kroz zajednički digitalni sistem.

Takođe se ukida obaveza donošenja originalnih carinskih deklaracija, inostranih računa i njihovih prijevoda prilikom dokazivanja porijekla vozila kupljenog od ovlaštenog distributera.

Plave i crvene naljepnice s QR kodom i čipom

Mijenja se i koncept registracijskih naljepnica, čija cijena ostaje nepromijenjena – 5 KM:

– Plave naljepnice biće namijenjene vozilima u vlasništvu fizičkih lica i privatnih kompanija

– Crvene naljepnice nosiće službena vozila koja se finansiraju iz budžeta u BiH

Skeniranjem QR koda na crvenoj naljepnici građani će moći provjeriti kojoj tačno instituciji, opštini, kantonu ili entitetu pripada određeno službeno vozilo. Naljepnice će sadržavati i RFID (radiofrekvencijski) čip, koji je predviđen za buduće digitalne usluge poput automatske naplate putarina ili parkinga.

Primjena novog sistema kartica i naljepnica planirana je od 1. januara 2028. godine.