Connect with us

Društvo

SLIJEDI LI NAM SKUPLJA VODA? Računi bi mogli biti veći

Računi za vodu u lokalnim zajednicama širom Republike Srpske mogli bi biti uvećani, jer u komunalnim preduzećima tvrde da ih je rast najniže plate gurnuo u finansijske probleme koje će fakturisati građanima kroz poskupljenje usluga.

Pojedina vodovodna preduzeća već su podnijela zahtjev za podizanje cijena nadležnim lokalnim upravama, ali i oni koji to nisu uradili planiraju da posegnu za tom nepopularnom mjerom već u narednim sedmicama.

Kako kažu poskupljenje je neizbježno, jer su porasli i troškovi poslovanja iz više razloga.

Direktor srbačkog “Vodovoda” Dražen Stojković kaže da su tokom 2023. godine podigli cijenu vode za deset odsto fizičkim licima i pet odsto pravnim licima, dok u ovoj godini planiraju poskupljenje od osam odsto za sve.

– Iz tekućih sredstava, odnosno sa postojećom cijenom vode ne možemo isfinansirati sve obaveze. Oko 30 naših radnika je u decembru 2023. godine imalo startnu platu nižu od 900 KM, tako da za sve njih moramo povećati plate. To je dodatni trošak pa smo uputili zahtjev opštini da nam bude odobreno poskupljenje usluga – kazao je Stojković.

Novi udar na novčanike, ukoliko odbornici daju zeleno svjetlo, očekuje i stanovnike Gradiške, kojima bi račun za vodu mogao biti veći za 1-2 KM.

Direktor tamošnjeg “Vodovoda” Sandro Zeničanin ističe da su sva komunalna preduzeća suočena sa problemima i da će gotovo svi biti prinuđeni da zatraže izmjene cjenovnika u nekom iznosu.

– Plan je da povećamo cijenu fiksnog iznosa na računu koji se odnosi na održavanje i to za 1.20 KM po domaćinstvu, a rast cijena vode po potrošnji za sada ne planiramo. Cijena vode po kubiku u Gradiški nije podizana od 2018. godine, dok je fiksni dio posljednji put povećan 2022. godine i to je tada bilo za jednu KM – rekao je Zeničanin i dodao da gradskim čelnicima još nisu predali zahtjev, ali tvrdi da će to pitanje biti na dnevnom redu Skupštine već na narednom zasjedanju.

Objašnjavajući razloge za poskupljenje Zeničanin kaže da oni leže u povećanim troškovima za električnu energiju, gorivo, sirovine, Glas Srpske.

– Da bi sistem funkcionisao, taj fiksni dio mora biti povećan. Imamo ogroman sistem za održavanje sa priključnom mrežom dužom od 1.000 kilometara sa četiri visinske zone snabdijevanja. Puno je objekata i na vodovodnom i na kanalizacionom sistemu, sve to zahtijeva novac za održavanje i dalja ulaganja. Plus oko 10 odsto zaposlenih je bilo na granici zarade tih 900 KM, koliko sada iznosi minimalac, ali ćemo tu razliku nadoknaditi iz tekućih sredstava – pojasnio je Zeničanin.

Veće troškove imaju i u čelinačkom “Vodovodu”, ali odluku o poskupljenju još nisu donijeli.

– Rast najniže plate nam je povećao troškove namijenjene za isplatu zarada radnicama za oko 60.000 KM, ali analiziramo situaciju, još ne znamo šta ćemo – rekao je direktor “Vodovoda” u Čelincu Miloš Zeljić.

Poskupljenje najavljuju i u JKP “Izvor” iz Foče, čiji direktor Milan Grujičić tvrdi da građani ove opštine plaćaju najjeftiniju vodu u Srpskoj.

– Cijena vode u Foči nije mijenjana od 2013. godine i iznosi 60 KM po kubiku plus 25 feninga za kanalizaciju. Tada je minimalna plata u Srpskoj iznosila 350 KM, a sada 900 KM i to ne možemo izdržati.

Neophodno je da dođe do poskupljenja i to u značajnom odstotku, budući da nije bilo poskupljenja 11 godina. Predložićemo da bude na nivou cijena koje plaćaju potrošači u Istočnom Sarajevu, a to je 1.10 KM po kubiku vode i 41 fening za kanalizaciju, ali koliko i šta će nam Skupština odobriti, ne znam. Sve od njih zavisi – kazao je Grujičić i naglasio da najnižu platu u ovom preduzeću primaju 34 radnika, od ukupno 43 zaposlenih, piše Glas Srpske.

I u banjalučkom vodovodu ranije su istakli da je, usljed rasta minimalca, neophodno povećanje cijena usluga.

Glas Srpske

Društvo

OLAKŠANJE! Djevojčica iz UDESA u Čelincu VAN ŽIVOTNE OPASNOSTI

Sedmogodišnja djevojčica A.B. koja je povrijeđena u četvrtak u saobraćajnoj nezgodi u mjestu Grabovica kod Čelinca skinuta je sa aparata i u stabilnom je stanju.

Kako nam je rečeno u Univerzitetsko- kliničkom centru Republike Srpske djevojčica je skinuta sa aparata, za sada stabilno i ostaje na daljem liječenju i praćenju.

Podsjećamo, ona je danima nakon udesa bila u komi, a u toj teškoj nezgodi povrijeđeno je ukupno pet osoba, potvrđeno je “Nezavisnim novinama“. Saobraćajna nezgoda se desila 7. avgusta a učestvovala su dva vozila, saopšteno je ranije iz Policijske uprave Banjaluka.

U saobraćajnoj nezgodi učestvovao je Banjalučanin čiji su inicijali D. Š, upravljajući vozilom “pežo” i S. B. iz Čelinca upravljajući automobilom “folksvagen”.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆE NIZAK VODOSTAJ! Uzeti uzorci vode na 3 lokacije iz rijeke Une

Federalna uprava za inspekcijske poslove u saradnji sa Agencijom za vodno područje rijeke Save uzela je uzorke vode na tri lokacije, radi utvrđivanja stepena mogućeg zagađenja rijeke Une.

Uzorci su uzeti na osnovu prijave udruženja “Unski lađari”, a analiza uzetih uzoraka biće izvršena u laboratoriji Agencije za vodno područje rijeke Save, saopšteno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Iz ove uprave istakli su da je posebno zabrinjavajući nizak vodostaj rijeke Une, što dodatno može pogoršati ekološku situaciju i uticati na kvalitet života lokalnog stanovništva i biodiverzitet rijeke.

Od prije nekoliko dana voda u rijeci Uni kod Novog Grada i uzvodno je zamućena, a predstavnici Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske uzeli su uzorke vode.

Nastavi čitati

Društvo

INSTITUCIJE ŠUTE! Hrvatska završava radove, BiH ćuti o otvaranju graničnog prelaza kod Gradiške!

Radovi na brzoj cesti kod Gradiške biće završeni prije planiranog roka, potvrđeno je “Nezavisnim” u “Hrvatskim cestama”.

Kako nam je rečeno, kompletni radovi biće završeni do kraja avgusta, a prethodni rok za završetak radova, koje izvodi “Integral inženjering”, bio je polovina septembra.

Međutim, kao što smo već pisali, završetak radova neće značiti mnogo dok se ne otvori granični prelaz s hrvatske strane. S bh. strane Uprava za indirektno oporezivanje BiH izgradila je kompletan prelaz u skladu s evropskim standardima s velikim parkingom za kamione. U prethodnom sazivu Savjeta ministara BiH, koji je koliko-toliko normalno radio, bila je pokrenuta inicijativa s Hrvatskom da se izgradi integrisani granični prelaz koji bi služio za obje zemlje, ali to nije bilo moguće dijelom i zbog priprema Hrvatske da uđe u Šengen.

Tehnički gledano, ne postoji pravilo koje bi spriječilo Hrvatsku i BiH da izgrade zajednički granični prelaz, čak i ako je Hrvatska u Šengenu, jer Evropsku komisiju jedino zanima da postoje tehnički uslovi da se kontroliše ulaz u šengensko područje ljudima i robi. Međutim, postoje praktična ograničenja zašto je ta procedura mogla biti komplikovanija u ovom slučaju. Prvo se odnosi na činjenicu da je u to vrijeme Hrvatska završavala pregovore s Evropskom komisijom o ulasku u Šengen, i svaka izmjena ili dodatna provjera koju bi Brisel trebalo da provede mogla bi u praktičnom smislu uticati na proces. Drugi se odnosi na fizičke kapacitete da li bi takav prelaz u praktičnom smislu mogao da obezbijedi sve vrste kontrola koje bi robni saobraćaj podrazumijevao, a da sve bude u skladu sa šengenskim pravilima.

Osim toga, nezvanično se govori da je Hrvatska zainteresovana da prelaz najviše kategorije bude izgrađen u Svilaju na koridoru 5c zbog činjenice da je taj koridor važniji za EU od auto-puta Banjaluka – Gradiška, ali i zbog činjenice da Hrvatska želi da pomogne hrvatskom stanovništvu u tom području koje bi dobilo važan međunarodni granični prelaz.

U Hrvatskoj su nam, pak, na direktno pitanje negirali da postoji bilo kakva veza između prelaza Gradiška i prelaza Svilaj.

U najnovijem odgovoru Ministarstva finansija Hrvatske o statusu radova na graničnom prelazu za koji su oni nadležni, rečeno nam je da su građevinski i zanatski radovi, kao i opremanje objekata novog graničnog prelaza završeni.

“Preostali radovi iz nadležnosti Ministarstva finansija odnose se na uređenje okoline, saobraćajnih ostrva i promjenjive signalizacije te zavise od završetka radova na saobraćajnim površinama u zoni graničnog prelaza i snabdijevanja saobraćajnom opremom. Navedeni radovi te radovi na izgradnji pristupnih saobraćajnica s hrvatske strane na koridoru brze ceste Okučani – granica BiH u ingerenciji su ‘Hrvatskih cesta’ d.o.o”, rekli su nam oni.

Na pitanje kada bi prelaz mogao biti otvoren, uputili su nas na Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske.

“U vezi sa planom završetka tih radova upućujemo na ‘Hrvatske ceste’ d.o.o. U tom smislu, nakon završetka svih radova s obje strane granice u koordinaciji s bh. stranom novi granični prelaz biće pušten u funkciju”, rekli su nam oni.

Kao po već ustaljenom običaju, nikakav odgovor od strane bh. institucija na naša pitanja o eventualnom otvaranju prelaza nismo dobili.

Nastavi čitati

Aktuelno