Connect with us

Svijet

SLUČAJNOST ILI NE: I Danska obustavila istragu o eksplozijama na “SJEVERNOM TOKU”

Danske vlasti obustavile su istragu o eksplozijama iz septembra 2022. godine na gasovodu “Sjeverni tok”, kojim se transportovao gas iz Rusije u Njemačku.

Prethodno je istragu o tom incidentu obustavila Švedska.

Ko je odgovoran za incident u Baltičkom moru mogao bi da otkrije Berlin, jer za sada Njemačka jedina nije zatvorila taj slučaj.

Nema dovoljno osnova da se nastavi sa krivičnom istragom u Danskoj, stoga je policija Kopenhagena odlučila da okonča krivičnu istragu o eksplozijama na gasovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2”, saopšteno je iz danske policije.

“Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2”, koji su transportovali gas ispod Baltičkog mora, oštećeni su u nizu eksplozija u švedskim i danskim ekonomskim zonama, nakon čega je velika količina metana dospijela na površinu.

Švedska, Danska i Njemačka o eksplozijama na “Sjevernom toku 1 i 2” vodile su zasebne istrage.

Međutim, Švedska je ranije ovog mjeseca obustavila istragu o eksplozijama, navodeći da nema dovoljno jurisdikcije nad slučajem, ali je predala dokaze njemačkim istražiteljima, koji tek treba da objave saznanja.

Svjetski mediji podsjećaju da su dosadašnji rezultati veoma šturi i da su prošle godine zvanični Stokholm i Kopenhagen potvrdili: tragovi eksploziva pronađeni na licu mjesta ubjedljivo pokazuju da je to namjeran čin i da je riječ o sabotaži.

Gasovod je dignut u vazduh 26. septembra 2022. godine istočno od ostrva Bornholm u Baltičkom moru, od kada više nema dotoka gasa ka Njemačkoj.

Rusija i Zapad upirali su prstom jedni u drugog.

Moskva je osudila sabotažu kao slučaj međunarodnog terorizma, označavajući SAD i Veliku Britaniju kao glavne krivce, ali su, po jednoj verziji, akciju sproveli pripadnici ukrajinske grupe. Međutim, sve strane su negirale bilo kakvu umješanost u incident, a odgovornost niko nije preuzeo, prenosi RTS.

Gasovode je izgradio “Gasprom”, mada “Sjeverni tok 2” nikada nije korišćen jer je Njemačka zaustavila projekat nekoliko dana poslije početka rata u Ukrajini.

Svijet

POLICIJA UPALA U CIK ZORE U CIVILU! Ovo su svi detalji hapšenja Federike Mogerini

Belgijska policija sprovela je u utorak opsežnu operaciju pretresa i hapšenja u Briselu i Brižu, u sklopu istrage o navodnoj zloupotrebi sredstava Evropske unije.

Operacija je izvedena po nalogu Evropskog javnog tužilaštva (EPPO), a među uhapšenima se nalazi i Federika Mogerini, bivši visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, danas rektor prestižnog Koledža Evrope.

Početak racije

Racije su započele u ranim jutarnjim satima, kada je oko deset policajaca u civilu upalo u sjedište Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu. Prema riječima očevidaca, policija je pažljivo i tiho pretražila kancelarije, dok je drugi zvaničnik EU potvrdio da se operacija odvijala istovremeno i u zgradama Koledža Evrope u Brižu, kao i u privatnim domovima osumnjičenih.

Tri osobe su privedene zbog sumnje na korupciju, prevaru u javnim nabavkama i sukob interesa, a zaplijenjena je i opsežna dokumentacija za potrebe istrage.

Ko je uhapšen?

Prema informacijama belgijskih medija, među uhapšenima se nalaze Federika Mogerini, nekadašnji šef evropske diplomatije i sadašnji rektor Koledža Evrope, kao i Stefano Sanino, bivši generalni sekretar EEAS-a koji trenutno obavlja funkciju visokog zvaničnika u Evropskoj komisiji. Treća uhapšena osoba je menadžer Koledža Evrope, čiji identitet još nije objavljen.

Iako EPPO nije zvanično potvrdio njihova imena, belgijski listovi Le Soir i L’Echo navode da su identiteti potvrđeni iz više diplomatskih izvora i da se radi o visokorangiranim osobama čiji je imunitet prethodno ukinut kako bi hapšenja mogla biti sprovedena.

Sumnje u “dogovoreni tender”: Kako je Koledž Evrope dobio posao?

U fokusu istrage nalazi se sumnja da je Koledž Evrope imao povlašćen pristup povjerljivim informacijama tokom tendera za pokretanje nove Evropske diplomatske akademije — devetomjesečnog programa obuke evropskih diplomata koji finansira EEAS.

Prema dostupnim informacijama, Koledž je 2022. godine kupio zgradu u ulici Spanjaardstraat u Brižu za 3,2 miliona evra upravo u trenutku kada se očekivalo raspisivanje tendera za smještaj budućih polaznika akademije. Ubrzo nakon toga EEAS je toj instituciji dodijelio 654.000 evra kroz konkurs koji je sada pod istragom.

Istražitelji nastoje da utvrde da li je rukovodstvo Koledža unaprijed znalo kriterijume i uslove tendera, što bi ovoj instituciji dalo nepoštenu prednost u odnosu na druge zainteresovane kandidate. Ukoliko bi se to potvrdilo, radilo bi se o nelegalnom favorizovanju i nelojalnoj konkurenciji, kao i o mogućem dopremanju povjerljivih informacija iz vrha EEAS-a.

Moguća krivična djela: Od korupcije do kršenja službene tajne

Ako se sumnje pokažu tačnim, slučaj bi mogao obuhvatiti čitav niz ozbiljnih krivičnih djela predviđenih evropskim zakonodavstvom. Istraga obuhvata prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i povredu službene tajne. EPPO navodi da postoje “snažne indicije” da su evropska pravila o fer konkurenciji bila prekršena i da je jedna institucija imala pristup povjerljivim elementima tendera prije nego što je konkurs zvanično objavljen.

Zvaničnici Evropske komisije i EEAS-a odbijaju da komentarišu detalje istrage, ističući da je riječ o “aktivnostima iz prethodnog mandata” i da se podaci ne mogu iznositi dok postupak traje. Belgijska policija takođe odbija da daje izjave za javnost.

Najveći korupcijski potres u evropskoj diplomatiji ove decenije

Ovaj slučaj predstavlja jedan od najtežih skandala koji su pogodili institucije Evropske unije u posljednjih deset godina. Hapšenje Mogerini — žene koja je donedavno bila jedna od najuticajnijih političkih figura u Briselu — izazvalo je šok u diplomatskim krugovima i otvorilo ozbiljna pitanja o nadzoru nad trošenjem novca EU, ali i o mogućim zloupotrebama u okviru elite koja upravlja evropskom birokratijom.

Istraga EPPO-a nastavlja se u tajnosti, a očekuje se da će u narednim nedjeljama biti obavljeni novi razgovori i dodatne provere finansijskih tokova. Sudska odluka o eventualnom podizanju optužnice mogla bi postati ključni trenutak u redefinisanju pravila o transparentnosti i integritetu u evropskim institucijama, prenosi Nova.

I visoki zvaničnik Evropske komisije Stefano Sanino takođe je bio priveden. Sanino je prethodno bio generalni sekretar EEAS pod Mogerini, u periodu kada je stvorena Diplomatska akademija. Trenutno je generalni direktor odjeljenja Komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Zaliv.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPOV NOVI HVALOSPJEV “Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da utvrde postoji li moguće rješenje za Ukrajinu.

– Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo postići rješenje. To je teška situacija – rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući. Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.

Mediji navode da su ruskoj strani prisustvovali pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF-a, specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

Na američkoj strani pored Vitkofa učestvuje i Džared Kušner, zet predsjednika Trampa.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Aktuelno