Connect with us

Svijet

SLUČAJ TELEGRAM: Kontroverzna aplikacije čiji je VLASNIK UHAPŠEN ima prednosti zbog kojih je sve popularnija

Zbog usredsređenosti na bezbednost i privatnost korisnika, Telegram se brzo nametnuo kao jedna od najpopularnijih aplikacija za komunikaciju, ali svakako nije bez mana…

Protiv Pavela Durova, vlasnika aplikacije Telegram, koji je sinoć uhapšen u Francuskoj, vodi se predistražni postupak. On se tereti da je zbog odbijanja da uvede strožu kontrolu sadržaja daljenog putem Telegrama postao saučesnik brojnih krivičnih djela, uključujući tu terorizam, trgovinu narkoticima, pedofiliju, sajber nasilje…

Telegram je besplatna aplikacija za razmjenu poruka lansirana 2013. godine. Razvio ju je Durov, poznat i kao osnivač ruske društvene mreže VKontakte (VK).

Zbog svoje usredsređenosti na bezbjednost i privatnost korisnika, Telegram se brzo nametnuo kao jedna od najpopularnijih aplikacija za komunikaciju. Koje su prednosti, a šta su mane ove aplikacije?

Prednosti Telegram aplikacije
Visok stepen privatnosti

Telegram je poznat po insistiranju na privatnosti korisnika. Aplikacija nudi “end-to-end” enkripciju za privatne chat-ove, pa samo učesnici u konverzaciji mogu da čitaju poruke.

Funkcionalnost i fleksibilnost

Telegram korisnicima nudi brojne, uključujući tu mogućnost slanja velikih fajlova, kreiranje grupnih chat-ova sa velikim brojem članova, kao i korišćenje botova i tematskih kanala.

Dostupnost na više platformi

Aplikacija je dostupna na različitim platformama, uključujući tu Android, iOS, Windows, macOS i Linux. Ova kompatibilnost omogućava korisnicima da pristupe svojim porukama sa više različitih uređaja.

Otvoreni kod

Telegram koristi otvoreni kod, što znači da je njegov kod dostupan stručnoj zajednici koja može da provjeri njegovu bezbjednost. To može da doprinese većem povjerenju korisnika u aplikaciju.

Mane Telegram aplikacije
Kontroverze i bezbjednosni rizici

Iako Telegram korisnicima nudi visoki stepen zaštite privatnosti, aplikacija je često bila meta kritika zbog njenog korišćenja za navodno širenje dezinformacija i organizovanje aktivnosti koje su povremeno bile u suprotnosti sa zakonima ili pravilima.

Pravni problemi

Telegram se suočava sa različitim pravnim izazovima zbog svojih politika i funkcionalnosti. Na primjer, aplikacija je često u sukobu sa vlastima različitih država koje je optužuju za neadekvatnu kontrolu sadržaja i komunikacija. Hapšenje Durova može dodatno da zakomplikuje takvu pravnu situaciju i da utiče na dalje funkcionisanje aplikacije.

Mogućne nelegalne aktivnosti

S obzirom na svoju fleksibilnost i anonimnost, Telegram je korišćen za različite nelegalne aktivnosti, uključujući trgovinu drogom i oružjem. Iako aplikacija ne podržava takve aktivnosti, njeno funkcionalno okruženje može da olakša takve prakse.

Kompleksna za nove korisnike

Za razliku od nekih drugih aplikacija za razmjenu poruka, Telegram može biti složen za nove korisnike zbog svojih mnogobrojnih opcija i funkcionalnosti. To može da stvori prepreke za korisnike koji su slabije tehnološki pismeni ili koji nisu upoznati sa naprednijim funkcijama aplikacije.

Svijet

RUSKI UDAR NA KIJEV: Najmanje četiri osobe poginule

U ruskim napadima na Kijev tokom noći najmanje četiri osobe su poginule, a 20 je povrijeđeno i pričinjena je veća materijalna šteta na energetskoj i željezničkoj infrastrukturi, saopštile su ukrajinske vlasti.

Gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko rekao je da je 16 povređenih hospitalizovano.

Potraga i spasilačke operacije su u toku na nekoliko lokacija.

Požari su izbili u više okruga Kijeva nakon što su pali ostaci neprijateljskih dronova, prenosi Ukrinform.

U gradu je zbog posljedica ruskog udara 2.167 porodica na lijevoj obali Dnjepra ostalo bez struje, prema saopštenju komunalnih službi, navodi portal.

Rusko granatiranje je oštetilo pruge u Kijevskoj oblasti, a određeni broj vozova preusmjeren je na rezervnu rutu, saopštile su ukrajinske vlasti.

“Radovi na obnovi metro pruga oštećenih zbog neprijateljskog napada trajaće 24 sata”, saopštio je gradonačelnik Kijeva.

Tokom noći širom Ukrajine proglašena je vazdušna uzbuna zbog prijetnje od ruskih raketa i udarnih dronova.

Eksplozije su zabilježene u Kijevu, Ternopolju , Hmeljničkoj oblasti, Lavovu i Lucku, prenosi Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

KOJE ZEMLJE EVROPE SU NAJVIŠE POGOĐENE SUŠOM? Već zabilježeno rekordno toplo proljeće

Poljoprivreda i hidroenergija bi mogle da se nađu u velikim problemima jer se suša u Evropi nastavlja. Više od 40 odsto Evrope je trenutno pogođeno nekom vrstom suše, otkrivaju najnoviji podaci.

Dijelovi jugoistočne Španije, Kipra, Grčke i područje jugoistočnog Balkana nalaze se pod najvišim stepenom “uzbune”, stoji u izvještaju Evropske opservatorije za sušu (EDO) za period od 11. do 20. maja.

Ali upozorenje na sušu je takođe na snazi u velikim dijelovima sjeverne i istočne Evrope, nakon rekordno toplog i sušnog proljeća, uzrokovanog klimatskim uslovima.

Mart je bio najtopliji u istoriji mjerenja u Evropi, a pojedine zemlje su zabilježile i najsušniji mart do sada, izvijestila je ranije evropska služba Kopernikus (C3S).

Uzbune na sušu u turističkim destinacijama
Ukupno, 1,6 odsto teritorije 27 zemalja EU (bez Madeire, Azora i Kanarskih ostrva), uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, nalazi se pod uzbunom. Prema klasifikaciji EDO, to znači da vegetacija pokazuje znakove stresa, zemljište je bez vlage, što već predstavlja upozorenje, a količina padavina je manja od uobičajene.

Situacija je posebno teška u nekim mediteranskim destinacijama popularnim među turistima, poput grčkih ostrva Santorinija i Mikonosa. Tamo se voda doprema iz Atine ili se prečišćava desalinizacijom kako bi se popunili bazeni i obezbijedili tuševi.

Prekomjerni turizam dodatno pogoršava problem.

“Turistički sektor nije održiv i nema nikakvog planiranja. To dovodi do ogromne letnje potrošnje vode”, izjavio je za Skaj njuz prof Nikitas Milopulos, stručnjak za upravljanje vodnim resursima sa Univerziteta u Tesaliji.

Međutim, dodaje, poljoprivreda je još veći potrošač vode, što je dodatno pogoršano rasipanjem i nedostatkom efikasnih politika.

Poljoprivreda u problemu
Upozorenja na sušu brzo se šire širom Ukrajine i susjednih zemalja, utičući na useve i vegetaciju, upozorava EDO.

Ukrajina je jedna od evropskih zemalja koje se najbrže zagrijavaju, sa prosjekom od 2,7°C iznad vrijednosti u odnosu na period 1951-1980 u 2023. godini. Kao veliki izvoznik žitarica, suša u Ukrajini ima ozbiljne posljedice po globalno snabdijevanje hranom. Dijelovi Poljske i Slovačke takođe se bore sa sušom.

Upozorenja na sušu prisutna su i u zapadnoj, jugoistočnoj i centralnoj Turskoj, sjevernoj i zapadnoj Siriji, Libanu, Izraelu, Palestini, dijelovima Jordana, sjevernom Iraku, Iranu i Azerbejdžanu.

U sjevernoj Africi, upozorenja su prisutna već više od godinu dana.

Prema podacima EDO, na 39,6 odsto teritorije EU i Ujedinjenog Kraljevstva izdato je upozorenje na sušu.

Taj narandžasti pojas na mapi proteže se od Irske do sjevernih padina Alpa, preko Finske, juga Rusije i Turske.

Od 11. do 20. maja temperature su bile iznad sezonskog prosjeka na sjeveru Evrope.

Osim uticaja na poljoprivredu, strahuje se za hidroenergiju. Međunarodna asocijacija za hidroenergiju saopštila je da suša i intenzivne kiše, primer “klimatskog biča”, primoravaju elektrane da rade na ivici svojih tehničkih mogućnosti.

Globalno zagrijavanje pogoršava sušu u pojedinim delovima sveta, uključujući Mediteran. Naučnici iz mreže “World Weather Attribution” utvrdili su da je velika suša iz 2022. godine bila 20 puta vjerovatnija zbog klimatskih promjena.

Za proljeće 2025. biće potrebno vrijeme da se sprovede slična analiza, ali nema sumnje da klimatske promjene pogoršavaju suše povećanjem temperatura i promjenom obrazaca padavina, smatra Andrea Toreti, koordinator evropske i globalne opservatorije za suše iz programa Kopernikus.

“Regioni koji su ranije mogli da se oslone na kiše u toplijim sezonama kako bi nadoknadili manjak vode, više ne mogu da računaju na to u istoj meri. Danas je ta ravnoteža poremećena”, rekao je Toreti za Euronews.

(EUpravo zato/Euronews)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN TVRDI “Većina Evropljana PROTIV ubrzanog pristupa Ukrajine EU”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da većina Evropljana ne podržava ubrzan prijem Ukrajine u Evropsku uniju, kao ni slanje evropskog oružja i vojnika u rat, naglasivši da je rat između Rusije i Ukrajine postao “katalizator” kojim Brisel pokušava da preuzme sve više ovlašćenja.

Govoreći na plenarnoj sjednici Foruma mađarskih poslanika u Karpatskom basenu (KMKF), Orban je upozorio da Brisel koristi rat kao izgovor za centralizaciju moći i eliminaciju nacionalnih suvereniteta unutar EU, što je nazvao “institucionalnim pučem”, prenio je MTI.

Prema njegovim riječima, EU više nije legitimisana uspjesima, a umjesto toga pokušava da usmjeri pažnju javnosti ka sukobu sa Rusijom.

“Briselska ratna propaganda tvrdi da Rusija može da napadne EU ili čak NATO, i da to može da se spriječi samo preventivnim udarom. U njihovim glavama, rat u Ukrajini jeste taj udar. Ali to nije istina. Evropa može da bude zaštićena i bez nastavka rata”, rekao je Orban.

Premijer je dodao da aktuelni kurs Brisela vodi ka ukidanju suverenističkih elemenata unutar Unije, a da je Mađarska dužna da se suprotstavi tom procesu i jača antiratne inicijative širom Evrope.

Orban je istakao da su Mađari izvan granica prioritet nacionalne politike Mađarske, ali i da zemlja teži dobrim odnosima sa susjedima.

On je upozorio da političke snage koje su neprijateljski nastrojene prema Mađarima ne mogu da računaju na njihovu podršku na evropskoj sceni.

Nastavi čitati

Aktuelno