Connect with us

Svijet

POLITIČKE PUKOTINE ZBOG ISTRAGE: Novi detalji o sabotaži Sjevernog toka (VIDEO)

Vrhunski tim njemačkih detektiva tri se godine svakog jutra sastajao u Potsdamu, pokušavajući otkriti ko stoji iza najvećeg čina sabotaže u modernoj istoriji – bombaškog napada na gasovod Sjeverni tok. Njihova istraga sada je došla do zaključka koji prijeti narušavanjem jedinstva u podršci Ukrajini, jer svi tragovi vode upravo prema Kijevu, piše “The Wall Street Journal”.

Političke pukotine zbog istrage
Posljedice istrage već su vidljive. Poljska je odbila Njemačkoj izručiti jednog osumnjičenog, smatrajući ga herojem jer je uništio ključan izvor prihoda za ratnu mašineriju Vladimira Putina. Poljski premijer Donald Tusk, dugogodišnji kritičar njemačke ovisnosti o ruskom gasu, ismijao je istragu. “Problem nije u tome što je gasovod dignut u vazduh”, rekao je. “Problem je u tome što je izgrađen.”

U samoj Njemačkoj, opoziciona stranka AfD koristi bijes javnosti zbog visokih cijena energenata kako bi lobirala za smanjenje pomoći Kijevu. Dodatni pritisak na Kijev očekuje se i iz Italije, gdje bi sud uskoro trebao odlučiti o izručenju još jednog ukrajinskog osumnjičenog.

Jedinica pod direktnom komandom bivšeg šefa ukrajinske vojske
Gasovodi Sjeverni tok, od kojih se najduži protezao više od 1200 kilometara ispod Baltičkog mora, dopremali su ruski prirodni gas u Njemačku i ostatak Evrope. Nakon ruske specijalne vojne operacije na tlu Ukrajine u februaru 2022., postali su centar političkih sukoba. Dok su neke zemlje tražile da se cijevi zatvore kako bi se Rusiji uskratio prihod, druge su, predvođene Njemačkom, oklijevale zbog ovisnosti o jeftinom gorivu.

Napadi u septembru 2022. prekinuli su tu raspravu. Dok su se u Baltičko more ispuštale goleme količine metana, u najvećem pojedinačnom ispuštanju staklenih gasova uzrokovanom ljudskim djelovanjem, Zapad i Rusija međusobno su se optuživali za sabotažu.

Međutim, njemački istražitelji, tužitelji i drugi izvori upoznati sa slučajem razvili su, kako tvrde, jasnu sliku događaja. Prema njima, napade je izvela elitna ukrajinska vojna jedinica pod direktnom komandom tadašnjeg vrhovnog komandanta ukrajinske vojske, generala Valerija Zalužnog, koji je danas ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Mukotrpna potraga za akterima
Složen mozaik dokaza počeo se sastavljati ubrzo nakon eksplozija. Prateći tragove kompanija za iznajmljivanje brodova, telefonskih poziva i registarskih oznaka, istražitelji su prikupili dovoljno materijala za izdavanje naloga za hapšenje tri vojnika iz specijalne ukrajinske jedinice i četiri iskusna ronioca.

Ključni dokaz stigao je u obliku zrnaste crno-bijele fotografije s njemačke kamere za nadzor brzine. Na njoj se vidjelo lice ukrajinskog ronioca, kojeg je policija identifikovala pomoću softvera za prepoznavanje lica. U samo nekoliko minuta pronašli su njegove profile na društvenim mrežama i veze s ostalim osumnjičenicima. Ali, istraga nije tekla glatko.

Ukrajinski ronilac kojeg su pratili do Poljske iznenada je prebačen u Ukrajinu u crnom BMW-u s diplomatskim tablicama, a vozilom je upravljao ukrajinski vojni ataše. Kijev je odbio komentarisati incident, dok je neslužbeno visoki zvaničnik rekao da su djelovali na dojavu poljske vlade.

Hapšenje zapovjednika jedinice u Italiji
Potraga za zapovjednikom jedinice bila je još teža. Istražitelji su u početku imali samo fotografiju iz pasoša izdanog na lažno ime. Prekretnica se dogodila kada se jedan od detektiva zapitao: “Gdje Ukrajinci idu na odmor?” Poslali su upite zemljama izvan EU i ubrzo ostvarili pogodak. Granična policija jedne prijateljske države pronašla je čovjeka koji je odgovarao opisu i putovao poslovno.

Tako su detektivi dobili njegovo pravo ime – Serhij K., 46-godišnji veteran ukrajinske sigurnosne službe SBU. Za njegovim pasošem raspisana je “tiha potjernica”. Alarm se oglasio 13. avgusta, kada je Serhij prešao iz Ukrajine u Poljsku. Istražitelji su ga pratili preko Češke do Italije koristeći podatke s naplatnih kućica i rezervacije hotela koje je napravila njegova supruga.

Italijanski karabinjeri uhapsili su ga u odmaralištu u gradu San Klement. Na putu prema sudu, Serhij je novinarima pokazao tri prsta – ukrajinski pozdrav koji simbolizuje nacionalni grb, trozubac. Njegov advokat tvrdi da je nevin, ali i da je onaj ko je digao gasovod u vazduh djelovao u sklopu vojne operacije i stoga ima imunitet od kaznenog progona.

Odluka koja bi mogla narušiti savezništvo
Očekuje se da će italijanski sud do decembra odlučiti o izručenju Serhija Njemačkoj. U međuvremenu, osumnjičeni je započeo štrajk glađu jer mu zatvor, kako tvrdi njegov advokat, ne osigurava vegansku i bezglutensku ishranu. Njegovo izručenje za Berlin predstavlja mač s dvije oštrice.

Eventualno suđenje dodatno bi zateglo odnose između Ukrajine i Njemačke, njenog najvećeg finansijskog prijatelja. Politički pritisak raste i na njemačkog kancelara Fridriha Merca, iako njegovi saradnici tvrde da će se znati nositi s posljedicama.

Smatraju da se njemačka javnost, dijelom i zbog medijskih izvještaja, već navikla na ideju da Kijev stoji iza napada. Ipak, visoki zvaničnici sugerišu da bi diplomatske posljedice bile lakše da njemački detektivi nisu bili toliko učinkoviti u svom poslu, navodi “Index”.

Svijet

“ZATVARAJTE GRANICE”: Haos bukti Evropom, nakon Francuske, EKSPLOZIVNI NEMIRI u još jednoj metropoli

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 pripadnika policije i žandarmerije.

Nasilni protesti koji su tokom vikenda zahvatili Francusku proširili su se i na Italiju, gdje je u Milanu drugu noć zaredom došlo do sukoba demonstranata i policije.

Izgrednici su razbijali izloge, pljačkali prodavnice i uništavali imovinu, dok je policija intervenisala suzavcem i vodenim topovima.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni sazvala je hitan bezbjednosni sastanak.

Nemiri u Milanu počeli su u subotu, tokom protesta zbog visokih troškova života, a nastavljeni su i u nedjelju.

Maskirani demonstranti bacali su predmete na policijska vozila, prevrtali kante za smeće i oštećivali bicikle i skutere. Opljačkan je i supermarket u blizini čuvene milanske katedrale. Slični incidenti zabilježeni su u Bolonji i Torinu, prenosi britanski Dejli mejl.

Gradonačelnik Milana Đuzepe Sala izjavio je da je vidio razbijene izloge, opljačkane prodavnice i preplašene građane.

– Veoma sam zabrinut jer je riječ o novoj pojavi koja je povezana i sa međunarodnim okolnostima, što dodatno podstiče njeno širenje – rekao je Sala.

Premijerka Meloni osudila je nasilje, nazvavši izgrednike nasilnicima koji koriste proteste kao izgovor za širenje haosa i napade na policiju.

– Protestovanje je pravo. Uništavanje naših gradova nije – poručila je na društvenoj mreži Iks.

„Ovo je urbani rat“
Potpredsjednik Vlade Italije Mateo Salvini opisao je događaje kao „urbani rat“.

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije, od kojih je sedam zadobilo teške povrede.

Snimci koje je objavio britanski Dejli mejl prikazuju desetine maskiranih mladića kako provaljuju u luksuzne prodavnice i odnose skupu robu. Na meti su se našli butici brendova „Luj Viton“, „Kristijan Dior“ i „Roleks“.

U Marseju je grupa izgrednika metalnim vratima pokušala da razbije izlog prodavnice „Luj Viton“, nakon čega su nasilnici pokušali nogama da probiju ulaz. Na kasnijim snimcima vidi se gotovo potpuno ispražnjena prodavnica, sa razbacanim dijelovima inventara i razbijenim staklom.

U pariskoj prodavnici „Kristijan Dior“ razbijena su staklena vrata, a ostaci luksuznih proizvoda bili su razbacani po podu. U Marseju su ukradeni i satovi „Roleks“, dok su se na oštećenim izlozima pojavili grafiti sa porukama krajnje ljevice.

Pljačke su zabilježene i u prodavnicama mobilnih telefona u Parizu, kao i u objektima povezanim sa fudbalskim klubom Lil.

Zašto su buknuli protesti
Protesti su počeli prije mjesec dana zbog nedostatka nastavnika i drugog školskog osoblja, ali su prerasli u širi pokret protiv rasta troškova života. Tokom vikenda na ulice je izašlo oko pola miliona ljudi.

U Parizu su grupe maskiranih izgrednika provaljivale u luksuzne prodavnice, uključujući butike „Kristijan Dior“ i „Luj Viton“, iz kojih su odnosili skupu odjeću i nakit. Na meti su se našle i prodavnice sportske obuće i pametnih telefona.

Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je za nasilje podstrekače iz krajnje lijevih grupa, kojima su se, prema njegovim riječima, pridružili brojni kriminalci.

– Ništa to ne opravdava, ništa to ne objašnjava i ništa to ne može da opravda. Oni koji su pljačkali moraće da nadoknade štetu, a oni koji su pokušali da sruše Republiku biće pozvani na odgovornost – poručio je Makron u televizijskom obraćanju u nedjelju uveče.

Uprkos njegovom obraćanju, izgrednici su se ponovo okupili na ulicama Pariza, podizali barikade i sukobljavali se sa policijom. Jedan od demonstranata izjavio je da zahtijevaju Makronovu ostavku.

Tramp poziva na zatvaranje granica

Na nasilje u Francuskoj reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp, koji je za nemire okrivio imigraciju.

– Francuska gori! Imigracija ljudi iz potpuno drugačijeg svijeta, ljudi koji u srcima nose mržnju, razorila je tu nekada veliku zemlju – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

– Zatvorite svoje granice i preuzmite kontrolu prije nego što bude prekasno! – dodao je američki predsjednik.

Protesti su tokom vikenda održani i u Portugalu, gdje su se građani okupili na trgu Rosio u Lisabonu zbog visokih kirija, nedostatka stanova i niskih plata. Demonstranti su zahtijevali povećanje plata i penzija, kao i mjere za ublažavanje troškova stanovanja i goriva, prenosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Svijet

NESVAKIDAŠNJI POTEZ GIGANTA: BMW radnicima nudi i više od 650.000 evra da daju otkaz

Njemački automobilski gigant BMW pojedinim zaposlenima nudi otpremnine veće od 650.000 evra kako bi dobrovoljno napustili kompaniju.

Interesovanje za odlazak toliko je veliko da je interni portal na kojem zaposleni mogu provjeriti svoje ponude privremeno prestao da radi. BMW je u međuvremenu privremeno zaustavio program kako bi obradio pristigle zahtjeve.

Prema informacijama njemačkog Handelsblatta, pojedini zaposleni mogu dobiti više od 650.000 evra (oko 1,27 miliona KM) za sporazumni raskid ugovora o radu. Riječ je o izuzetno visokim otpremninama, čak i za njemačku automobilsku industriju, prenosi Seebiz.

Takvi iznosi nisu pravilo, nego se odnose na pojedinačne slučajeve. BMW nije želio da potvrdi konkretne iznose, uz objašnjenje da ne komentariše pojedinačne ugovore sa zaposlenima.

Zaposleni navalili na portal, sistem nije izdržao

BMW je 8. oktobra pokrenuo program dobrovoljnih odlazaka. Desetine hiljada zaposlenih dobile su obavještenja da putem internog portala mogu provjeriti koliko bi im kompanija platila da odu.

Odziv je bio toliko veliki da portal nije izdržao opterećenje i privremeno je prestao da radi.

BMW je potvrdio izuzetno veliko interesovanje zaposlenih za ponuđene uslove, ali nije zvanično potvrdio da je upravo navala uzrokovala tehničke probleme.

Prema izvještajima njemačkih medija, kompanija je nekoliko dana nakon pokretanja privremeno zaustavila program kako bi obradila pristigle zahtjeve. Nije poznato kada će ponovo omogućiti nove prijave.

Planiraju ukinuti 8.000 radnih mjesta

BMW do kraja 2027. godine namjerava ukinuti oko 8.000 radnih mjesta širom svijeta. Program dobrovoljnih odlazaka u Njemačkoj namijenjen je za približno 40.000 zaposlenih, prvenstveno onih u administraciji, menadžmentu, istraživanju i razvoju.

Zaposleni koji neposredno rade u proizvodnji nisu obuhvaćeni tim programom.

Visina otpremnine zavisi prvenstveno od plate i godina provedenih u kompaniji. BMW zaposlenima nudi i dodatne premije ako pristanu da odu ranije.

Prema dokumentima u koje je Handelsblatt imao uvid, predviđeni su datumi odlaska 31. marta i 31. oktobra 2027. godine.

Otpremnine se mogu isplatiti odjednom ili u ratama, a zaposleni pod određenim uslovima mogu dio novca usmjeriti u penzionu štednju.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SPREMA PLAN KOJI MIJENJA SUDBINU SVIJETA: Razgovara sa Putinom i Đinpingom, tvrdi da je SVE TO SRAMOTA

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je iznenadne pregovore sa rukovodstvima u Moskvi i Pekingu o globalnoj denuklearizaciji. Kako prenosi novinska agencija Rojters, pozivajući se na Trampov intervju za televiziju „Njuzmaks“, Vašington sa dvije velesile pregovara o razoružanju najvećih svjetskih nuklearnih arsenala.

Sve ovo je sramota, jer bih veoma pozdravio denuklearizaciju, ako je to moguće. Ali mi već razgovaramo sa Rusijom o tome, a takođe razgovaramo i sa Kinom o denuklearizaciji – izjavio je predsjednik SAD, a prenosi Rojters.

Osim toga, „Njuzmaks“ je potvrdio da je Tramp o ovoj temi već direktno razgovarao sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom.

Tramp je takođe upozorio na ubrzano širenje kineskog arsenala i prognozirao da bi Kina mogla da se izjednači sa SAD na nuklearnom planu u narednih pet godina.

Sporazum je istekao: Svijet bez ograničenja za najopasnije oružje

Ove izjave dolaze u trenutku velike geopolitičke nesigurnosti. Početkom godine konačno je istekao sporazum Novi START, potpisan 2010. godine, o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja, nakon što je isteklo petogodišnje produženje koje su dogovorili bivši predsjednik Džo Bajden i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Bez novog sporazuma koji bi ga naslijedio, trenutno ne postoje obavezujuća ograničenja za strateške nuklearne arsenale SAD i Rusije.

Ko ima najviše atomskih bojevih glava?

Prema najnovijim podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Rusija raspolaže sa najviše uskladištenih nuklearnih bojevih glava – ukupno 5.420.

Slijede je SAD sa 5.042, dok Kina, koja se ubrzano naoružava, trenutno ima 620 nuklearnih bojevih glava

Nastavi čitati

Aktuelno