Dosadašnja uloga Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, bila je kontradiktorna, protivrječna kontroverzna i svojim postpucima uspio je uveliko srozati dignitet OHR-a.

Tako bi, kada se podvuče crta, mogao glasiti stav analitičara u BiH, koji na Šmitov rad imaju niz zamjerki i oštre kritike.

Poznato je da je za zvaničnike Srpske njemački diplomata persona non grata, a nedavno je njegov legitimitet osporio i jedan političar u FBiH – Fuad Kasumović, lider stranke BHI-KF.

“Nemojte vjerovati trećerazrednim međunarodnim političarima, pa ni tom Kristijanu. Šta je on to u svojoj državi, došao isluženi političar u izbornoj noći i povlači nacionalistički zakon. Svaki tamo ćata iz Evropske unije dođe i mi njemu vjerujemo”, rekao je Kasumović, koji je i gradonačelnik Zenice.

Šmita je potom iskritikovao i njemački satiričar, novinar i televizijski voditelj Jan Bomerman u emisiji “Magazine Royal” na ZDF-u, koji ga je posebno isprozivao zbog nametanja izmjena Izbornog zakona BiH, i to u izbornom danu, nakon što je većina građana BiH već glasala.

Upravo na taj postupak je, kritikujući Šmitov rad, podsjetio i Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koji podsjeća i na dan kada se Šmit svojevremeno izgalamio pred novinarima.

“Njegov dosadašnji angažman bih ocijenio protivurječnim. Osoba koja ima mandat da prema Dejtonskom mirovnom sporazumu doprinese stvaranju uslova za održivu demokratiju u noći izbora donosi izmjene Izbornog zakona, produbljuje etnički način političkog organiziranja i udaljava nas od evropskih vrijednosti koje prevladavaju tamo gdje mi želimo da idemo”, naveo je Mujkić.

On ističe da je uloga Šmita kontradiktorna, protivrječna, pa čak se može reći i kontroverzna. Ocjenjuje da je Šmit uspio srozati dignitet OHR-a.

“Izgubio je kredibilitet koji takva funkcija sa sobom nosi. Sjetite se kad je počeo da se nešto dere. To su naprosto stvari koje narušavaju dignitet te institucije. Svima nam treba da bude u interesu da se ona što prije ukine, ali to nećemo postići tako što ćemo udovoljavati ovima ili onima, nego time što ćemo donijeti pravno utemeljene odluke”, kaže Mujkić za “Nezavisne novine”.

Šmita kritikuje i Drago Vuković, redovni profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, koji kaže da je Šmitova uloga poprilično iskompromitovana u BiH. Kako ističe, nijedan visoki predstavnik nije imao probleme kakve ima Šmit. Vuković dodaje da je Valentin Incko takođe imao problema u smislu uloge i moći, ali je imao bolji integritet od Šmita.

“Šmit je svojim dolaskom zapravo nagovijestio poprilično lošu ulogu, posebno od strane Srba. Pola BiH ne priznaje visokog predstavnika. A onda ova druga strana ga je priznavala ne zato što ga cijeni i što poštuje tu instituciju, već zato što je OHR uvijek bio instrument u rukama politike iz Sarajeva. Onda, kada je Šmit pokušao da malo upozori i federalne lidere i htio da im nešto nametne, oni su se pobunili, tako da je on i tu doživio poraz koji nije mali”, rekao je Vuković za “Nezavisne novine”.

Vuković dodaje da je Šmit mnogo srozao dignitet OHR-a, prvo sa problemom legitimnosti, a onda i u izbornoj večeri kada je nametnuo izmjene Izbornog zakona, što je, dodaje, odluka koja je bila najviše kontraproduktivna za OHR.

Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista”, izdanje za BiH, ističe da je Šmit, uprkos svemu, činjenica, čiji se rad različito posmatra. Dodaje da ga međunarodna zajednica, te dio bošnjačkih i hrvatskih stranaka podržava.

“Istodobno RS i SDA su protiv njega. Za BiH bi bilo najbolje da nema nikako visokog predstavnika, što bi značilo kako su domaći političari dovoljno odrasli, sazreli kako bi sami preuzeli sve procese u svoje ruke. Ja iskreno vjerujem da je to odavno moralo biti tako. No, nije. Zato nam dejtonski aranžman moraju održavati stranci. Sve dok je to tako, bit će to i signal o postojanju naših dubokih unutarnjih podjela i prijepora”, kaže Krešić za “Nezavisne novine”.

Komentarišući prilog koji je o Šmitu emitovan na ZDF-u, Krešić kaže da je u pitanju dio bošnjačkih lobističkih pokušaja da se diskredituje Šmit zbog izbacivanja SDA iz vlasti.