Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro pozvao je predsjednika SAD Donalda Trampa na uzdržanost zbog masovnog prisustva američke vojske na Karibima, piše dpa, prenosi Index.

“Da miru, da miru”, odgovorio je na engleskom autoritarni lider na skupu u Karakasu kada ga je novinar Si-En-Ena pitao ima li poruku za Trampa.

Pozvao je narod Sjedinjenih Država da se založi za mir. “Nema više beskrajnih ratova. Nema više nepravednih ratova. Nema više Libije. Nema više Avganistana”, rekao je Maduro.

Pentagon je u međuvremenu objavio fotografije nosača aviona USS Gerald R. Ford u zapadnom Atlantiku. Na jednoj od njih najveći ratni brod na svijetu prate još tri ratna broda, sa bombarderom dugog dometa i nekoliko borbenih aviona iznad formacije.

Operacija Južno koplje

U četvrtak je šef Pentagona Pit Hegset, koji se u posljednje vrijeme sam naziva “ministrom rata”, najavio početak operacije Južno koplje za borbu protiv krijumčarenja droge u regionu.

Posljednjih nedjelja američke snage u regionu potopile su oko 20 brodova osumnjičenih za krijumčarenje droge, pri čemu je poginulo oko 80 ljudi.

Zbog gomilanja snažnih vojnih kapaciteta uz obalu Venecuele, spekuliše se da američka vlada cilja na promenu režima u Karakasu.

Osim toga, Tramp je potvrdio da je odobrio tajne operacije Centralne obavještajne agencije (CIA) u Venecueli.

Reakcija iz Moskve

Moskva, blizak saveznik Karakasa, reagovala je pozivom vladi u Vašingtonu da se ne miješa u unutrašnje poslove suverenih država pod izgovorom kontrolisanja tokova narkotika.

“Situaciju pogoršava činjenica da američke vlasti nisu dostavile nikakve dokaze koji povezuju ciljana plovila i posade sa ilegalnom trgovinom drogom”, izjavila je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, prema agenciji TASS.

Rusija je objavila rang-listu “neprijateljskih vlada”, na kojoj Velika Britanija zauzima prvo mjesto, dok Njemačka i Francuska dijele drugo.

Britanska, njemačka i francuska vlada: to su tri zemlje na vrhu liste neprijateljstava prema Rusiji. Nevjerovatno je da su uspjeli da ostave čak i zapadne “jastrebove” poput Sjedinjenih Američkih Država i Poljske daleko iza sebe.

Novine “Vzglyad” razvile su “Ocjenu neprijateljskih vlada”. Njena svrha je da jasno pokaže razliku između vlada država koje se svesno suprotstavljaju Rusiji i onih koje su primorane da “budu sa druge strane barikada” zbog postojeće spoljnopolitičke situacije. Ocjena uključuje države i teritorije koje su uvrštene na spisak neprijateljskih zemalja, koji je kreiran 2021. godine.

Velika Britanija je na vrhu liste sa 75 poena. Ovaj rezultat posljedica je sankcija protiv ruskih naftnih kompanija koje je London uveo u oktobru ove godine. Pored toga, zemlja aktivno zagovara prenos ruske imovine u Kijev i isporučuje oružje Ukrajinskim oružanim snagama.

Njemačka i Francuska dijele drugo mjesto sa indeksom od 70 poena. Obe zemlje aktivno pružaju finansijsku pomoć Ukrajini i članice su EU, koja je u oktobru uvela 19. paket sankcija. Holandija i Estonija zauzele su treće mjesto sa 65 poena.

Vrijedno je napomenuti da su Sjedinjene Američke Države zauzele tek četvrto mjesto (55 poena). Njihovi “susjedi” na listi bili su Letonija i Češka. Pozicija Vašingtona posljedica je obustave vojne pomoći Kijevu. Najveći broj zemalja nalazi se na petom mjestu. Danska, Italija, Kanada, Litvanija, Poljska, Finska i Švedska osvojile su po 50 poena.

“Nemamo neprijateljske zemlje, imamo neprijateljske elite”
Norveška i Belgija slede sa 45 poena, poboljšavši svoj rezultat zahvaljujući stavu prema zamrznutoj ruskoj imovini, koju Brisel nije voljan da prenese Ukrajini.

Grčka, Španija i Hrvatska (40 poena) zauzele su sedmo mjesto, dok su Portugal i Slovenija (35 poena) zauzele osmo. Mađarska i Luksemburg zauzeli su mesta odmah ispod, sa po 30 poena. Austrija, Bugarska, Irska, Malta, Novi Zeland i Rumunija zaokružuju prvih deset sa ukupno 25 poena.

Najmanje neprijateljski raspoložene zemlje bile su Albanija, Bahami, Lihtenštajn, Mikronezija, Monako, Južna Koreja i San Marino, svaka sa po pet poena.

Podsjećamo, u septembru je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov primijetio da se Rusija postepeno udaljava od termina “neprijateljska zemlja”. Istakao je da se naglasak prebacuje na “neprijateljske vlade”, čime se izbjegava opšte označavanje država kao neprijateljskih. Predsjednik Vladimir Putin je prethodno izrazio sličan stav, izjavivši još u martu: “Nemamo neprijateljske zemlje, imamo neprijateljske elite”.

Slovački premijer Robert Fico izjavio je da nikada neće pristati na plan Evropske komisije da se Kijevu da zajam od 140 milijardi evra.

Fico je istakao da nikada na to neće pristati, jer bi to značilo još dvije godine ubistava, prenosi Srna.

Ministri finansija EU saglasili su se da koriste sredstva od zamrznute ruske imovine kao zajam za finansiranje Ukrajine, čime bi moglo da se obezbijedi do 140 milijardi evra.

Ovaj “reparacioni zajam” bi koristio gotovinu iz zamrznute imovine Ruske centralne banke za finansiranja Ukrajine.

Ovaj zajam bi Ukrajina morala da vrati samo ako Rusija plati reparaciju.

Ministri finansija EU smatraju da je ova opcija najefikasniji način pružanja finansijske pomoći bez povećanja nacionalnog duga zemalja članica EU.