Connect with us

Politika

Šmit URNISAO dignitet OHR-a

Dosadašnja uloga Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, bila je kontradiktorna, protivrječna kontroverzna i svojim postpucima uspio je uveliko srozati dignitet OHR-a.

Tako bi, kada se podvuče crta, mogao glasiti stav analitičara u BiH, koji na Šmitov rad imaju niz zamjerki i oštre kritike.

Poznato je da je za zvaničnike Srpske njemački diplomata persona non grata, a nedavno je njegov legitimitet osporio i jedan političar u FBiH – Fuad Kasumović, lider stranke BHI-KF.

“Nemojte vjerovati trećerazrednim međunarodnim političarima, pa ni tom Kristijanu. Šta je on to u svojoj državi, došao isluženi političar u izbornoj noći i povlači nacionalistički zakon. Svaki tamo ćata iz Evropske unije dođe i mi njemu vjerujemo”, rekao je Kasumović, koji je i gradonačelnik Zenice.

Šmita je potom iskritikovao i njemački satiričar, novinar i televizijski voditelj Jan Bomerman u emisiji “Magazine Royal” na ZDF-u, koji ga je posebno isprozivao zbog nametanja izmjena Izbornog zakona BiH, i to u izbornom danu, nakon što je većina građana BiH već glasala.

Upravo na taj postupak je, kritikujući Šmitov rad, podsjetio i Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koji podsjeća i na dan kada se Šmit svojevremeno izgalamio pred novinarima.

“Njegov dosadašnji angažman bih ocijenio protivurječnim. Osoba koja ima mandat da prema Dejtonskom mirovnom sporazumu doprinese stvaranju uslova za održivu demokratiju u noći izbora donosi izmjene Izbornog zakona, produbljuje etnički način političkog organiziranja i udaljava nas od evropskih vrijednosti koje prevladavaju tamo gdje mi želimo da idemo”, naveo je Mujkić.

On ističe da je uloga Šmita kontradiktorna, protivrječna, pa čak se može reći i kontroverzna. Ocjenjuje da je Šmit uspio srozati dignitet OHR-a.

“Izgubio je kredibilitet koji takva funkcija sa sobom nosi. Sjetite se kad je počeo da se nešto dere. To su naprosto stvari koje narušavaju dignitet te institucije. Svima nam treba da bude u interesu da se ona što prije ukine, ali to nećemo postići tako što ćemo udovoljavati ovima ili onima, nego time što ćemo donijeti pravno utemeljene odluke”, kaže Mujkić za “Nezavisne novine”.

Šmita kritikuje i Drago Vuković, redovni profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, koji kaže da je Šmitova uloga poprilično iskompromitovana u BiH. Kako ističe, nijedan visoki predstavnik nije imao probleme kakve ima Šmit. Vuković dodaje da je Valentin Incko takođe imao problema u smislu uloge i moći, ali je imao bolji integritet od Šmita.

“Šmit je svojim dolaskom zapravo nagovijestio poprilično lošu ulogu, posebno od strane Srba. Pola BiH ne priznaje visokog predstavnika. A onda ova druga strana ga je priznavala ne zato što ga cijeni i što poštuje tu instituciju, već zato što je OHR uvijek bio instrument u rukama politike iz Sarajeva. Onda, kada je Šmit pokušao da malo upozori i federalne lidere i htio da im nešto nametne, oni su se pobunili, tako da je on i tu doživio poraz koji nije mali”, rekao je Vuković za “Nezavisne novine”.

Vuković dodaje da je Šmit mnogo srozao dignitet OHR-a, prvo sa problemom legitimnosti, a onda i u izbornoj večeri kada je nametnuo izmjene Izbornog zakona, što je, dodaje, odluka koja je bila najviše kontraproduktivna za OHR.

Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista”, izdanje za BiH, ističe da je Šmit, uprkos svemu, činjenica, čiji se rad različito posmatra. Dodaje da ga međunarodna zajednica, te dio bošnjačkih i hrvatskih stranaka podržava.

“Istodobno RS i SDA su protiv njega. Za BiH bi bilo najbolje da nema nikako visokog predstavnika, što bi značilo kako su domaći političari dovoljno odrasli, sazreli kako bi sami preuzeli sve procese u svoje ruke. Ja iskreno vjerujem da je to odavno moralo biti tako. No, nije. Zato nam dejtonski aranžman moraju održavati stranci. Sve dok je to tako, bit će to i signal o postojanju naših dubokih unutarnjih podjela i prijepora”, kaže Krešić za “Nezavisne novine”.

Komentarišući prilog koji je o Šmitu emitovan na ZDF-u, Krešić kaže da je u pitanju dio bošnjačkih lobističkih pokušaja da se diskredituje Šmit zbog izbacivanja SDA iz vlasti.

Related Topics:

Politika

BEOGRAD UPUTIO PROTESTNU NOTU SARAJEVU zbog Konakovićevih izjava (VIDEO)

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je Beograd uputio protestnu notu Sarajevu zbog izjave ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića i poručio da je ozbiljan trenutak da se EU pozabavi tim pitanjem.

– Mislim da je ovo ozbiljan trenutak da EU razmotri svoje postavljanje prema ovakvim pokušajima da se potkopa dijalog u našem regionu i da se potkopaju nacionalni i međuetnički odnosi – rekao je Đurić.

On je dodao da je Konakovićeva izjava da neće uputiti izvinjenje građanima Srbije zbog sramnog skandiranja u Sarajevu na košarkaškoj utakmici reprezentacija Srbije i BiH nezamisliva u političkom, ljudskom i profesionalnom smislu.

Đurić je naglasio da nikada neće odgovarati u istom kapacitetu i istom mjerom zato što ima ogromno poštovanje i osjećaj odgovornosti prema građanima druge nacionalnosti, kako u Srbiji, tako i u BiH.

– Mislim da cijeli svijet danas treba da vidi da je politika Konakovića politika povratka u prošlost, politika produbljivanja podjela, uvreda cijele zemlje i cijelog jednog naroda – rekao je Đurić.

Prema njegovim riječima, to što Konaković, ne samo da nije osudio uvredljivo skandiranje na račun Srbije i srpskog naroda, nego tvrdi da su oni koji su to činili bili u pravu, postavlja pitanje kako će uopšte da se razgovara u budućnosti.

Đurić je naveo da je njegova odgovornost da uvijek bude spreman na razgovor, ali da neko treba da kaže kako može sa ovakvim pristupom da se ide naprijed.

– To je, prije svega, pitanje za EU, pošto je dosta bilo tetošenja, ljudi koji na sastancima u Briselu glume građaniste i tolerantne ljude, a onda u praksi rade sve da posvađaju narod, posiju mržnju – rekao je Đurić.

On je poručio da nikada neće biti prihvatljivo ni vrijeđanje predsjednika Srbije, ni države Srbije ni srpskog naroda.

 

 

– Nikada nećemo da se služimo tim metodama i odgovaramo istom mjerom, a vi ako hoćete svojoj zemlji stabilnost morate da se ponašate mnogo, mnogo drugačije – poručio je Đurić.

Nastavi čitati

Politika

PROŠLI IZBORI oglasio se Petrović “Moraćemo da POVEĆAMO CIJENU STRUJE”

“Vlada Republike Srpske spremna je da ukoliko RiTE Ugljevik i MH Elektroprivreda Republike Srpske ne budu u stanju da isplate zateznu kamatu “Elektrogospodarstvu Slovenije”, da preuzme obaveze na sebe i taj dug izmiri slovenačkoj strani.” Rekao je to Petar Đokić, minsitar energetike i rudarstva nakon sjednice Vlade Republike Srpske na kojoj je bilo riječi o stanju u RiTE Ugljevik.

On je dodao da još ranije dogovoreno da se Slovencima plati 67 miliona evra glavnice duga i 65 miliona evra odštete za neisporučenu električnu energiju.

Đokić je rekao da je ostalo neriješeno još 67 milinoa evra po osnovu kamata i da su Slovenci pristali da otpišu 30 miliona KM.

“Tek poslije ove sjednice treba da nastavimo razgovore sa slovenačkom stranom i vidimo da li bi to za njih bilo prihvatljivo”, rekao je Đokić.

On je rekao da se nakon zaključenja sporazuma po osnovu kamata stvaraju uslovi da se trajno prekine sa arbitražama u vezi” Elektrogospodarstva iz Slovenije” i Elektropvirede Republike Srpske, odnonsno RiTE Ugljevik.

Naglasio je da je aktivan još jedan spor u Vašingtonu od 629 miliona evra i da tu nisu tuženi ni Republika Srpska ni Elektropirvreda ni RiTE Ugljevik, već BiH i da se još ranije vodio spor u Beogradu po tom pitanju težak 770 miliona evra.

Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske je naveo da je Elektroprivreda već isplatila Slovencima 20 miliona evra na ime duga, tj. sporazuma koji su potpisani.

Petrović je rekao da je cilj da RiTE Ugljevik funkcioniše, da će biti očišćeni arbitražni procesi, ali da ostaje obaveza da se jedna trećina energije mora isporučivati Sloveniji.

Petrović je naveo da je cijena te isporuke nepovoljnija u odnosu na cijenu isporuke ERS-u, odnosno 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra.

“To nije dovoljno za normalno funkcionisanje RiTE i zato ćemo bar mi, kao matično preduzeće koje otkupljuje dvije trećine električne energije, morati da povećamo cijenu”, rekao je Petrović.

Petrović je dodao da se već sutra očekuje povratak RiTE “Ugljevik” na mrežu, a koji je bio pet dana van pogona.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

SDS: I CIK se uvjerio u NEREGULARNOSTt održanih izbora

Centralna izborna komisija je slučajnom kontrolom utvrdila da je na biračkom mjestu Tabanci u Zvorniku u Centralnom biračkom spisku 504 potpisa, dok su u zapisnik unijeta 532 glasa od kojih Siniša Кaran ima fantastičnih 415 glasova. Dakle, kroz zapisnik su samo na jednom mjestu ukrali 28 glasova, a sigurni smo da bi grafološka analiza utvrdila da je na tom mjestu i mnogo lažnih potpisa i da nisu glasala 504 birača. Takvih je 112 od 2.164 biračka mjesta u Republici Srpskoj” Ovo je saopštila Aleksandra Pandurević iz SDS.

Analizom je dalje utvrđeno da, kada se izuzmu ta sumnjiva biračka mjesta, profesor Branko Blanuša ima 204.344 glasa (50,04%), dok Siniša Кaran ima 198.191 glas (48,53%) .

U Tabancima je, navodi Pandurevićeva, izlaznost birača bila nevjerovatnih 66,67%, od čega je Кaran osvojio čak 78,01%. ”U Zvorniku je 38 biračkih mjesta na kojima je izlaznost značajno odudara od gradskog prosjeka, i gdje Кaranovi procenti idu čak do 97% i potpuno odudaraju od procenata glasova koje je osvojio na ostalim biračkim mjestima u Zvorniku. Takođe, identifikovali smo identičnu situaciju u Doboju na 36 biračkih mjesta, u Laktašima na 29 biračkih mjesta, Bratuncu pet i na jednom mjestu u Višegradu”, kaže ona.

Na ukupno 70 biračkih mjesta u Zvorniku, Doboju i Laktašima, Кaran ima 2.881 glas više nego Milorad Dodik, što je čista naučna fantastika, tvrdi ona i dodaje:

”U ostalim gradovima u Republici Srpskoj postoji dvadesetak biračkih mjesta gdje Кaran ima više glasova nego Dodik. Riječ o biračkim mjestima gdje je npr. Dodik imao jedan glas, a Кaran sada ima pet ili je u par slučajeva značajno povećan broj birača na tom biračkom mjestu. Izlaznost na tim biračkim mjestima nije povećana u odnosu na prosječnu, i Кaran nema naglih skokova, te na najvećem broju njih je imao manje glasova od profesora Blanuše. Ako na 663.381 birača u ostalim gradovima u Republici Srpskoj (Banja Luka, Bijeljina, Prijedor, Istočno Sarajevo, Mrkonjić Grad, Prnjavor i Trebinje) imamo 20 takvih biračkih mjesta, onda na 77.808 birača u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu ne može biti više od pet takvih biračkih mjesta, a ima ih 70. Matematika i matematička logika kažu – krađa”. Centralna izborna komisija, ističe ona, ima zakonsku obavezu da zaštiti transparentnost i zakonitost izbornog procesa.

”S obzirom na to da 112 biračkih mjesta koje smo identifikovali utiču na konačan izborni rezultat, CIК ima obavezu da prekontroliše svako od tih mjesta, uključujući i grafološku analizu. Bez borbe im nećemo dozvoliti da ukradu volju naroda kako bi onda krali milione. Očekujemo od CIК-a da svoj posao radi u skladu sa zakonom, a ako bude trebalo tjeraćemo se i sa CIК-om”, saopštila je Pandurevićeva.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno