Connect with us

Svijet

SLAVNA BRITANKA TVRDI “Imam pravo da muškarca nazovem muškarcem”

Poznata književnica Džoana Rouling, autor čuvenog romana o Hariju Poteru, ističe da je sloboda govora mrtva, ukoliko je i tačan opis nečijeg biološkog pola odjednom postao – krivično djelo.

Ona poziva škotsku policiju da je uhapsi u skladu sa novim zakonom, ukoliko su njene izjave na društvenim mrežama kršenje zakona.

Rouling “trans žene” naziva – muškarcima, a među njima su se našli osuđeni zločinci, trans aktivisti i druge javne ličnosti.

Premijer Škotske Humza Jusef najavio je da će novi zakon obračunati sa “rastućim talasom mržnje”.

Zakon o mržnji i javnom redu Škotske iz 2021. godine dopunjen je novim krivičnim djelom “raspirivanje mržnje” po osnovu godina, invaliditeta, religije, seksualne orijentacije i trans identiteta.

Zakon ne štiti posebno žene, a vlasti Škotske očekuju da će se zločin raspirivanja mržnje prema ženama naći u zakonu protiv mizoginije, koji tek treba da se donese.

Roulingova je na društvenoj mreži “Iks” napisala da “škotski zakonodavci daju veći značaj osjećanjima muškaraca koji sprovode svoju ideju o ženskosti, koliko god mizoginistički ili oportunistički bili, nego pravima i slobodama stvarnih žena i djevojčica”.

“Nije moguće tačno opisati ili uhvatiti se u koštac sa realnošću nasilja i seksualnog nasilja počinjenog nad ženama i djevojkama, ili se pozabaviti trenutnim napadom na prava žena i djevojčica, ako nam nije dozvoljeno da muškarca nazivamo – muškarcem”, objašnjava ona.

Roulingova navodi neke primjere osuđenih zločinaca, među kojima su i trans silovatelj Isla Brajson, te Endrju Miler koji je oblačio kao žena i seksualno zlostavljao djevojčicu.

U seriji postova na društvenim mrežama, Roulingova ih opisuje kao muškarce, označavajući tako i trans aktiviste, kao i druge pojedince.

“Trenutno nisam u zemlji, ali ako se ovo što pišem po novom zakonu kvalifikuje kao krivično djelo, unaprijed se radujem hapšenju kada se vratim”, napisala je ona na mreži “Iks”.

Škotska policija navodi da nije dobila prijave povodom ovih stavova poznate književnice.

Kako navodi Bi-Bi-Si, slučaj trans silovatelja Isle Brajsona, koji je pol promijenio dok mu se sudilo za dvostruko silovanje, otvorio je važno pitanje u Velikoj Britaniji – da li kaznu treba da služi u muškom ili ženskom zatvoru.

Brajson je silovao dvije žene 2016. i 2019. godine, u vrijeme kada je bio Adam Grejem.

Prvobitno je bio poslat u ženski zatvor, ali je ubrzo premješten u muški. Do premještaja je došlo usljed zabrinutosti za bezbjednost žena koje su bile u blizini osuđenog seksualnog prestupnika.

Slučaj je doveo do hitne promjene propisa, prema kojima će svi trans osuđenici kaznu služiti u zatvorima na osnovu svog pola na rođenju.

Svijet

SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana

S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.

Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gd‌je toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.

 

Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.

Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:

“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam ušted‌jeti stotine evra godišnje”.

Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.

 

 

Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.

To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gd‌je je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.

Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.

Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.

 

 

Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.

Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.

Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći

“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.

“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Evropa se sprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, POSTOJI ODLUKA O TOME”

Evropa se priprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, otkrio je premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka aktivista vladajuće stranke u Kečkemetu.

Orban je dodao da se Mađarska zvanično suprotstavila takvoj odluci.

“Evropski lideri su odlučili da Evropa uđe u rat. Postoji odluka u vezi s tim. Zvanična pozicija je takva da moramo biti spremni na to do 2030. godine”, otkrio je Orban. “Mađarska tome kaže ‘ne’”, dodao je Orban za RT Balkan.

Orban je naglasio da se njegova zemlja nalazi u opasnosti i dodao da je njihov cilj da spriječe vojne akcije Evropske unije. Dodao je da Budimpešta ne može da se nosi sama sa kompletnom Evropskom unijom.

Nedavno je izjavio da, ukoliko prevlada volja Evropljana koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi mogao da se rasplamsa na teritoriji Starog kontinenta. Mađarski premijer najavio je i posjetu Rusiji u narednim danima.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Nastavi čitati

Svijet

U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO

Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”

List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.

U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.

“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.

Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.

Nastavi čitati

Aktuelno