Iako ni sam nije znao mnogo o prostornom planiranju dok nije trebalo da upiše fakultet, Marko Kalaba iz Prnjavora, student četvrte godine ovog studijskog smjera na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, od prvog dana akademskog obrazovanja zavolio je svoj budući poziv i marljivim radom i trudom postao jedan od najboljih studenata sa prosjekom 9,88.

Kako kaže, prostorno planiranje zahtijeva znanje iz mnogih disciplina kao što su fizička i društvena geografija, sociologija, ali i tehničke nauke.

“Prostorno planiranje je u jednu ruku i umjetnost, jer zahtijeva jednu veliku kreativnost u rješavanju izazova i problema u prostoru i taj dio me je privukao”, priča on.

Za njega studiranje nije samo slušanje nastave i polaganje ispita i, kako kaže, ne bi se trebalo svesti samo na to.

“Jako je bitno da student kroz razne vannastavne aktivnosti svoje znanje koje stiče u učionici proširuje i nadograđuje, razmjenjuje mišljenja sa drugim studentima. Najbitnije je da se studenti međusobno upoznaju i povežu i da nauče kako da sarađuju, da su socijalni. Živimo u vremenu kada je sve manje zastupljena ta socijalna crta čovjeka i sve više prisutna individualizacija ličnosti. Takođe, živimo u vremenu kada je veliki stepen nezainteresovanosti kod mladih, te time gubimo na kvalitetu pojedinca, odnosno u ovom slučaju studenta”, ističe Marko za “Nezavisne novine”, dodajući da su pored učenja jako važni i druženje i izlasci jer je i to dio studentskog života.

On ističe da bi teorija i praksa trebalo da budu u simbiozi, ali da to nije tako.

“Smatram da je jako važno da studenti bilo kog fakulteta imaju praksu, jer se u praksi susrećemo sa realnim problemima i tek tada postajemo svjesni da to nije neka simulacija, nego da smo u stvarnom životu, gdje svaki naš učinjeni korak ostavlja posljedice koje mogu da budu jako katastrofalne”, navodi Kalaba i dodaje da je on već volontirao u Gradskoj upravi Prnjavora, gdje je, kako kaže, mnogo naučio.

Sa Markom smo razgovarali i o trenutnom stanju u prostornom planiranju, a prema njegovim riječima, Banjaluka je samo jedan od gradova koji se suočavaju sa savremenim problemima u planiranju, odnosno sa pojavom investitorskog planiranja.

“Osim Banjaluke, gradovi u regionu poput Beograda, ali i mnogi evropski gradovi suočavaju se sa degradacijom urbanog prostora. Glavni problem Banjaluke jeste što još uvijek nemamo usvojen urbanistički plan kao krovni dokument. Tome doprinosi i mala zainteresovanost javnog mnjenja za proces planiranja, te bi u budućnosti trebalo da poradimo na učešću javnosti, interesnih grupa, ali i pojedinaca u procesu planiranja na javnim raspravama”, ističe Marko za “Nezavisne novine” i dodaje da prostorno planiranje u Srpskoj bilježi pomake u posljednjim godinama, ali da još postoje problemi koje treba riješiti.

Prema njegovim riječima, potrebni su kvalitetniji planovi sa više stručnih analiza prostora.

Osim studiranja, Marko igra folklor, svira gitaru i često putuje, a kako kaže, voli putovati jer tako upoznaje nove kulture i nove ljude.

“Kada volite sve, ništa vam ne predstavlja teret. Samo dobra organizacija i ljubav prema tome što studirate i uspjeh je zagarantovan”, ističe Marko za “Nezavisne novine”.

Tokom studiranja Marko je učestvovao na brojnim konferencijama, a zahvaljujući njima uspio je razbiti svoje stereotipe o nauci, te se dodatno zainteresovati o tome.

“Ove vannastavne aktivnosti omogućile su mi da upoznam mlade ljude iz drugih država, sa drugih fakulteta, koji se bave naukom, da se uvežemo, da razmijenimo neko mišljenje, razmijenimo iskustva i ostanemo u kontaktu i stvorimo dobra prijateljstva. Dobro smo uvezani sa kolegama iz Finske, Poljske, Slovenije, Hrvatske, Srbije…”, ističe on.

Iako studira prostorno planiranje, plan njegove budućnosti je, kako kaže, i dalje dosta fleksibilan.

“Za sada bih želio da ostanem u Srpskoj i da doprinesem razvoju kako moje lokalne zajednice Prnjavora, tako i cjelokupne Srpske. Planiram upisati master na PMF-u, a vidjećemo u kom smjeru će me odvesti život i šta će se od toga svega i realizovati”, zaključuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

Sutra počinje sedma nedjelja Vaskršnjeg posta, ujedno i posljednja, a svi dani u njoj nose naziv Veliki, pa je tako sutra Veliki ponedjeljak.

Posljednja nedjelja posta naziva se još i Strasna ili Stradalna nedjelja Velikog posta. Ime je dobila po staroslovenskoj riječi strast koja znači stradanje, trpljenje i bol.

Posljednja sedmica Vaskršnjeg posta od najstarijih vremena provodi se u najstrožem postu. Jede se hrana spremljena na vodi, a mnogi zapravo jedu samo hljeb, so i voće.

Ulje i vino dozvoljeni su samo na Veliki četvrtak, jer je toga dana ustanovljena Sveta tajna pričešća.

Svaki dan ove sedmice naziva se u bogoslužbenim knjigama svetim i velikim zbog svetih i velikih događaja koji su se zbili tih dana. Ponedjeljak, utorak i srijeda posvećeni su sjećanju na posljednje besjede Isusa Hrista.

Sjećanjima, molitvama i napjevima izdvajaju se posljednja tri dana. Na Veliki četvrtak, u crkvama vezuju se zvona, umjesto kojih se oglašavaju klepala. Na Veliki petak, crkva se sjeća brojnih događaja – od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, razapinjanja na krst, do polaganja njegovog tijela u grob.

Na taj dan najvažnije je bojenje jaja. Ko može, ne jede ništa cijeli dan, drugi ne jedu i ne piju do iznošenja plaštanice, odnosno do 15 časova. Suhojedenje, odnosno samo hljeb i voda, za mnoge i potpuno uzdržavanje od hrane, propisani su i za Veliku subotu, piše danas.rs.

Miješa se i uskršnjak, obredni kolač ukrašen bojenim jajima. Radni je dan, završavaju se svi poslovi i pripreme za Vaskrs.

U nedjelju pravoslavni vjernici slave Vaskrs, najveći i najradosniji od svih praznika.

Rezervacije za ljetovanje za bh. građane su u punom jeku, a cijene ove sezone su, prema riječima turističkih radnika, na svim destinacijama više nego godinu dana ranije.

Cijene aranžmana ove godine su više za 15 do 20 odsto u odnosu na ranije godine, jer, kako kažu naši sagovornici, ni turizam nije bio imun na sva poskupljenja koja se bilježe kako kod nas, tako i u svijetu.

Iz Turističke agencije “Kontiki Travel” iz Banjaluke kazali su da kod njih vlada velika zainteresovanost za rezervacije ljetovanja.

“Što se tiče Jadranskog primorja, imamo hotelske aranžmane i cijene su više za oko 15 do 20 odsto”, kazali su iz ove agencije.

Dodaju da se, na primjer, ljetovanje za porodice sa djecom u hotelu u Čanju u Crnoj Gori, pet noćenja, može naći za 750 evra.

“Imamo ponude za Grčku i Tursku, gdje ljetovanje sa šest noći u Grčkoj košta za četvoročlanu porodicu oko 3.800 KM polupansion”, kazali su iz ove agencije.

Dodaje da putnici uveliko rezervišu, te, kako ističu, to su stari putnici koji su naviknuti na sve prednosti ranog bukinga i na sve šta on sa sobom donosi kada se ranije rezerviše.

“To su veća raspoloživost hotela, veća raspoloživost termina putovanja, niže cijene, specijalne ponude i mnoge druge pogodnosti kao što je mogućnost plaćanja na rate, odnosno duži period otplate putovanja i slično”, ističu iz ove agencije.

Iz Turističke agencije “Relax Tours” Sarajevo kazali su da kod njih godinama vlada veliko interesovanje za Tursku, mada je od ove godine velika zainteresovanost građana i za Tunis.

“Još nam je aktuelan rani buking, najviše se traži Hurgada, gdje su već na nekim terminima mjesta popunjena”, kazali su iz ove agencije i dodaju da se cijene za ovu destinaciju kreću za sedam noći od 999 KM pa naviše za jednu osobu.

“Zatim vlada veliko interesovanje za Tursku, gdje ljetovanje košta od 899 do 1.159 KM za osobu, s tim da djeca do 13 godina imaju gratis putovanje”, istakli su iz “Relax Toursa”.

Dodaju da veliko interesovanje građana vlada za ljetovanje u Hrvatskoj.

“Cijene smještaja u Dubrovniku se kreću od 115 maraka za noć za jednu osobu pa naviše, dok u Makarskoj dostiže cijenu i do 205 KM”, kazali su iz ove agencije.

Iz Turističke agencije “Centrotours” Sarajevo kazali su da su se i ove godine potrudili da njihovi klijenti imaju širok izbor hotela duž cijelog Jadrana u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

“Svjesni smo da su cijene u odnosu na prošlu godinu više za 15 do 20 odsto, ali smo uz brojne partnere uspjeli osigurati povoljne aranžmane, kako na bazi polupansiona, tako i all inclusive usluge”, kazali su iz ove agencije.

Dodaju da je interesovanje veliko, posebno za porodične i provjerene destinacije, a najtraženiji su hoteli uz samu obalu s dodatnim sadržajima za djecu i odrasle.

Banjalučanka Sanja K., koja je lani ljeto provela sa porodicom u Hrvatskoj, kazala je da ih je samo privatni smještaj za šest dana koštao preko 1.500 KM.

“Zato ćemo dobro razmisliti gdje ćemo ove godine na odmor”, kazala je ona.
Nezavisne