Connect with us

Politika

SLOVENAČKI MEDIJI “Ovo je vila u Portorožu koju su kupili ljudi MILORADA DODIKA”

Kako ljudi iz užeg kruga predsednika Republike Srpske Milorada Dodika kupuju nekretnine u slovenačkoj Istri, pita se slovenački portal Necenzurisano.si. Portal objavljuje fotografije vile u Portorožu u vlasništvu biznismena koji se od prošle godine nalazi na listi sankcija SAD zbog veza sa Dodikom.

Poslednjih godina kapital se intenzivno seli iz Republike Srpske u Sloveniju. Tajkuni i biznismeni iz tog dijela Bosne i Hercegovine kupuju preduzeća, nekretnine i potraživanja, najčešće u oblasti Ljubljane.

Takođe se stalno govori o tome da ljudi iz okruženja Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, takođe poseduju prestižne vile za odmor i apartmane u slovenačkoj Istri.

Redakcija necenzuirano.si pratila je trag ove informacije. Nakon višemjesečne provjere, ispostavilo se da su bar djelimično tačne.

Objavljujemo fotografije dvospratne vile sa bazenom u centru Portoroža, koja, prema podacima Geodetske uprave (Gurs), vredi skoro 1,2 miliona evra, uključujući i zemljište, a na tržištu vjerovatno vrijedi mnogo više. Vlasnik vile je Đorđe Đurić, 35-godišnji državljanin Srbije i biznismen koga su Sjedinjene Američke Države prošlog juna stavile na listu sankcija.

Razlog: bliske poslovne veze sa Dodikovim sinom i osobom od povjerenja Igorom Dodikom, kome su Amerikanci uveli sankcije 2023. Prošle godine, one su proširene i na Đurića, inače zeta Igora Dodika.

Prema nalazima Ministarstva finansija SAD, Đurić je do prošle godine bio zvanični vlasnik i direktor nekoliko kompanija u kojima je Igor Dodik imao glavnu riječ u poslovnim i finansijskim odlukama. Takođe se kaže da je pomogao Dodiku da prebaci milione dolara iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo. Nedavno smo otkrili da je Igor Dodik sredinom juna bio u Portorožu, gdje Đurić ima vilu.

Da li je onda moguće da je stvarni vlasnik prestižne vile Igor Dodik? Odakle je došao novac za kupovinu i kuda vode veze ljudi koji su Đuriću prodali vilu u Republici Srpskoj?

Kada je Dodik na listi sankcija, Đurić kupuje vilu

Da je Đorđe Đurić vlasnik vile u Portorožu, vidljivo je iz zemljišnih knjiga. Đurićeva beogradska adresa, navedena u njima, ista je kao i u odluci Ministarstva finansija SAD o uvođenju sankcija.

Đurićeva vila prostire se na približno 1.200 kvadratnih metara zemljišta u samom centru Portoroža. Skrivena je u zaklonu tri poznata hotela, a od neželjenih pogleda sa puta odvojena je zaraslom ogradom.

Đurić je postao njen vlasnik u novembru 2022. godine. U to vrijeme, bio je i zvanični vlasnik grupe Infinity International, koja je posjedovala nekoliko IT kompanija i medija. Finansirana je u značajnoj mjeri iz javnih izvora u Republici Srpskoj.

Ali,nekoliko mjeseci ranije, SAD su počele da stežu omču oko Dodikovog užeg kruga. Početkom januara 2022. godine uvele su sankcije protiv Dodika zbog korupcije i ugrožavanja Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Zbog svojih veza sa Dodikom, Alternativna televizija iz Banjaluke, koja je bila u Đurićevom vlasništvu, takođe se u to vrijeme našla na listi sankcija.

Kupac vile usko povezan sa sinom Milorada Dodika

U oktobru 2023. godine, Amerikanci su uveli sankcije Igoru Dodiku, a šest mjeseci kasnije i Đuriću. Obrazloženje:

 „Kao krajnji vlasnik kompanije Infinity i njenih podružnica, Đurić je bliski saradnik Igora Dodika i često mu pomaže u finansijskim aktivnostima.”

“Đurić i Igor Dodik su tako namjerno pokušali da prikriju svoju vezu sa bankovnim računom i pravnim licem koje su kontrolisali.”

“To je vjerovatno omogućilo Igoru Dodiku da prebaci nekoliko miliona evra u inostranstvo“, naglasili su u Vašingtonu.”

Amerikanci su tako identifikovali Igora Dodika kao ključnog operativca u poslovnom carstvu, kojim je njegov otac navodno stekao znatno bogatstvo tokom svog dugog perioda na vlasti. Odmah nakon uvođenja sankcija, „napadnute“ kompanije u rukama dvojca Dodik – Đurić počele su da zatvaraju bankovne račune i prestaju sa radom.

Ako izuzmemo informacije o vezama sa Dodikom, o Đorđu Đuriću se javno praktično ništa ne zna. Njegovo stalno prebivalište je registrovano na adresi poslovnog centra u Beogradu. On nije ni vlasnik ni direktor nijedne kompanije u Sloveniji.

Dogovar između prijatelja: platio je samo 750 hiljada za vilu

Đurić je uspio da kupi vilu vrijednu oko 1,2 miliona evra bez podizanja kredita od banke. Nikada nije registrovao hipoteku na nekretninu. Ali Đurić je imao sreće: prema javno dostupnim podacima, za vilu je platio samo 750 hiljada evra, iako se ona nalazi na većoj parceli na lokaciji blizu mora. Prema nekim procjenama, prethodni vlasnik je na njoj mogao zaraditi nekoliko miliona evra.

Od koga je Đurić kupio vilu? Njen prethodni vlasnik je bivša firma RSB Plus, koja je bila registrovana za građevinske radove.

Napomena: Prema podacima iz bilansa stanja, u jesen 2013. godine, istu vilu je platio 1,5 miliona evra. To je više nego što je Đurić platio za nju devet godina kasnije. U to vrijeme, cijene nekretnina u Portorožu su vrtoglavo skočile.

Pa ko je prodao Đuriću vilu sa ogromnim popustom? Osnivač RSB Plus takođe dolazi iz Republike Srpske. To je kompanija Tereks Inženjering iz Bijeljine, grada na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Njen jedini vlasnik je građevinski biznismen Rade Ćorić, koji je 2014. godine osuđen na uslovnu kaznu zatvora zbog falsifikovanja dokaza.

Tragovi vode do termoelektrane u Bosni i Hercegovini

Ćorićeva kompanija Tereks je bivši dobavljač Termoelektrane Ugljevik, koja je u vlasništvu državne Elektroprivrede Republike Srpske. Na njenom čelu je Luka Petrović, potpredsjednik Dodikove stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Ćorić se 2006. godine upleo u dugogodišnji pravni spor sa Termoelektranom Ugljevik. Kompanija Tereks je pobijedila na jednom od javnih tendera, ali nikada nije potpisala ugovor sa elektranom. Zato ju je tužila za odštetu. Prije deset godina, sud je kompaniji dodijelio skoro tri miliona evra, koje je TE Ugljevik isplatio.

Onda je došlo do preokreta: 2021. godine, Viši sud je poništio ovu odluku zbog sudskih grešaka, a Tereks je morao da vrati novac, zajedno sa kamatom. Godinu dana kasnije, Čorić je vilu u Portorožu, koju je kupio u jesen 2013. godine, prodao Đuriću.

Dva stana je kupio od Mišiča, koga je posjećivao Dodik

Vila u Portorožu nije bila jedina nekretnina u vlasništvu Čorićeve slovenačke kompanije RSB Plus.

Čorićeva kompanija je 2010. i 2011. godine kupila dva stana u kompleksu Rezidenca Park Lucija, koji je izgradio primorski investitor nekretnina Gašpar Gašpar Mišič. On je kasnije, za vrijeme Vlade Alenke Bratušek, postao predsjednik Upravnog odbora Luke Koper.

U novembru 2013. godine, Mišič, tada član Pozitivne Slovenije, koju je predvodio Zoran Janković, sastao se sa Miloradom Dodikom kao prvim čovjekom Luke Koper. Predsjednik Republike Srpske je u to vrijeme bio u neformalnoj posjeti Sloveniji. Kako su tada naveli iz Luke Koper, svrha Dodikove posjete bila je da „ispita mogućnost iskorišćavanja luke Koper za privredu Bosne i Hercegovine“.

Samo nekoliko nedjelja prije ove posjete, Čorićeva kompanija RSB Plus potpisala je ugovor o kupovini vile u Portorožu. Kupovina je finansirana kreditom. Neposredno prije prodaje vile, Bojan Ćorić, koji je prijavio svoj privremeni boravak u jednom od stanova u Luciji, preuzeo je vlasništvo nad kompanijom RSB Plus.

(Necenzurirano.si) Foto: Tomaž Primožič/FPA/Srpskainfo/necenzurisano/Profimedia/Google

Related Topics:

Politika

OHR posvađao AMERIKU I EVROPU

Iako još nije poznato da li je došlo do dogovora o imenu budućeg visokog predstavnika, prema informacijama koje smo dobili, već sad je jasno da su odnosi između članica Savjeta za sprovođenje mira ozbiljno poremećeni, bude li dogovora ili ne.

Napomene radi, na dvodnevnoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, koja počinje u srijedu, odlučivaće se o nasljedniku Kristijana Šmita.

Pritisak iz Vašingtona
Naime, kako saznajemo, većina Evropljana i dalje ne pristaje da se o izboru visokog predstavnika odlučuje van Evrope, odnosno ne žele da prihvate rješenje koje nameće Vašington.

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo, Evropljani uglavnom smatraju da je pritisak na Kristijana Šmita iz Vašingtona bio neprimjeren, iako ih dio priznaje da nisu saglasni sa svim odlukama koje je donosio.

Sudeći prema izjavama i postovima na društvenim mrežama pojedinih penzionisanih američkih zvaničnika, čini se da i u koru profesionalnih američkih diplomata postoji zabrinutost do koje mjere će se pokvariti odnosi s Evropljanima zbog jedne funkcije bez očiglednog uticaja i značaja.

Čini se da se Evropljani suočavaju s dvostrukim problemom u svom nastupu prema Amerikancima. S jedne strane zvanična politika EU je da je potrebno postepeno zatvaranje OHR-a, pa im je jako teško zauzeti čvrst stav. Kako zagovarati kandidata na funkciju za koju misle da ne bi trebalo da postoji, makar u ovom obimu i nadležnostima koje ima sada? I ne samo to: Ko bi lako pristao da bude novi visoki predstavnik da bude između dvije vatre – s jedne da udovoljava željama Amerikanaca, a s druge da se suočava s pritiskom Evropljana da ključne odluke prepusti Delegaciji EU?

Evropa zavisna od Amerike
S druge strane, Evropljani ne žele da naljute Amerikance jer su i dalje zavisni od njihove vojne prisutnosti u Evropi i potrebe prisustva na američkom tržištu. Izazov s kojim se suočavaju je i evropsko nejedinstvo.

Naime, Evropljanima bi bilo puno lakše da izađu sa svojim kandidatom pred Amerikance na sjednicu PIC-a da Italijani nisu unaprijed, bez dogovora sa saveznicima u EU, izašli sa svojim kandidatom, kojeg su prvo u stvari sugerisali iz Vašingtona. Nismo uspjeli da saznamo kako je došlo do tog obrata, s obzirom na to da nas je dio Evropljana uvjeravao da ni u italijanskoj diplomatiji nisu presretni ovim rješenjem, osim da je možda radila linija između savjetnika Donalda Trampa, predsjednika Amerike, s jedne strane i savjetnika italijanske premijerke Đorđe Meloni s druge. Naime, poznato je odranije da je Melonijeva jedan od rijetkih evropskih lidera koga Tramp izuzetno cijeni.

Koliko je situacija ozbiljna, ilustruje podatak koji smo dobili da je London, iako nije kandidovao nikoga za tu funkciju, spreman da predloži rješenje koje bi služilo kao most očuvanja transatlantskog jedinstva.

Neevropski kandidat?
Jedan diplomata iz jedne uticajne EU članice nam je rekao da bi se možda moglo pokušati predložiti rješenje kandidata koji nije iz Evrope, kako bi se pokušalo postići kompromis, pa se u tu svrhu spominje mogućnost kandidata iz Japana, Kanade ili čak Turske, iako je to manje vjerovatno. Naime, kako nam je rečeno, visoki predstavnik ne mora biti Evropljanin, ali mora biti izabran i evropskim glasovima.

Iako su Amerikanci i dalje najuticajniji, i Evropljani imaju dva jaka aduta: Prvi, najveći su finansijeri OHR-a, sa čak 50 odsto ukupnog budžeta, a drugi da je još u vrijeme administracije Džordža Buša dogovoreno da Evropljani imaju primat u stvarima koje se odnose na evropski kontinent.

Osim toga, i zvanični stav Trampove administracije je da se Evropljani više ne trebaju samo oslanjati na SAD, nego da sami moraju preuzeti veći dio odgovornosti.

Sve u svemu, jedina mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Italijan Antonio Zanardi Landi je ako Evropljani pokažu visok nivo odlučnosti da Evropa treba prva da se pita o stvarima koje se odnose na evropski kontinent, a posebno kada je riječ o zemljama u procesu proširenja.

Ali, kao što smo rekli, bez obzira na to kako se ova priča završi, trebaće puno vremena da se odnosi između Evropljana i Amerikanaca vrate na prvobitni nivo. Bilo kako bilo, već sad je jasno da će ova sjednica Upravnog odbora PIC-a biti jedna od najzanimljivijih i najdalekosežnijih u istoriji.

Nastavi čitati

Politika

NA TERET GRAĐANA: Predstavništvu RS u Moskvi odobreno novih 390.000 KM

 Vlada Republike Srpske odobrila je dodatnih 390.000 maraka Predstavništvu RS u Rusiji, potvrđeno je za CAPITAL.

Iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS preciziraju da su dodatna sredstva odobrena za „podršku realizaciji posjeta visokih zvaničnika i drugih predstavnika Srpske Ruskoj Federaciji“.

„Predstavništvu u Moskvi odobrena su dodatna sredstva za podršku učešću visokih zvaničnika i drugih predstavnika Srpske na proslavi 81. godišnjice Dana pobjede nad fašizmom u Moskvi 9. maja, zatim na Međunarodnom forumu bezbjednosti od 26. do 29. maja, te učešću na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu od 3. do 6. juna 2026. godine“, navodi se u odgovoru resornog ministarstva na pitanja CAPITAL-a.

U odgovoru se precizira da je Vlada odluku o odobravanju dodatnih sredstava donijela 21. maja.

Podsjećamo, budžetom Srpske predviđeno je da će ove godine za rad predstavništava Republike Srpske širom svijeta biti izdvojeno 15 miliona maraka. Najviše novca, dva miliona maraka, dobilo je upravo Predstavništvo u Rusiji, ali šefu tog Predstavništva Dušku Peroviću to očigledno nije dovoljno, pa mu je Vlada odobrila dodatnih 390.000 KM ili skoro 20 odsto u odnosu na odobreni budžet.

Poslije predstavništva u Moskvi, najviše para dobilo je predstavništvo u Beču kome je odobreno 1,45 miliona KM. Slijedi predstavništvo u Beogradu kome je dodijeljeno 1,2 miliona maraka, dok je Predstavništvo u Vašingtonu dobilo tačno milion KM.

Predstavništvo u Francuskoj dobilo je 950.000, a u Belgiji 900.000 KM. Slijedi predstavništvo u Njemačkoj koje je dobilo 760.000 KM, zatim u Grčkoj 480.000 KM, a najmanje je dobilo predstavništvo u Izraelu kome je odobreno 350.000 KM.

capital.ba

Nastavi čitati

Politika

OD HERCEGOVAČKIH BRDA DO BANJALUČKIH NASELJA: Stanivuković u dinamičnoj sedmici terenskih aktivnosti

Navikli smo da gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a, Draško Stanivuković učestvuje na maratonima i preskače prepreke, ali posljednjih dana pokazuje da je neumoran i na terenu — od Hercegovine do Pala, pa nazad u Banju Luku, uz ritam koji odaje čovjeka punog energije, u stalnom pokretu, spremnog da u istom danu razgovara s građanima, obiđe mnoga udruženja, klubove, znamenitnosti, porodice, ali i da vodi gradske poslove.

U svega nekoliko dana, njegova ruta obuhvatila je gotovo cijelu Republiku Srpsku. Da ne krije da mu za narod ništa nije naporno i teško, potvrdio je i sam gostujući na jednoj televiziji kada je otkrio da njegov radni dan često bude ispunjen obavezama koje se završavaju u večernjim satima, a već sutradan ga čekaju nove.

Stanivuković je sudeći po objavama na društvenim mrežama u proteklim danima imao intenzivan raspored.

„Danas sam u Ljubinju završio posjetu Hercegovini šetnjom i razgovorom sa ljudima… posebno mjesto i posebni ljudi“, poručio je tokom obilaska ovog kraja, gdje je posjetio i stari hram posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, naglašavajući važnost kulturno-duhovnog naslijeđa i lokalne zajednice.

U Gacku je dan bio posvećen sportu i mladima. Posjete fudbalskom i odbojkaškom klubu, razgovori sa sportistima i podrška radu klubova predstavljeni su kao nastavak politike ulaganja u mlade i lokalne sredine. „Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam“, poručio je tokom susreta sa sportistima.

Paralelno s tim, Stanivuković je prisustvovao i obilježavanjima važnih istorijskih datuma, gdje je, kako navodi, želio odati poštovanje ličnostima i događajima koji su obilježili noviju istoriju Republike Srpske, uključujući i pomen generalu-pukovniku Momiru Taliću u Piskavici.

Ono što njegovu politiku i kao gradonačelnika i kao predsjednika PSS-a obilježava jeste kontinuirana prisutnost na terenu, ali i u Banjoj Luci, gdje najavljuje mnoge projekte, uz poruku da se paralelno vodi računa o svakom dijelu grada.

„Krećemo u veliku obnovu svih dječijih igrališta u Banjoj Luci… izdvajamo milion KM“, poručio je, predstavljajući jedan od aktuelnih projekata gradske administracije. Ubrzo je najavio i uvođenje civilnog roka, ali i uniformi u škole.

Njegovi saradnici, članovi i funkcioneri PSS-a dodatno prate ovu dinamiku, kroz susrete sa građanima, organizacione aktivnosti i terenske posjete koje, kako kažu u PSS-u, imaju za cilj ne samo jačanje Pokreta Sigurna Srpska, nego i slušanje konkretnih problema svakog čovjeka.

Upravo taj spoj terenskog rada, institucionalnih obaveza i političke prisutnosti definiše njegovu dinamiku — od hercegovačkih brda do banjalučkih naselja, uz poruku da se politika, kako je i sam Stanivuković više puta naglasio, vodi „među ljudima i sa ljudima“.

Nastavi čitati

Aktuelno