Connect with us

Region

Slučaj DANKE ILIĆ podsjeća na onaj od prije 13 godina: ANTONIJA IZASLA IZ KUĆE i nikad se više nije vratila

Potraga za djevojčicom Dankom ilić podseća na slučaj iz 2011. godine, kada je bila pokrenuta potraga za ubijenom djevojkom Antonijom Bilić (17) u Hrvatskoj.

Antonija Bilić (17), maturantkinja srednje Trgovačke škole iz Kričaka, izašla je iz svoje porodične kuće u okolini Drniša u utorak 7. juna 2011. godine oko 8.30 i nikada se više nije vratila. Istragom je utvrđeno da je kobnog dana namjeravala da ode u Split i da je na putu prema tom gradu zaustavila kamion, ne sluteći da ga vozi silovatelj Dragan Paravinja.

Antonija je ubijena isti dan, a Paravinja je njeno tijelo bacio na deponiju udaljenu svega par kilometara od mjesta gdje je posljednji put bio lociran njen signal mobilnog telefona.

Uslijedila je do tada najveća potraga u istoriji Hrvatske, a mjesto na kojem će poslije 18 meseci biti pronađeno tijelo Antonije, pregledano je čak dva puta. Nakon pronalaska tijela bilo je pokrenuto pitanje propusta policije u slučaju Antonije Bilić.

Istovremeno, Paravinja je pobjegao u BiH, a uhapšen je nedaleko od Banjaluke 20 dana nakon ubistva nesrećne djevojke.

Tokom kriminalističke obrade Paravinja je priznao da je silovao i ubio Antoniju tako što ju je zadavio. Dok je čekao izručenje Hrvatskoj, Paravinja je osuđen na 2 godine i 10 meseci zatvora u Osnovnom sudu Sokolac, zbog pokušaja silovanja djevojke u Palama 2002. godine.

U februaru 2012. godine Paravinja je izručen Hrvatskoj, ali potraga za telom Antonije Bilić bila je i dalje neuspješna.

Tokom potrage bilo je saslušano 400 ljudi, pregledano na stotine kvadratnih kilometara terena, hapšeni su rođaci Paravinje, isušena su i dva jezera, ali telo Antonije koje je istražiocima zapravo svo vrijeme bilo pred nosom, nije bilo pronađeno.

Iako tijelo djevojke nije bilo nađeno, suđenje Paravinji je počelo 1. marta 2012. godine pred Županijskim sudom u Splitu.

Jedino što su tužioci imali od materijalnih dokaza bili su tragovi krvi pronađeni u kamionu Paravinje, ali i i njegovo priznanje u banjalučkoj policiji da je Antoniju zadavio, ali ovo priznanje Paravinja je na početku suđenja povukao, rekavši da je bio primoran na njega u policiji. Međutim, mislilo se da je celi slučaj na jako klimavim nogama, jer telo nije bilo.

Ipak, tužioci su uspeli da dokažu krivicu, pa je Paravinja osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina za ubistvo.

U međuvremenu, odnosno mjesec dana nakon prve prvostepene presude pronađeno je i tijelo Antonije i to sasvim slučajno i na deponiji, svega par kilometara od mjesta gdje je zaustavila čoveka koji joj je presudio godinu i po dana ranije.

Iako su pronađene kosti ubijene djevojke na njima nije bilo vidljivih tragova nasilne smrti u vidu preloma.

Međutim, Vrhovni sud Hrvatske je u narednim godinama čak dva puta ukidao prvostepene presude Paravinji, ali ne zbog toga što su dokazi o ubistvu bili slabi, već zbog činjenice da tužilaštvo nije nikako moglo dokazati da je ubistvu prethodio pokušaj silovanja.

Konačna pravosnažna presuda stigla je u julu 2017. godine, a Paravinja je osuđen na 20 godina zatvora, jer se kako je obrazloženo nije radilo o teškom ubistvu, već “običnom” ubistvu.

Related Topics:

Region

VESIĆ PROTIV TUŽIOCA! Krivične prijave protiv Stamenkovića i Josimovića

Bivši ministar saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture Goran Vesić i njegov advokat Nemanja Aleksić podnijeli su danas Višem javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva i predsjednika Visokog savjeta tužilaštva (VST) Branka Stamenkovića i javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu Slobodana Josimovića.

Prema navodima krivične prijave u koju je Tanjug imao uvid, Stamenković je prijavljen za izvršenje krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, a Josimović za dva krivična djela kršenje zakona od strane sudije, javnog tužioca i njegovog zamenika, te se od tužilaštva traži da ih procesuira u skladu sa zakonom. Detalji krivične prijave protiv Stamenkovića
Branko Stamenković je, prema navodima prijave, 30. jula, kao predsjednik VST najprije bez zakonskog osnova sazvao vanrednu sjednicu Savjeta, a zatim donio Službenu bilješku o zaključivanju 15. vanredne sjednice Visokog savjeta tužilaštva kojom je meritorno riješio Vesićev zahtjev za izuzeće Vrhovnog javnog tužioca Zagorke Dolovac u predmetu za pad nadstrešnice koju vodi Više javno tužilaštvo u Novom Sadu.

U prijavi se dodaje da je Stamenković bio svjestan da je na taj način povrijedio zakon, jer je trebalo da sazove redovnu sjednicu VST, pozove podnosioca zahtjeva, u ovom slučaju Vesića, te potom da prijedlog na glasanje nakon čega bi se donijelo rješenje o usvajanju, odnosno odbijanju ili odbacivanju zahtjeva.

Umjesto da donese rješenje o prihvatanju ili odbijanju tog zahtjeva – Stamenković je, kako se navodi u prijavi, bio svjestan da takvo rješenje ne može da donese, te je doneo službenu bilješku čime je počinio krivično djelo.

Detalji krivične prijave protiv Joksimovića
Za Josimovića se u prijavi se navodi da je 1. septembra svjesno donio nezakonit akt, jer je na osnovu dopisa VST koji se odnosio na Vesićev zahtjev za izuzeće Zagorke Dolovac, donio četiri nezakonita rješenja kojim je odbacio Vesićeve zahtjeve za izuzeće Vrhovnog javnog tužioca, glavnog javnog tužioca Apelacionog javnog tužilaštva u Novom Sadu, glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i njegovo izuzeće kao postupajućeg tužioca u tom predmetu.

U prijavi se tvrdi da je Josimović znao da ne postoji nijedan zakonski propis na osnovu koga bi on mogao da odlučuje o zahtevima za izuzeće njemu hijerarhijski viših tužilaca, nego da je sve zahtjeve trebalo da proslijedi nadležnom organu na odlučivanje, čime je postupio suprotno članu 37 Zakona o javnom tužilaštvu.

Josimović je, kako dalje navode u prijavi, nastavio da vrši krivično djelo u kontinuitetu, jer je 5. septembra samostalno i nezakonito odbacio zahtjev za njegovo izuzeće kao postupajućeg tužioca, zahtjev za izuzeće glavnog Višeg javnog tužioca u Novom Sadu i svih javnih tužilaca Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, zahtev za izuzeće glavnog Apelacionog javnog tužioca u Novom Sadu i svih javnih tužilaca Apelacionog javnog tužilaštva u Novom Sadu, zahtjev za izuzeće Vrhovnog javnog tužioca i svih tužilaca Vrhovnog javnog tužilaštva, a koje je podnio advokat Aleksić.

Tanjug

Nastavi čitati

Region

VELIKA KACIJA U HRVATSKOJ: Hapšenja u “Hrvatskih šumama”, na meti 20 osoba

Policijski službenici PNUSKOK-a krenuli su rano jutros 10. septembra po nalogu USKOK-a u novu akciju hapšenja zbog sumnje na krivična djela zloupotreba položaja, primanja i davanja mita.

Kako Jutarnji list nezvanično saznajemo, u akciji je uhapšen veći broj radnika “Hrvatskih šuma” i ljudi iz drvne industrije.

Istragom navodno nisu obuhvaćeni čelni ljudi iz uprave ove državne firme, ali su se na meti istražilaca našli visokorangirani šefovi, kako iz direkcije “Hrvatskih šuma” u Zagrebu, tako i iz nekih podružnica Uprave šuma i lokalnih šumarija.

Kako nezvanično Jutarnji list saznaje, na meti istražilaca je dvadesetak osoba.

Sumnja se na pogodovanje pojedinim kupcima i primanje mita u ukupnom iznosu od više desetaka hiljada evra.

Glavnina akcije navodno se odnosi na bjelovarsko područje, pa je policija tako jutros “banula” i u UŠP Bjelovar, čiju upravu vodi Ivan Cug.

O hapšenjima se kratkim saopštenjem oglasio i USKOK.

“Hapšenja i hitne dokazne radnje, po nalogu USKOK-a, provodi Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska. Navedene radnje provode se na području Zagreba, Vrbovca, Bjelovara, Draganića i drugih mjesta u Hrvatskoj u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su počinile porezna krivična djela i pranje novca u sastavu zločinačkog udruženja. USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenih donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će na vrijeme obavijestiti javnost”, navode iz USKOK-a.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ O SITUACIJI U REGIONU “U toku sveopšta hajka protiv Srbije i Srba”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je u regionu u toku sveopšta hajka protiv Srbije i Srba, ali da je očuvanje mira od presudnog značaja.

Vučić je ocijenio da nije jednostavna ni situacija u Republici Srpskoj, kao i da se komplikuje na Kosovu i Metohiji.

Kada je riječ o regionu, Vučić je ukazao da se pored trojnog vojnog saveza Proštine, Tirane i Zagreba, stvara dodatna vojna alijansa između Zagreba i Ljubljane.

“Nije to stvarano zbog vojno neutralne Austrije, nego zbog Srbije. Oni očekuju i Bugarsku u tom savezu, a na sva naša pitanja NATO i Evropi zašto to rade ne možemo da dobijemo odgovor”, rekao je Vučić za Televiziju Prva.

Komentarišući skandiranje “Ubij Srbina” na fudbalskoj utakmici između Hrvatske i Crne Gore na zagrebačkom “Maksimiru”, Vučić je ocijenio da to nije nikakvo iznenađenje u zemlji, u kojoj se održavaju Tompsonovi koncerti i ponavlja “Za dom spremni”.

On je dodao da su Srbi naučili da se “demokratska Evropa” ne uzbuđuje zbog takvog skandiranja, dodajući da je nedopustivo reagovanje zvaničnika Crne Gore i tamošnjih medija na te pokliče.

“Predsednik Crne Gore je odlučio da ne napusti stadion i reč nije rekao na to, a dodatni problem su mediji koji su sve to opravdavali i govorili da nije bilo nepristojnog navijanja”, rekao je Vučić.

On smatra da je u Crnoj Gori na djelu poltronski odnos prema Hrvatskoj vjerovatno zbog toga što računaju da će im Hrvatska omogućiti pomoć na evropskom putu.

Međutim, kako je ukazao, najveći problem je u tome što trećinu stanovništva Crne Gore čine Srbi, kojima su u Zagrebu prijetili ubistvom, ali je to za crnogorske zvaničnike bilo nedovoljno da im kažu da to ne rade.

Prema njegovim riječima, za Srbiju je očuvanje mira od presudnog značaja i zato ulaže u vojsku da bi odvratili one koji prave saveze protiv Srbije.

Govoreći o vojnoj paradi u Beogradu 20. septembra, Vučić je najavio da će tada biti angažovano 10.000 vojnika i da će biti predstavljena najnovija oružja i oruđa, kao i PVO sistemi.

Za zahtjeve dijela opozicionih poslanika EU da njemu i nosiocima vlasti Brisel uvede sankcije, Vučić je rekao da je to suštinski poziv za uvođenje sankcija državi i narodu, kog predstavljaju nosioci vlasti, te smatra da je to pokazuje nedostatak moralnog kredibiliteta, odsustvo plana, programa i ideja.

“Bio sam siguran da toliko daleko ne mogu da idu. To su stvari koje ne smete da tražite, posebno ne od stranaca”, rekao je Vučić.

Nastavi čitati

Aktuelno