Connect with us

Politika

ŠMIT NAJAVIO REAKCIJU: Kako će se glasati sa novim tehnologijama?

Ako je suditi po najavama Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, do kraja ove sedmice trebalo bi da se okupe “vodeći političari” i razgovaraju o izmjenama Izbornog zakona, a od tog sastanka, kako je rekao, zavisiće i njegovi potezi.

“Oni još jednom žele razgovarati o tim pitanjima. Skepsa postoji kod nekih tačaka u Republici Srpskoj kod gospodina Dodika (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske). Oni tu ne drže korak”, rekao je Šmit za “Večernji list”.

Na pitanje da li postoji optimizam, Šmit je odgovorio da optimizam postoji i da je “zahvalan za svaku odluku koju samostalno donesu”.

U suštini, ukoliko lideri političkih partija do kraja sedmice ne postignu dogovor, Šmit bi mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona kako je ranije i najavio. Te izmjene odnose se na uvođenje novih tehnologija u izborni proces, a kako će izgledati glasanje u slučaju uvođenja tih novih tehnologija (vjerovatno ne prije 2026. godine) objasnili su već nekoliko puta iz Centralne izborne komisije BiH.

Dakle, glasanje bi se obavljalo kao i sada, odnosno obilježavanjem imena kandidata olovkom na papiru, odnosno glasačkom listiću. Novina bi bila identifikacija birača, i umjesto lične karte ili pasoša, koji su se pokazivali dolaskom na biračko mjesto, sada bi se birači identifikovali otiskom.

“Birači bi na dan izbora prilikom ulaska na biračko mjesto bili dodatno elektronski identifikovani uz upotrebu biometrijskih podataka (otisak prsta), čije elektronske evidencije posjeduje Agencija za identifikacione dokumente, registre i razmjenu podataka (IDDEEA). CIK će, u saradnji sa IDDEEA i drugim relevantnim institucijama i organizacijama, raditi na kreiranju okruženja u kojem bi ova tehnologija bila implementirana na odgovarajućem broju pilot biračkih mjesta”, navedeno je u Strateškom planu Centralne izborne komisije za period od 2024. do 2027. godine.

Dalje, nakon identifikacije, birač bi, kao i ranije, dobio izborni listić, odlazio u prostor za glasanje, a nakon toga, umjesto u biračku kutiju, taj listić stavljao u skener.

“Birači označavaju svoj izbor na glasačkom listiću, a zatim ga ubacuju u mašinu za skeniranje. Mašina skenira i analizira svaki glasački listić kako bi prepoznala označeni izbor. Transparentnost i pouzdanost izbornog postupka se unapređuje, jer skeniranje omogućava precizno evidentiranje glasova, uključujući preferencijalne glasove, čime se osigurava poštovanje izborne volje birača”, navedeno je u Strateškom planu CIK-a.

Podsjećanja radi, Šmit je 19. decembra praktično dao rok domaćim političarima da se dogovore o izmjeni Izbornog zakona kako bi se, kako je rekao, održali pošteni i fer izbori. U suprotnom, rekao je da će on reagovati i praktično nametnuti te izmjene.

Poslije njegovog “ultimatuma”, SDA je u parlamentarnu proceduru uputila izmjene izbornog zakona BiH kojim se uvode nove tehnologije u izborni proces, ali tek od 2026. godine. Te izmjene, koje su prošle u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nije podržao SNSD, ali ni HDZ, i gotovo je izvjesno da one ne mogu proći Dom naroda. Istovremeno, odmah nakon najava Šmita da će nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH, reagovali su iz Republike Srpske, a Dodik je tada rekao da će Republika Srpska usvojiti svoj izborni zakon i sprovoditi izbore na svojoj teritoriji bez Centralne izborne komisije BiH. Tačnije, kazao je da je Republika Srpska nadležna za sprovođenje republičkih i lokalnih izbora, te da nadležnost CIK-a može biti samo bh. nivo vlasti. Povodom toga održan je i sastanak lidera vladajućih stranaka iz Republike Srpske, na kojem je dogovoreno da se ide u pravcu donošenja novog izbornog zakona Republike Srpske, kojim bi Republička izborna komisija bila nadležna za sprovođenje lokalnih izbora 2024. godine. Ovaj sastanak bojkotovali su predstavnici opozicije u Republici Srpskoj, ističući da neće podržati Dodikov prijedlog, a istovremeno poslanici PDP-a i SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podržali su prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je došao iz SDA.

Politika

POLICIJA REPUBLIKE SRPSKE danas obilježava 33 godine od postojanja: Sjećamo se policajaca koji su DALI SVOJE ŽIVOTE

Policija Srpske treba biti garant bezbjednosti građana, naveo je Mihaljica

Policija Republike Srpske danas obilježava 33 godine od postojanja, a centralna svečanost je u Centru za obuku u Zalužanima. Svečanoj akademiji i polaganju cvijeća prisustvovao je i narodni poslanik PDP-a i član Odbora za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske, Milanko Mihajilica, koji je ovom prilikom čestitao Dan policije.

– Policija Republike Srpske treba da bude garant bezbjednosti svih građana, bez obzira na političke ili druge razlike. Samo policija koja je istinski posvećena zaštiti zakona i javnog reda i mira može biti oslonac društva. Na ovaj dan sjećamo se i svih onih časnih policajaca koji su dali svoje živote u Odbrambeno – otadžbinskom ratu, ali i svih onih koji su stradali obavljajući profesionalno svoj časni posao – rekao je Mihajilica.

Na svečanosti su i zvaničnici Republike Srpske, predstavnici grada Banjaluka, potpredsjednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu Aleksandar Vulin i ministar unutrašnjih poslova Srbije u tehničkom mandatu Ivica Dačić.

Ovim povodom u Banjaluci su juče i prekjuče bile izvedene pokazne vježbe policije, a policijski orkestar je prodefilovao kroz centar grada, svirajući nekoliko kompozicija.

Nastavi čitati

Politika

DODIK TRAŽI DA SE SRPSKA uključi u VOJNI SPORAZUM sa Srbijom i Mađarskom

Predsjednik Milorad Dodik, najavio je da će na sutrašnjoj proširenoj sjednici Vlade RS u Banjaluciluci zatražiti da ovaj entitet pošalje zahtjev za uključivanje u vojni i bezbjedonosni sporazum sa Srbijom i Mađarskom.

Dodik je istakao da “RS nikada ne smije da prihvati da bude dio NATO saveza”, naglašavajući kako entitet ima pravo da se uključi u sporazum sa ovim zemljama.

“Mi na to imamo pravo”, izjavio je Dodik, dodajući da će tokom sjednice Vlade RS-a pokrenuti ovaj zahtjev.

Dodik je također spomenuo “odličnu saradnju” RS-a sa Izraelom i Azerbejdžanom, međutim, nije precizirao u kojem kontekstu se ta saradnja odvija.

Međutim, važno je naglasiti da, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, entiteti nemaju nadležnost za vođenje vanjske i vojne politike, što znači da je inicijativa Milorada Dodika u suprotnosti s ustavnim okvirom zemlje. Ova najava može se smatrati pokušajem dodatnog testiranja granica Dejtonskog sporazuma i političkog mira u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Politika

NIKOLA ŠPIRIĆ tvrdi da je dobio prijetnje emailom, SVE PRIJAVIO POLICIJI

Iz Kabineta predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikole Špirića na adrese medija dostavljeno je saopćenje u kojem se tvrdi da je dobio prijetnje.

„Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) dr Nikola Špirić u toku današnje hitne sjednice dobio je putem elektronske pošte poruke prijetećeg i uvredljivog sadržaja.

Nadležne policijske institucije obaviještene su o prijemu ove elektronske pošte kako bi se sprovele neophodne aktivnosti.

Predsjedavajući Špirić naglasio je da ga nikakve prijetnje neće spriječiti u odbrani interesa Republike Srpske i istrajavanju na zaštiti Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH“, saopćeno je.

Podsjetimo, hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, 12. po redu, počela je raspravom tokom koje su opozicioni delegati ukazali na, kako su naveli, kršenje Poslovnika Doma naroda.

Naime, zahtijevali su da najprije bude završena 11. hitna sjednica Doma naroda, koja je prekinuta 2. aprila zbog nedostatka kvoruma, jer su je napustila tri delegata iz Kluba srpskog naroda koji dolaze iz SNSD-a, prije razmatranja tačaka dnevnog reda koje se odnose na smjenu kadrova SNSD-a sa pozicija u Domu naroda državnog parlamenta i Vijeću ministara BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno