Connect with us

Region

Slučaj DANKE ILIĆ podsjeća na onaj od prije 13 godina: ANTONIJA IZASLA IZ KUĆE i nikad se više nije vratila

Potraga za djevojčicom Dankom ilić podseća na slučaj iz 2011. godine, kada je bila pokrenuta potraga za ubijenom djevojkom Antonijom Bilić (17) u Hrvatskoj.

Antonija Bilić (17), maturantkinja srednje Trgovačke škole iz Kričaka, izašla je iz svoje porodične kuće u okolini Drniša u utorak 7. juna 2011. godine oko 8.30 i nikada se više nije vratila. Istragom je utvrđeno da je kobnog dana namjeravala da ode u Split i da je na putu prema tom gradu zaustavila kamion, ne sluteći da ga vozi silovatelj Dragan Paravinja.

Antonija je ubijena isti dan, a Paravinja je njeno tijelo bacio na deponiju udaljenu svega par kilometara od mjesta gdje je posljednji put bio lociran njen signal mobilnog telefona.

Uslijedila je do tada najveća potraga u istoriji Hrvatske, a mjesto na kojem će poslije 18 meseci biti pronađeno tijelo Antonije, pregledano je čak dva puta. Nakon pronalaska tijela bilo je pokrenuto pitanje propusta policije u slučaju Antonije Bilić.

Istovremeno, Paravinja je pobjegao u BiH, a uhapšen je nedaleko od Banjaluke 20 dana nakon ubistva nesrećne djevojke.

Tokom kriminalističke obrade Paravinja je priznao da je silovao i ubio Antoniju tako što ju je zadavio. Dok je čekao izručenje Hrvatskoj, Paravinja je osuđen na 2 godine i 10 meseci zatvora u Osnovnom sudu Sokolac, zbog pokušaja silovanja djevojke u Palama 2002. godine.

U februaru 2012. godine Paravinja je izručen Hrvatskoj, ali potraga za telom Antonije Bilić bila je i dalje neuspješna.

Tokom potrage bilo je saslušano 400 ljudi, pregledano na stotine kvadratnih kilometara terena, hapšeni su rođaci Paravinje, isušena su i dva jezera, ali telo Antonije koje je istražiocima zapravo svo vrijeme bilo pred nosom, nije bilo pronađeno.

Iako tijelo djevojke nije bilo nađeno, suđenje Paravinji je počelo 1. marta 2012. godine pred Županijskim sudom u Splitu.

Jedino što su tužioci imali od materijalnih dokaza bili su tragovi krvi pronađeni u kamionu Paravinje, ali i i njegovo priznanje u banjalučkoj policiji da je Antoniju zadavio, ali ovo priznanje Paravinja je na početku suđenja povukao, rekavši da je bio primoran na njega u policiji. Međutim, mislilo se da je celi slučaj na jako klimavim nogama, jer telo nije bilo.

Ipak, tužioci su uspeli da dokažu krivicu, pa je Paravinja osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina za ubistvo.

U međuvremenu, odnosno mjesec dana nakon prve prvostepene presude pronađeno je i tijelo Antonije i to sasvim slučajno i na deponiji, svega par kilometara od mjesta gdje je zaustavila čoveka koji joj je presudio godinu i po dana ranije.

Iako su pronađene kosti ubijene djevojke na njima nije bilo vidljivih tragova nasilne smrti u vidu preloma.

Međutim, Vrhovni sud Hrvatske je u narednim godinama čak dva puta ukidao prvostepene presude Paravinji, ali ne zbog toga što su dokazi o ubistvu bili slabi, već zbog činjenice da tužilaštvo nije nikako moglo dokazati da je ubistvu prethodio pokušaj silovanja.

Konačna pravosnažna presuda stigla je u julu 2017. godine, a Paravinja je osuđen na 20 godina zatvora, jer se kako je obrazloženo nije radilo o teškom ubistvu, već “običnom” ubistvu.

Related Topics:

Region

RUŠENJE OBJAKATA NA TRGOVSKOJ GORI IZAZIVA ZABRINUTOST: “Evropa ćuti, a mi postajemo radioaktivno dvorište”

Hrvatski Fond za finansiranje razgradnje radioaktivnog otpada i nekoliko medija u toj zemlji objavili su da je završeno rušenje osam skladišnih objekata u bivšoj kasarni JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Time je, kako navode, oslobođen prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

Vijest je izazvala ozbiljnu zabrinutost stanovništva u pograničnom području između BiH i Hrvatske, ali i zabrinutost domaćih institucija, budući da projekat još nije prošao međunarodnu proceduru procjene uticaja na okoliš, što je obaveza po međunarodnim konvencijama, piše Buka portal.

BiH bez informacija, Hrvatska nije dostavila ni jedan dokument

U saopštenju Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) navodi se da Bosna i Hercegovina nije zvanično obaviještena o aktivnostima rušenja objekata, niti je dobila bilo kakve informacije o statusu i spremnosti Studije uticaja na okoliš.

„FMOIT nije zaprimio nikakvo obavještenje preko Ministarstva vanjskih poslova BiH od institucija Republike Hrvatske u vezi s rušenjem objekata na lokaciji Čerkezovac, niti ima zvanične informacije o Studiji uticaja na okoliš, kao ni o načinu na koji će ista biti dostupna javnosti BiH“, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su istakli da rušenje objekata ne može biti povezano s izgradnjom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer projekat još nema potrebne dozvole za početak rada.

Takođe, BiH do sada nije dobila ni odgovor Hrvatske o tome da li su uvaženi prijedlozi koje je BiH dostavila tokom pripreme dokumenta o sadržaju Studije uticaja.

Kršenje ESPOO konvencije i isključenje BiH eksperata

Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru, formalne konsultacije koje ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije, kojom se uređuje prekogranična zaštita okoliša.

FMOIT ističe da Hrvatska i dalje odbija da u istraživanja lokacije uključi stručnjake iz BiH, iako bi zajednički rad bio nužan s obzirom na to da se radi o području složene geološke i hidrogeološke građe, kroz koje protiče rijeka Una – prirodna granica i izvor pitke vode za veliki broj naselja.

„Dosadašnja istraživanja ukazuju da se radi o vrlo kompleksnom i nestabilnom terenu. Bez zajedničkog rada eksperata sa obje strane granice nije moguće objektivno procijeniti podobnost lokacije Čerkezovac za odlaganje radioaktivnog otpada“, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo podsjeća da Hrvatska nije zatražila nijedan dokument od BiH relevantan za izradu Studije – ni o zaštiti izvorišta pitke vode, ni o prisustvu mina, ni o planovima razvoja na pograničnom području.

FMOIT: Projekat se vodi netransparentno

Federalno ministarstvo, zajedno s entitetskim i državnim institucijama, nastavlja pratiti situaciju i provoditi vlastita istraživanja.
Za tu svrhu već je izdvojeno skoro milion maraka od strane Vlade Federacije BiH i Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
U istraživanja su uključeni Zavod za hidrometeorologiju, Zavod za geologiju, Zavod za javno zdravstvo, Zavod za agropedologiju i Agencija za vode rijeke Save, koji bilježe tzv. „nulto stanje“ okoliša kako bi se pratile moguće promjene.

U saopštenju se navodi i zabrinutost zbog činjenice da je u Hrvatskoj donijet novi Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje otpada po hitnom postupku, čime se, kako se ističe, stvara utisak da je prioritet brzina, a ne bezbjednost ljudi i okoliša.

Ekološki aktivista iz Novog Grada Mario Crnković izjavio je za BUKU da je slučaj Trgovska gora postao „simbol licemjerstva evropske birokratije“ i da pokazuje kako čak i institucije Evropske unije mogu biti „taoci loših odluka i političkih interesa“.

„Slučaj Trgovska gora je klasičan primjer da i institucije u Hrvatskoj, koja je članica EU, mogu biti taoci loših ljudi i loših odluka. Često nas ubjeđuju da smo mi u BiH mjerna jedinica za loše prakse, pa se postavlja pitanje – da li i BiH sada treba da gura svoj otpad na granice? Možda su to nove prakse održivog razvoja koje nismo usvojili, ili je to čisto licemjerstvo prema zemlji kojoj treba ruka pomoći, a ne evropska radioaktivna burad uz rijeku koju pijemo“, izjavio je Crnković.

On je naglasio da su građevinski radovi na Trgovskoj gori čisto kršenje međunarodnih konvencija, a obrazloženja iz Hrvatske nazvao je tragikomičnim.
„Kažu – oni samo ruše objekte da bi gradili skladište za radioaktivni otpad, a ne jer ga već grade. I još dodaju ‘samo’. Da to BiH radi, imali bismo sankcija više nego Rusija. Očigledno postoje dupli aršini“, rekao je Crnković za BUKU.

Aktivista je podsjetio i da BiH ima dovoljno formalno-pravne osnove za pokretanje tužbi, ali da država još nije ispunila obaveze prema francuskoj advokatskoj kancelariji angažovanoj na slučaju.
„Ta pravna kuća, koja je ugovor potpisala prošle godine, još nije dobila ni marku. Da sam ja jedan od tih francuskih pravnika, prvo bih tužio BiH zbog nepoštivanja ugovora, a zatim i Hrvatsku“, dodao je Crnković.

On zaključuje da slučaj Trgovska gora prevazilazi lokalne okvire.

„Ovo nije samo priča o otpadu na granici dvije zemlje. Ovo je globalni test – da li se radioaktivni i drugi opasni otpadi mogu gurati na granice siromašnijih država, ili želimo nešto normalnije i poštenije ponašanje“, poručio je Mario Crnković.

Nastavi čitati

Region

Zatvorio sinu i snahi s petoro djece vodu i struju: “NISU PLAĆALI REŽIJE”

Opštinski sud u Bjelovaru osudio je 59-godišnjeg V.Š. jer je počinio ekonomsko nasilja u porodici, što se prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici vodi kao prekršaj. Prema presudi, muškarac je 6. septembra 2024. godine u jutarnjim časovima došao u kuću u kojoj žive njegov sin i snaha s petoro maloljetne djece te im rekao da se moraju iseliti. Nakon toga im je, kako stoji u sudskom dokumentu, onemogućio normalno funkcionisanje domaćinstva tako da je isključio struju i zatvorio dovod vode.

Zbog takvog postupanja sud ga je proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu od 550 evra, prenosi bjelovar.live. U svojoj odbrani 59-godišnjak je tvrdio da nije bio nasilan, već da je samo štitio vlastitu imovinu. Objasnio je kako mu sin i snaha kuću koriste bez naknade, ne plaćaju režije i pritom su, prema njegovim riječima, prouzrokovali znatnu materijalnu štetu.

“Kuću su koristili bez ikakve naknade, nisu plaćali režije i napravili su veliku materijalnu štetu. Zbog toga sam im u avgustu pismenim putem tražio da se isele iz moje kuće i dao im rok od mjesec dana da nađu drugi smještaj. Upozorio sam ih da ću isključiti struju i vodu ako se ne isele u tom roku”, izjavio je okrivljeni.

“Smatram da se nisam prema njima nasilnički ponašao, već sam samo branio svoju imovinu od njihove nezakonite upotrebe”, dodao je. Međutim, uprkos njegovim tvrdnjama i činjenici da je vlasnik nekretnine, sud je zaključio da je riječ o obliku ekonomskog nasilja te potvrdio kaznu.

Nastavi čitati

Region

ZEMLJOTRES KOD SENJA, osjetio se od Rijeke do Raba

Područje Senja noćas je u 1 čas iza ponoći pogodio umjeren zemljotres magnitude 3.1 prema Rihteru.

Epicentar je zabilježen sedam kilometara jugozapadno od grada.

Podrhtavanje tla osjetili su i stanovnici na širem području, od Rijeke do ostrva Raba.

Nastavi čitati

Aktuelno