Politika
Šmit URNISAO dignitet OHR-a
Dosadašnja uloga Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, bila je kontradiktorna, protivrječna kontroverzna i svojim postpucima uspio je uveliko srozati dignitet OHR-a.
Tako bi, kada se podvuče crta, mogao glasiti stav analitičara u BiH, koji na Šmitov rad imaju niz zamjerki i oštre kritike.
Poznato je da je za zvaničnike Srpske njemački diplomata persona non grata, a nedavno je njegov legitimitet osporio i jedan političar u FBiH – Fuad Kasumović, lider stranke BHI-KF.
“Nemojte vjerovati trećerazrednim međunarodnim političarima, pa ni tom Kristijanu. Šta je on to u svojoj državi, došao isluženi političar u izbornoj noći i povlači nacionalistički zakon. Svaki tamo ćata iz Evropske unije dođe i mi njemu vjerujemo”, rekao je Kasumović, koji je i gradonačelnik Zenice.
Šmita je potom iskritikovao i njemački satiričar, novinar i televizijski voditelj Jan Bomerman u emisiji “Magazine Royal” na ZDF-u, koji ga je posebno isprozivao zbog nametanja izmjena Izbornog zakona BiH, i to u izbornom danu, nakon što je većina građana BiH već glasala.
Upravo na taj postupak je, kritikujući Šmitov rad, podsjetio i Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koji podsjeća i na dan kada se Šmit svojevremeno izgalamio pred novinarima.
“Njegov dosadašnji angažman bih ocijenio protivurječnim. Osoba koja ima mandat da prema Dejtonskom mirovnom sporazumu doprinese stvaranju uslova za održivu demokratiju u noći izbora donosi izmjene Izbornog zakona, produbljuje etnički način političkog organiziranja i udaljava nas od evropskih vrijednosti koje prevladavaju tamo gdje mi želimo da idemo”, naveo je Mujkić.
On ističe da je uloga Šmita kontradiktorna, protivrječna, pa čak se može reći i kontroverzna. Ocjenjuje da je Šmit uspio srozati dignitet OHR-a.
“Izgubio je kredibilitet koji takva funkcija sa sobom nosi. Sjetite se kad je počeo da se nešto dere. To su naprosto stvari koje narušavaju dignitet te institucije. Svima nam treba da bude u interesu da se ona što prije ukine, ali to nećemo postići tako što ćemo udovoljavati ovima ili onima, nego time što ćemo donijeti pravno utemeljene odluke”, kaže Mujkić za “Nezavisne novine”.
Šmita kritikuje i Drago Vuković, redovni profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, koji kaže da je Šmitova uloga poprilično iskompromitovana u BiH. Kako ističe, nijedan visoki predstavnik nije imao probleme kakve ima Šmit. Vuković dodaje da je Valentin Incko takođe imao problema u smislu uloge i moći, ali je imao bolji integritet od Šmita.
“Šmit je svojim dolaskom zapravo nagovijestio poprilično lošu ulogu, posebno od strane Srba. Pola BiH ne priznaje visokog predstavnika. A onda ova druga strana ga je priznavala ne zato što ga cijeni i što poštuje tu instituciju, već zato što je OHR uvijek bio instrument u rukama politike iz Sarajeva. Onda, kada je Šmit pokušao da malo upozori i federalne lidere i htio da im nešto nametne, oni su se pobunili, tako da je on i tu doživio poraz koji nije mali”, rekao je Vuković za “Nezavisne novine”.
Vuković dodaje da je Šmit mnogo srozao dignitet OHR-a, prvo sa problemom legitimnosti, a onda i u izbornoj večeri kada je nametnuo izmjene Izbornog zakona, što je, dodaje, odluka koja je bila najviše kontraproduktivna za OHR.
Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista”, izdanje za BiH, ističe da je Šmit, uprkos svemu, činjenica, čiji se rad različito posmatra. Dodaje da ga međunarodna zajednica, te dio bošnjačkih i hrvatskih stranaka podržava.
“Istodobno RS i SDA su protiv njega. Za BiH bi bilo najbolje da nema nikako visokog predstavnika, što bi značilo kako su domaći političari dovoljno odrasli, sazreli kako bi sami preuzeli sve procese u svoje ruke. Ja iskreno vjerujem da je to odavno moralo biti tako. No, nije. Zato nam dejtonski aranžman moraju održavati stranci. Sve dok je to tako, bit će to i signal o postojanju naših dubokih unutarnjih podjela i prijepora”, kaže Krešić za “Nezavisne novine”.
Komentarišući prilog koji je o Šmitu emitovan na ZDF-u, Krešić kaže da je u pitanju dio bošnjačkih lobističkih pokušaja da se diskredituje Šmit zbog izbacivanja SDA iz vlasti.
Politika
NEŠKOVIĆ “BiH nema svoju imovinu, CRVENA LINIJA JE IMOVINA SRPSKE”
movina Republike Srpske mora biti crvena linija odbrane u Sarajevu za sve srpske kadrove, poručio je delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković.
– Činjenica da su srpski kadrovi u Predstavničkom domu Parlamenta BiH odbili da se raspravlja o Zakonu o državnoj imovini BiH me ohrabruje. Par bošnjačkih poslanika ponovo aktuelizuje zakon o državnoj imovini predstavljajući ga kao dio reformske agende. Za Republiku Srpsku ne postoji ni reformska niti bilo kakva druga agenda koja bi dozvolila knjiženje poljoprivrednog zemljišta, šuma, rijeka i jezera na državu BiH – ističe Nešković, koji je i potpredsjednik SDS-a.
Kaže da “BiH nema svoju imovinu, a imovina u opštoj upotrebi koju određene strukture godinama pokušavaju knjižiti na državu mora po načelu supsidijarnosti, koje je najznačajnije načelo upravo Evropske unije, biti stavljena na raspolaganje najbliže građanima”.
– To znači da tom imovinom moraju raspolagati opštine, a nikako neki centri moći u Sarajevu. Imovina je naša brana zaštite Dejtona od poplave različitih teoretičara koji bi da preuređuju BiH- kaže Nešković, prenosi RTRS.
Politika
OBJAŠNJENJA NEMA! Desetine policajaca čuvaju bivšeg predsjednika Srpske
Jasno je da je MUP Srpske i dalje zadužen za bezbjednost Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske, ali nije moguće precizno utvrditi koliko policajaca svakodnevno štiti njega i njegovu imovinu.
U svakom slučaju ta brojka nije mala. Osim njegove lične pratnje, mještani Bakinaca kažu da jedna cijela policijska stanica čuva njegovo imanje i voćnjake.
Kada Dodik sa imanja krene prema centru Banjaluke u brigu o njegovoj bezbjednosti uključuje se veliki broj policajaca koji obustavljaju saobraćaj na svim raskrsnicama kako bi sa svojom pratnjom stigao na odredište bez zaustavljanja.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske potvrdilo je za Srpskainfo da i dalje preduzima mjere posebnog obezbjeđenja Milorada Dodika, predsjednika SNSD.
Na pitanja po kom osnovu je nastavljeno obezbjeđivanje Dodika, iako više nije predsjednik Srpske iz MUP RS su odgovorili da se mjere preduzimaju u skladu sa Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima, Uredbom o određivanju ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju i na osnovu Rješenja ministra koji je u skladu sa ovom Uredbom i izvršenom bezbjednosnom procjenom.
Radislav Jovičić, bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, pojasnio je da se na osnovu procjene ugroženosti neke štićene ličnosti izdaje posebno rješenje kojim se određuju mjere obezbjeđenja.
– U toj procjeni šta su inspektori koji su radili bezbjednosnu procjenu za štićenu ličnosti napisali i to na osnovu toga oni određuju nivo mjera i broj policijskih službenika i materijalno-tehničkih sredstava koje će koristiti za taj nivo obezbjeđenja – objašnjava on, prenosi Srpskainfo.
Dodao je da je Dodik zasigurno zbog svog političkog i javnog angažmana u visokorizičnoj procjeni.
– Zbog toga pretpostavljam da su preuzeli onu klauzulu za najveći stepen obezbjeđenja i zbog toga imate veći broj pripadnika MUP i tehničkih sredstava koji se koriste za njegovo obezbjeđenje – rekao je on.
Podsjetio je da predsjednik Srpske ima zaštitu do 6 mjeseci od prestanka mandata, a nakon toga se radi periodična procjena i obezbjeđenje može da traje onoliko koliko se procjenjuje da je štićena ličnost ugrožena, prenosi Srpskainfo.
– Koliko znam, Dragan Lukač koji već dugo nije ministar unutrašnjih poslova i dalje koristi obezbeđenje MUP RS – rekao je Jovičić.
Naglasio je da sve zavisi od bezbjednosne procjene.
– Da li je ta procjena validna, ili nije, ne mogu tvrditi jer ne daj Bože da se desi nekoj ličnosti nešto, onda preuzimate na sebe odgovornost da ste dali procjenu da ličnost nije ugrožena i ako dođe do nekog ugrožavanja te ličnosti, vi snosite odgovornost.
Vjerovatno se neko ko radi tu procjenu, rukovodi i tim detaljem da je bolje dati obezbjeđenje, pa čak i veće, nego rizikovati da dođe do ugrožavanja ličnosti, pa da nosite odgovornost zašto niste preduzeli obezbjeđenje – zaključuje Jovičić.
Politika
SNIJEG ODGODIO, ALI NE I SPRIJEČIO! Korićani glasaju u nedjelju, 30. novembra
Prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj biće u nedjelju, 30. novembra, održani na biračkom mjestu Korićani u osnovnoj izbornoj jedinici Kneževo gdje pravo glasa ima 56 birača.
Predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Kneževo Budimir Dukić izjavio je Srni sve spremno da na ovom biračkom mjestu bude održano glasanje koje je odgođeno 23. novembra zbog vremenskih neprilika.
– Nadamo se da će se u nedjelju moći održati izbori. Za sada ne najavljuju padavine, tako da mislimo da će biti sve uredno – rekao je Dukić.
On je naveo da će biračko mjesto biti otvoreno od sedam do 19 časova.
Izbori na ovom biračkom mjestu nisu mogli biti održani 23. novembra usljed obilnog snijega koji je padao u ovom planinskom kraju na obroncima Vlašića.
Opštinska izborna komisija tada, zbog neprohodnosti puteva, na ovo biračko mjesto nije uspjela da dostavi izborni materijal.
Centralna izborna komisija BiH je na hitnoj sjednici 23. novembra donijela odluku da izbori na biračkom mjestu 068B005 Korićani budu održani u nedjelju, 30. novembra.
-
Politika1 dan agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Politika2 dana agoAFERA NINKOVIĆ! Ne radi, ne zakazuje sjednice, ali PRIMA DVIJE PLATE – Moravac-Babić sve iznijela u javnost!
-
Politika1 dan agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Politika2 dana agoZaga Grahovac “NIKOLINA ŠLJIVIĆ JE FRIZERKA, ne zna izgovoriti ni ime institucije gdje je ZAMJENIK DIREKTORA”
-
Politika2 dana agoERS PRED KOLAPSOM! “Gacko” ispao sa mreže, “Ugljevik” ostaje bez uglja
-
Politika2 dana agoOTKRIVENA NOVA KRAĐA! SDS traži ponavljanje izbora i u Bratuncu
-
Politika2 dana agoGDJE JE ZORAN TEGELTIJA? SUMNJIVE RADNJE U UIO BIH: Pismo stiglo i Tužilaštvu BiH
-
Politika2 dana ago„NAŠI ILI NJIHOVI?“ PANIĆ OŠTRO PORUČIO: Napad na gradonačelnika pokazao potpun sunovrat vrijednosti u Srpskoj
