Connect with us

Svijet

SLUČAJ MARIN LE PEN: Koliko će francuska desnica dobiti vjetar u leđa?

I dok njene pristalice smatraju da slučaj predstavlja rušenje demokratskih sloboda, kritičari su odahnuli što je prevagnula nezavisnost sudstva.

Prošlog vikenda su ankete predvidjele da je desničarka Marin Le Pen favorit na predsjedničkim izborima koji treba da se održe 2027. godine, sa 37 odsto podrške što je za 22 poena više u odnosu na 2022. i za 10 poena više u poređenju sa bilo kojim drugim kandidatom.

Međutim, usljedila je presuda francuskog suda kojom je liderki Nacionalnog okupljanja zabranjeno da se kandiduje na predstojećim izborima, odnosno da se bavi politikom u narednih pet godina, zbog pronevjere evropskih fondova.

Iako Le Penova planira da uloži žalbu, to vjerovatno neće ništa promijeniti.

I dok njene pristalice smatraju da slučaj predstavlja rušenje demokratskih sloboda, kritičari su odahnuli što je prevagnula nezavisnost sudstva.

“Bili smo veoma iznenađeni u Francuskoj jer je vrlo retko da političar zaista bude osuđen”, rekao je pozorišni producent Baptist Kolin (29) iz Liona za Al Džaziru.

Posljednjih godina Nacionalno okupljanje dobija na popularnosti širom zemlje.

“Nadam se da će ljudi razumjeti ovu presudu. Na kraju, stvar je vrlo jednostavna – radi se o zloupotrebi fondova. Mislim da su sudije bile prilično nepristrasne. Ukoliko zavučete ruku u torbu, očekivano je da ćete biti kažnjeni”, poručio je Francuz.

Krajnja desnica se odmah pobunila.

Žordan Bardela (29), politički sin Le Penove, odluku suda je nazvao “demokratskim skandalom”.

“Ovo je učinjeno namjerno, ovo je državni udar. Izbiće kulturološka bitka između krajnje desnice koja smatra da je presuda užasna i svih ostalih koji misle da je sve potpuno normalno”, poručio je.

Ovaj slučaj bi Francusku mogao da gurne u još veći politički haos ukoliko desnica uspješno presudu iskoristi u svoju korist.

“Postoji mogućnost da će je svi posmatrati kao mučenicu, kao žrtvu sistema. Njena stranka i ona će iskoristiti suđenje kao oruđe”, smatra pravnica Rim-Sara Aluan.

Nacionalno okupljanje se protivi globalizaciji i imigraciji i zalaže se za jače granične kontrole i manje ekoloških propisa.

Da li će Bardela naslijediti Le Penovu?
Bardela je na čelu partije od 2022. tako da privlači i dobar dio mlađih glasača.

Kako se krajnja desnica normalizuje, Aluanova strahuje da će mejnstrim mediji i političari dati Le Penovoj dovoljno prostora da kritikuje francuski pravni sistem.

“Nju je pravosuđe osudilo za ozbiljan prestup, a ona već koristi jednu od najvećih TV mreža kako bi branila svoje stavove. Ne možemo joj dati priliku da učvrsti svoju poziciju i stranku u mejnstrim medijima”, poručila je pravnica misleći na francuski TV kanal TF1 koji je nedavno intervjuisao političarku.

Ukoliko Le Penovoj bude ublažena kazna, možda bi mogla da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027, ali je žalbeni proces veoma spor u Francuskoj.

“Čini se da je to nedostižan cilj jer su obično potrebne dvije godine da žalbu iznesete pred sud. Ukoliko izgubi žalbu, Nacionalno okupljanje će i dalje moći da kaže kako je sud korumpiran. Tada će Bardela biti očigledni nasljednik Le Penove”, izjavila je novinarka Dijan de Vinjemon.

Bardela bi mogao da bude naredni predsjednički kandidat Nacionalnog okupljanja.

“To je upravo ono što je potrebno toj partiji. Bardela je veoma uspješan na društvenim mrežama, a dovoljno je mlad da dosad nije bio umiješan ni u kakve skandale”, dodala je.

Njegovom zaslugom je stranka dobila veliki broj mladih glasača – broj birača, starosti od 18 do 24 godine, udvostručen je za samo dvije godine.

Kako je naveo Kolin, Bardela je aktivan na TikToku i danas se smatra da je “kul glasati za Nacionalno okupljanje dok se ranije to vidjelo kao nešto staromodno”.

Kolin takođe smatra da je Bardela mnogo manje sposoban u odnosu na Le Penovu.

“Vrlo je mlad i nije na ovo navikao. Dosad nije učestvovao u mnogo debata, a one u kojima jeste se nisu završile povoljno po njega. Mislim i da Le Penova zna da on ima manje šanse za pobjedu na izborima”, uveren je producent.

Inače, sa ovom presudom, desničarka je samo poslednja u nizu francuskih političara koji su optuženi za zločine finansijske prirode.

Bivši predsjednik Nikola Sarkozi čeka presudu jer mu je svojevremeno libijski lider Muamer Gadafi finansirao kampanju.

Bivši premijer Fransoa Fijon je osuđen jer je nezakonito zaposlio suprugu kao člana osoblja dok je bio poslanik parlamenta.

(EUpravo zato/Al Jazeera)

Svijet

DRAMATIČNA IZJAVA PUTINA: Spremni smo za rat sa Evropom

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

Vladimir Putin poručio je da je Rusija “spremna za rat” sa Evropom, uz upozorenje Zapadu da se pripremi ukoliko želi direktan sukob sa Moskvom.

Predsjednik Rusije poručio je Zapadu da se pripremi za napad, nagovijestivši i postojanje nove, potencijalno razorne tačke pritiska.

– Spremni smo za rat sa Evropom, ali ga ne želimo. Što se njih tiče, ako neko želi takav rat, neka se pripremi – naveo je Putin na konferenciji za novinare posvećenoj odnosima Rusije i Afrike.

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

– Malo je vjerovatno da će to biti moguće do 2030. godine – rekao je.

– Ako stvari odu predaleko, neće biti pobjednika – upozorio je Putin.

Dodao je da Moskva ne želi da se u Baltičkom moru dogodi situacija slična onoj u Ormuskom moreuzu.

Ovaj komentar odnosi se na nestašice goriva i nagli rast cena izazvane ratom u Iranu i blokadom ovog pomorskog prolaza.

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA ČEKA NOVE PROTESTE: Na ulice izlazi 70.000 policajaca

Francuska će u subotu, 31. oktobra, širom zemlje rasporediti 70.000 policajaca i žandarma zbog protesta najavljenih za Noć vještica, uz upozorenje vlasti da postoji “veoma visok rizik” od narušavanja javnog reda.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez izjavio je u četvrtak da će bezbjednosne mjere biti pojačane. Među sredstvima uvedenim prošle sedmice su oklopna vozila i vodeni topovi, navodi OLI.

“Dan 31. oktobar nosi veoma visok rizik od narušavanja javnog reda”, rekao je Nunez na konferenciji za novinare.

Angažovanje 70.000 pripadnika snaga bezbjednosti, koliko ih je bilo raspoređeno i tokom prošlosedmičnih demonstracija, opisao je kao “izuzetnu mjeru”, prenosi Le Monde.

Pozivi na okupljanja ispred parlamenta i gradskih vijećnica
Studentski sindikati i pokret “Žuti prsluci” pozvali su na nove demonstracije širom Francuske.

Proteste za Noć vještica pokret je nazvao svojim “trećim činom”, pozivajući pristalice da se okupe ispred Narodne skupštine i gradskih vijećnica širom zemlje.

Nunez je rekao da su vlasti na društvenim mrežama uočile objave kojima se građani pozivaju na subotnju večernju “revoluciju” za Noć vještica.

Te pozive pripisao je radikalnim ljevičarskim grupama i radikalizovanim aktivistima povezanim s pokretom “Žuti prsluci”.

“Takva okupljanja neće biti dozvoljena”, poručio je ministar.

Vlada najavila reforme, nezadovoljstvo ne jenjava
Francuska vlada predstavila je u ponedjeljak paket mjera kojima nastoji da odgovori na zahtjeve studentskih demonstranata.

Prijedlozi uključuju zamjenu sistema upisa na univerzitete i obezbjeđivanje kredita za finansiranje obnove školskih objekata.

Demonstracije se održavaju u atmosferi političke neizvjesnosti, šest mjeseci prije predsjedničkih izbora. Prema izvještajima, liderka krajnje desnice Marin le Pen vodi u anketama.

Protesti podstaknuti rastom životnih troškova proširili su se širom zemlje, a pojedina okupljanja prerasla su u nasilje, pljačke i nerede.

Hiljade uhapšenih tokom ranijih protesta
Ministarstvo unutrašnjih poslova procijenilo je da je na demonstracijama prošle subote učestvovalo 410.000 ljudi. Sindikati tvrde da je broj učesnika bio gotovo dvostruko veći.

Prema podacima Ministarstva, tokom protesta sedmicu ranije uhapšeno je više od 2.700 ljudi.

Nezadovoljstvo zbog naglog rasta troškova života i nejednakosti podstaklo je talas demonstracija, a protesti 17. oktobra prerasli su u neke od najozbiljnijih nereda u Francuskoj posljednjih godina.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAVODNO ZAUSTAVIO KIJEV: “Bolje mu je da prestane”

Ukrajina je, prema navodima “Wall Street Journala” koje prenosi Kyiv Post, sredinom oktobra privremeno obustavila napade na ruske rafinerije poslije pritisaka američkog predsjednika Donalda Trampa. Obustava nije nezavisno potvrđena.

Zašto je Vašington tražio prekid napada?
Američka administracija nastoji obuzdati cijene goriva uoči izbora za Kongres 3. novembra. Trampov savjetnik Džared Kušner navodno je tražio tridesetodnevnu pauzu kao znak zahvalnosti za američke mirovne napore. Uzdržanost su podsticali i evropski saveznici, koje prenosi Kyiv Post.

“Bolje mu je da, dođavola, prestane”, rekao je Tramp 10. oktobra, govoreći o ukrajinskim napadima, prenosi članak.

Šta je zauzvrat tražio Kijev?
Ukrajina je tražila prekid ruskih udara na svoju energetsku infrastrukturu ili dodatne rakete za sisteme “Patriot”. Prema izvještaju, dogovor nije postignut.

Da li su ruski napadi nastavljeni?
Članak navodi nastavak ruskih udara, uključujući napad na željeznički peron u Dnjepru sa najmanje 14 poginulih i napad na Kijev sa najmanje jednom žrtvom.

Zašto je Ukrajina izložena pritisku?
Kijev zavisi od američkog naoružanja, obavještajnih podataka i komunikacionih tehnologija. Pauza bi mogla potrajati i poslije izbora, dok analitičari rast cijena goriva prvenstveno povezuju s ratom u Iranu i poremećajima na svjetskom tržištu.

Nastavi čitati

Aktuelno