Connect with us

Politika

Šmit traži dogovor, oni mu donose STRANAČKE ŽELJE: Političarima u FBiH curi rok za izmjenu Izbornog zakona

Ostala je posljednja od šest sedmica roka koji je Kristijan Šmit dao političarima u Federaciji da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona BiH, a od dogovora nema ništa. Umjesto usaglašenih izmjena, svaka od stranaka u OHR ide sa svojim, uglavnom maksimalističkim prijedlozima, čime motivišu Nijemca da ponovo nametne izmjene jednog od najvažnijih zakona u zemlji.

Šmit je 27. jula nametnuo izmjene Izbornog zakona, koje je nazvao „paketom integriteta“.

Tada je političarima dao još jednu šansu da se dogovore oko tzv. suštinskih izmjena, o spornim tačkama, a između redova je zaprijetio da će, ako se to ne desi, on ponovo reagovati. Sporan je način izbora delegata u federalni Dom naroda, sporan je izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije…

Konsultacije

U međuvremenu, Šmit je pred novinarima urlao zbog političara, davao intervjue iz kojih se nije moglo naslutiti njegov sljedeći potez, a u posljednje vrijeme počeo je drugi krug konsultacija s partijama sa sjedištem u FBiH. Na konsultacijama su učestvovali predstavnici opozicionih stranaka, a danas i sutra očekuju se i gosti iz vlasti. U međuvremenu, skoknuo je do Bleda, gdje je na ovu temu razgovarao sa evropskim, ali i hrvatskim zvaničnicima, koji lobiraju za izmene Izbornog zakona u korist hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH.

– Postoji ono što smo nazvali paket integriteta, da se što manje krade na izborima. Nevjerovatno je da i dalje o tome razgovaramo, a nakon što su u Domu naroda “ubili” zakon kojim bi na izborima bili omogućeni skeneri i sve ostalo. Trebao je puni paket izmjena nametnuti. Druga dimenzija razgovora je funkcionalnost Federacije BiH, a treći dio onaj kojim bi se suštinski uvele etničke podjele – rekao je Edin Forto iz Naše stranke, nakon sastanka u OHR.

Iz DF Željka Komšića poručuju da će, ako budu pozvani na sastanak, predložiti izmjene Ustava i izbornog zakona BiH.

– Jedna od temeljnih odrednica prijedloga DF, kada je riječ o funkcionalnosti FBiH, jeste prijedlog o smanjivanju uloge, odnosno ovlaštenja Doma naroda na mehanizam zaštite vitalnog interesa, a u prijedlogu je taksativno navedeno na koje segmente se pitanje vitalnog interesa odnosi. Amandmanima na Ustav BiH se sprovode sve presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura – saopšteno je iz DF.

Male šanse

Mlan Sitarski, iz Instituta za društveno politička istraživanja iz Mostara, smatra da su praktično nulte šanse da dođe do međustranačkog dogovora i da je jedini način da Šmit nametne izmjene.

– Imamo suviše dugo iskustvo sa situacijom u kojoj hrvatske stranke, koje su najzainteresovanije za usklađivanje Izbornog zakona sa Ustavom BiH, nude razne prijedloge, kako bi nekako umilostili onu drugu stranu da se uopšte uključi u dogovore. Istovremeno, imamo permanentno odbijanje većine bošnjačkih stranaka da razgovaraju o tome, ili ako razgovaraju, ubacuju nove teme poput promjene ovlaštenja Doma naroda FBiH. Bojim se da će bošnjačke stranke opet pristupiti opstrukciji – kaže Sitarski za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, jedini način da se one privole na elementarnu kooperativnost jeste da Šmit pokaže vrlo jasnu namjeru da nametne izmjene zakona, ukoliko izostane dogovor.

FOTO: FOTO: SRNA
FOTO: FOTO: SRNA

Dragan Čović i Bakir Izetbegović

– Čak i u tom slučaju one bi teško ušle u taj proces. Mislim da je mnogo sigurnije da Šmit sačuva svoj kredibilitet tako što će onog trenutka kada istekne taj njegov rok primijeniti ovlaštenja i izmijeniti Izborni zakon BiH. Barem u onom obimu kako je to najavljeno prije nego što je dao taj rok – navodi Sitarski.

Međutim, nameće se pitanje da li bi izmjena Izbornog zakona manje od mjesec dana pred izbore bila korektna i u kojoj mjeri bi narušila ionako narušenu atmosferu pred izbore. Sitarski tvrdi da je atmosfera već toliko narušena i bez eventualnog Šmitovog poteza.

– Možda bi u nekoj zemlji, u kojoj se poštuju zakoni, to moglo da se nazove politički nekorektnim. Ali, mi imamo ekstremno politički nekorektnu situaciju da već više od pet godina imamo neusklađen Izborni zakon sa Ustavom, Izborni zakon sa rupom, što je Ustavni sud presudio davno. Bilo bi zaista bizarno nazivati korištenje bonskih ovlaštenja od strane visokog predstavnika politički nekorektnim, pogotovo što bi to govorile one političke snage koje su za 27 godina uvijek aplaudirale korištenju tih ovlaštenja – zaključuje Sitarski.

Suštinska pitanja

Istovremeno, politički analitičar Ibrahim Prohić ima drugačije mišljenje. Primjećuje da sve vrijeme niko nije postavio dva suštinska pitanja: treba li OHR uopšte da nameće izmjene Izbornog zakona i kakav je značaj i posljedica eventualne odluke koju bi OHR nametnuo.

– Njihova odluka je već proizvela štetu zato što nije otvoreno pitanje u pogodnom trenutku. Standard uređenih evropskih zemalja jeste da se Izborni zakon ne mijenja u godini izbora, a oni u OHR hoće da mijenjaju zakon mjesec dana do izbora – kaže Prohić za Srpskainfo.

Drugi štetan aspekt je, tvrdi on, upravo to što je OHR narušio ono malo neutralne političke atmosfere pred izbore.

FOTO: FOTO: N1/SCREENSHOT
FOTO: FOTO: N1/SCREENSHOT

Ibrahim Prohić

– Jedan od temeljnih uslova jeste da se pred izbore stvori povoljna politička, sociološka, psihološka klima u kojoj će svi akteri imati podjednake šanse, i pod dva, u kojoj će se govoriti o pravim temama. Šta je OHR uradio s ovom akcijom? On je dozvolio da tzv. nacionalne stranke nametnu svoju agendu, a iz izborne psihologije poznato je da izbore dobija onaj ko nametne svoju priču. Ovo je išlo na mlin tzv. nacionalnih stranaka, koje su poprilično posrnule, koje 30 godina, sa nekim kratkim pauzama, vladaju ovom zemljom, narodima i građanima, i nisu uspjele da urede nijedan segment društva. Stepen društvene produktivnosti i efikasnosti vlasti je ekstremno nizak. Za šta se god uhvatite postoje opravdane sumnje da se radi o malverzacijama – tvrdi Prohić.

“ŠMIT SE NE SNALAZI”

Po svemu sudeći, smatra Prohić, Kristijan Šmit se ne snalazi dobro u BiH.

– Prvo je bio predug period njegovog ćutanja; vjerovatno je bila njegova potreba da se detaljnije upozna. Ali može se postaviti pitanje šta ste radili prije nego što ste došli, zar vam nije neko rekao danas da sutra idete u Bosnu. Drugo, s kim se konsultuje, kako dobija informacije – pita Prohić.

Istovremeno, postavlja pitanje kako je Izborni zakon BiH valjao HDZ kada je njihov kandidat sedam puta pobjeđivao za člana Predsjedništva BiH, a sada im odjednom ne valja.

– Objektivna analiza bi pokazala da postoje dva glavna uzroka: BiH gubi stanovništvo, otišao je strahovito veliki broj Hrvata iz BiH; drugo, Hrvati načelno nisu baš zadovoljni politikom HDZ – zaključuje Prohić.

Srpska info

Politika

„VEČERNJI LIST“ TVRDI: Amerika PRIJETI MILIONSKIM KAZNAMA BiH zbog kontroverznog Heleza!

Administracija SAD najavila je mogućnost uvođenja sankcija ministru obrane u Savjetu ministara Zukanu Helezu i kazne BiH suspenzijom svih programa vojne saradnje ako se realizuju najave sa nedavnog sastanka Heleza sa nerezidentnim vojnim izaslanikom Irana brigadirom Mahmudom Mohagheghom Pourom.

Američka administracija jasno ističe da će svaki oblik saradnje s Iranom, koji uključuje vojnu opremu ili bilo kakav oblik podrške iranskim vojnim strukturama, biti smatran ozbiljnom prijetnjom koja ne samo da ugrožava sigurnost BiH nego i međunarodne odnose, te može dovesti do uvođenja sankcija i gubitka svih privilegija koje BiH trenutno ima u okviru saradnje sa SAD.

“Večernji list” izdanje za BiH piše da je američka administracija uputila posljednju opomenu, navodeći da su imalu na uvid pismo u kojem se detaljno govori o prijetnjama povezanim s iranskim terorističkim i drugim aktivnostima koje ozbiljno ugrožavaju bezbjednost na Bliskom istoku.

Helez je, kako se navodi, time doslovno napravio istu tešku grešku kao i krajem 2022. godine tadašnji šef diplomatije BiH Bisera Turković kada je ugostila iranskog ministra spoljnih poslova.

Pismo je stiglo iz kancelarije državnog sekretara Marka Rubija i ministra odbrane Petea Hegseta, a Helez i BiH su upozoreni bez ustručavanja.

Američki partneri su ocijenili krajnje razočaravajućim ponašanje Heleza koji je poznat po nasumičnim izjavama poput one da će unajmiti borbene avione iz Turske da bi bombardovao ciljeve u BiH, misleći očito na druge strane u zemlji.

Kako je navedeno, SAD neće oklijevati preduzeti mjere protiv neiranskih entiteta koji doprinose ili na bilo koji način podržavaju Teheranove programe proliferacije.

Proliferacija u ovom kontekstu predstavlja širenje opasnih ili destruktivnih tehnologija, poput oružja za masovno uništenje.

U pismu je istaknuto da će iskoristiti sve dostupne alate, uključujući, ali ne ograničavajući se na, sankcije i izvoznu kontrolu, da bismo ometali iranske aktivnosti povezane s proliferacijom.

Američki zvaničnici su naveli da bi saradnja sa režimom u Teheranu mogla omogućiti Iranu pristup finansijskim sredstvima i političkom uticaju koje bi koristio za širenje destabilizirajućih aktivnosti, uključujući širenje terorizma, podršku regionalnim posrednicima i saradnju s organizovanim kriminalnim grupama.

Osim toga, Iran bi kroz ovu saradnju mogao značajno povećati svoje prisustvo u BiH, što bi mu omogućilo dalju destabilizaciju ne samo Bliskog istoka nego i šire regije.

Iranske isporuke oružja, vojne opreme i povezanih materijala u konfliktne zone širom svijeta, uključujući Rusiju, Hamas, milicije u Iraku, libanonski Hezbolah i Hute u Jemenu, predstavljaju kontinuiranu prijetnju međunarodnoj bezbjednosti.

“Večernji” navodi da bi BiH mogla izgubiti povlastice i pristup strateškim partnerstvima sa Sjedinjenim Državama, koje su do sada omogućile stabilnost i sigurnost u zemlji, uključujući pristup vojnim i diplomatskim resursima.

Američki partneri jasno su poručili da bilo kakav pokušaj jačanja odbrambene saradnje s Iranom može rezultirati ozbiljnim posljedicama, uključujući “potpunu suspenziju svih programa vojne saradnje”, što bi bio veliki udarac za BiH, posebno u kontekstu trenutne bezbjednosne situacije u regionu.

List podsjeća da iranske veze sa BiH nisu nove, budući da je Iran tokom rata u BiH bio jedna od zemalja koje su podupirale Bošnjake, pružajući im vojnu i logističku pomoć.

Iako su takvi odnosi tokom vremena slabili, ne mogu se zanemariti dugoročni uticaji koje su iranske političke i vojne mreže ostavile na BiH, navodi “Večernji list” izdanje za BiH i dodaje da te veze još imaju duboke korijene s nekim političkim akterima koji otvoreno podržavaju iranske interese.

Napomenuo je da je jedan od posljednjih javno vidljivih obračuna s iranskim prisustvom u BiH bilo eliminisanje terorističkog kampa Pogorelica, koji su vodili iranski instruktori i pripadnici bošnjačke ratne tajne policije AID.

Iran je posljednjih nekoliko godina sve aktivniji u pokušajima širenja svojih političkih i vojnih veza u regionu, pa tako i u BiH, koristeći se kanalima poput vojne saradnje i diplomatskih susreta, piše list.

Napominje i da su iranske veze s BiH bile su prisutne i ranije, a zbog različitih geopolitičkih interesa BiH nije uspjela u potpunosti odvojiti svoje spoljne politike od iranskih interesa.

Nastavi čitati

Politika

DODIK TVRDI DA JE RIJEČ O POLITIČKOJ MONTAŽI! “Čak je i Interpol rekao da sam meta progona!”

Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, izjavio je da za svakog ko je razuman dovoljno govori to što je Interpol rekao da se protiv njega vodi politički progon.
Uobraćanju novinarima u Banjaluci, Dodik je komentarisao saopštenje za javnost bošnjačke “Trojke” u kome se osvrću na predstojeću drugostepenu presudu Suda BiH u predmetu koji se vodi protiv njega.

Predsjednik Srpske naveo da je to saopštenje nije ni pročitao jer je to za njega “inostranstvo”.

– Advokati su smatrali da treba da uđu u proceduru žalbe da bi se došlo do Evropskog suda i evropskih institucija i tamo poništio taj sramni politički proces, kad se nema povjerenja u ono što bi bilo objektivnost suda. Sama činjenica da je Interpol rekao da je riječ o političkim progonima dovoljno govori za svakog razumnog, ali, šta da radimo. Tamo imate kakve imate – izjavio je Dodik.
Podsjećamo, Generalni sekretarijat Interpola početkom aprila odbio je zahtjev da raspiše crvenu potjernicu za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjedavajućim Narodne skupštine Republike Srpske, Nenadom Stevandićem.

Prvostepenom presudom Suda BiH, predsjednik Srpske osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS.

Nastavi čitati

Politika

POSLANICI UZ NAROD: Roditelji-njegovatelji NE POSUSTAJU, borba za pravdu se širi!

Roditelji-njegovatelji ne odustaju od borbe za svoja prava, a mi smo im se pridružili.

Poručili su ovo narodni poslanici Tanja Vukomanović i Bojan Kresojević nakon sastanka sa predstavnicima udruženja MNRL Laktaši, Glas istine i još nekoliko roditelja-njegovatelja.

– Na sastanku smo dogovorili predaju inicijative za izmjenu Zakona o socijalnoj zaštiti Republike Srpske koji trenutno proizvodi nepravdu i diskriminaciju. Ukoliko Vlada Republike Srpske ne bude imala sluha, spremni smo da idemo dalje i prikupimo dovoljan broj potpisa kako bismo obezbijedili da se ovaj zakon usvoji – rekli su Vukomanović i Kresojević, te dodali da su roditelji-njegovatelji ljudi koji svakog dana vode najtežu borbu, a sistem im, umjesto podrške, okreće leđa.

– Ta nepravda mora biti ispravljena. Očekujemo jasne i hitne odgovore nadležnih institucija i poručujemo da nećemo stati – ističu.
Dodaju da ovoj inicijativi punu podršku daju i drugi poslanici opozicije, a u prvom redu svojim radom doprinose Zagorka Grahovac i Đorđe Vučinić iz Liste za pravdu i red.

blink

Nastavi čitati

Aktuelno