Connect with us

Politika

SNSD-ova vlast ZAROBILA INSTITUCIJE I RAZORILA PRIVREDU

Juče se navršila 30. godišnjica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum. Parafiran je 21. novembra 1995. godine u gradu Dejton u američkoj državi Ohajo i označio je kraj rata u Bosni i Hercegovini. Šta je on donio Bosni i Hercegovini, a šta Republici Srpskoj? Da li su političari više poštovali duh Dejtona ili im je na prvom mjestu bio lični interes? I koliko su dobre ili opasne ideje o njegovom raspakivanju?
Tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Republika Srpska danas ni blizu onoga što se očekivalo davne 1995. godine – kada je rat zaustavljen. Umjesto stabilnosti, napetost i neizvjesnost, javna preduzeća u očajnom stanju, mnoga u gorem nego u ratnom periodu.

Na vlasti zvaničnici koji sada na sto stavljaju i prirodna bogatstva Republike Srpske, koja su nekada bila svetinja u koju se ne dira.

“Republika Srpska godinama pliva u nemirnim međunarodnim vodama pod sankcijama i ograničenjima i pritiscima, ali je najviše ugrožena uslijed bahatosti i političke isključivosti njenih političkih lidera koji ponižavaju i nipodaštavaju njene najviše institucije vlasti kao i što uslijed nestručnosti urušavaju i ono malo privrede i prirodnih resursa koji su preostali”, smatra diplomata i publicista Branko T. Nešković.

“Zemlja iako je imala jednu veliku nadu iako se jako puno međunarodne podrške i novca slilo u zemlju, danas spadamo u jednu od najsiromašnijih zemalja u Evropi i to je ona strašna stvar. Druga strašna stvar koja se desila je odlazak stanovništva iz BiH, ako ćemo gledati samo prostor Republike Srpske, od završetka rata do danas računa se i procjenjuju demografi da smo izgubili polovinu stanovništva”, smara politikolog Tanja Topić.

Nakon potpisivanja sporazuma u Banjaluci se slavilo, dok je na Palama, ratnoj prestonici Republike Srpske preovladavalo žaljenje, međutim na kraju svi su ga prihvatili.

Politički predstavnici u BiH, kao i vlast u Republici Srpskoj, takođe je Dejton tumačila po potrebi odnosno kako njima odgovara. Tako su pravili zaokrete od secesionističkih priča i negiranja institucija BiH, do prihvatanja istih i nedavnog povlačenja svih zakona koji su bili protiv Bosne i Hercegovine.

“Nažalost svi učesnici u BiH nisu istinski prihvatili Dejton i svako s jedne strane pokušava da prevari onog drugog. Jedni bi da postoji BiH bez entiteta, drugi bi da postoji nezavisna Republika Srpska, a treći da formiraju treći entitet. Svako svakoga ovdje laže i zato i mamo tu jednu nestabilnost umjesto da iskreno prihvatimo pravila i onda se počnemo ponašati kako se zemlje slične nama kao Belgija ponaša”, kaže bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Gotovo da nije bilo godine, a o izbornim godinama da i ne pričamo, a da neko prije svega iz vrha HDZ-a BiH i SNSD-a nije potezao pitanje raspakivanja Dejtona i uspostavljanje trećeg hrvatskog entiteta – bez razmišljanja o tome da li bi to moglo da ugrozi Republiku Srpsku i izazove novo krvoproliće?

“Republika Srpska mora biti strogo protiv raspakivanja Dejtona, nama to ne odgovara. Republika Srpska ima praktično državu u državi gdje odlučujemo sami o sebi. Imamo dobre zaštitne mehanizme prilikom glasanja i nema nikakvog scenarija raspakivanja Dejtona koji za nas može biti pozitivan. To uključuje i treći entitet. On nije interes Republike Srpske. Nama jeste interes da Bošnjaci i Hrvati riješe svoje odnose, ali ne preko naših leđa”, smatra bivši ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak.

“Raspakivanje Dejtona ne treba ni pominjati, a o terminu trećeg entiteta taj termin je moram priznati nepotreban i potpuno besmislen kao i što je besmislen referendum o otcjepljenju Republike Srpske. I jedno i drugo se koriste za dnevnopolitičke potrebe i podizanje tenzija”, smatra Branko T. Nešković

Prve godine nakon potpisivanja mirovnog sporazuma obilježio je prekid sukoba, ali i snažan međunarodni intervencionizam u kojem je Republika Srpska ostala bez brojnih nadležnosti, a visoki predstavnik je zvaninčike, posebno Srpske demokratske stranke ostavljao bez osnovnih političkih i ljudskih prava, mnogi tvrde uz amin ljudi iz SNSD-a koji su kumovali prenosu brojnih nadležnosti sa RS na BiH.

U narednim decenijama SNSD je često optuživao Srpsku demokratsku stranku da sarađuju sa strancima, međutim sada imamo paradoks da je SDS skoro 20 godina pod američkim sankcijama, a iste su brzo ukinute vrhu SNSD-a i njihovom okruženju, a oni su se zauzvrat pod velom tajne ponovo obavezali na kooperativnost Amerikancima.

(BN)

Related Topics:

Politika

NOVA SRAMOTA U SRPCU! Djeca ostala bez izleta, dok rukovodstvo škole ide na more, DRINIĆ OŠTRO REAGOVAO!

U Osnovnoj školi „Jovan Jovanović Zmaj“ u Srpcu dogodila se situacija koja je izazvala burne reakcije roditelja i javnosti, nakon što su učenici nižih razreda ostali bez ranije planiranog školskog izleta u Mlinsku rijeku.

Prema navodima roditelja, do prekida organizacije izleta došlo je u periodu odsustva direktora i pomoćnika direktora škole, koji su, kako se tvrdi, bili na godišnjem odmoru.

Ono što dodatno izaziva nezadovoljstvo jeste informacija da je roditeljima ponuđen aranžman u kojem bi samo prevoz po učeniku koštao oko 40 KM, dok su slični izleti u drugim školama organizovani po znatno povoljnijim uslovima.

Roditelji postavljaju pitanje ko je u tom periodu bio odgovoran za organizaciju i zaštitu interesa djece, kao i da li je izlet zaista morao biti otkazan.

Takođe, navode da ovo nije izolovan slučaj, te da već duže vrijeme postoje primjedbe na uslove u školi, stanje infrastrukture i način rješavanja određenih problema, uključujući i pojave vršnjačkog nasilja.

DRINIĆ: DJECA NE SMIJU TRPITI ZBOG LOŠE ORGANIZACIJE

Na ove navode reagovao je generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić, koji je istakao da je nedopustivo da najmlađi budu žrtve lošeg planiranja i neodgovornog rada institucija.

„Ustanove postoje zbog građana, a škole zbog djece. Nedopustivo je da djeca ostanu bez planiranog izleta zbog loše organizacije ili odsustva rukovodstva. Ukoliko su navodi tačni, očekujemo hitne odgovore nadležnih i jasnu odgovornost onih koji su zaduženi za organizaciju rada škole. Djeca ne smiju biti kolateralna šteta“, poručio je Drinić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da očekuju od uprave škole da se što prije oglasi i objasni sve okolnosti ovog slučaja, te da se u budućnosti spriječe slične situacije koje direktno pogađaju učenike i roditelje.

Nastavi čitati

Politika

AUDI SMRSKAN, ŠTETA OGROMA! Kako je Anja Ljubojević slupala službeni automobil?

Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske Anja Ljubojević jutros oko četiri časa je imala saobraćajnu nesreću u kojoj je slupala službeni audi „A3“, potvrđeno je za Srpskainfo. Kako nezvanično saznajemo, na automobilu je pričinjena totalna šteta.

– Automobil je nedavno plaćen između 60 i 65 hiljada maraka, ali sad od njega nije ostalo ništa, samo je za otpada – rekao je izvor Srpskainfo.

– Vozila je iz pravca Laktaša i zbog neprilagođene brzine nije skrenula na zaobilaznicu koja je na tom mjestu formirana zbog izgradnje novog nadvožnjaka. Umjesto skretanja na zaobilaznicu, ona je uprkos znakovima upozorenja i usporivačima nastavila pravo i udarila u skelu na gradilištu. Na sreću, ostala je nepovrijeđena i nije bilo drugih učesnika u saobraćajci – naveo je portal Capital. Iz PU Banjaluka za Srpskainfo je rečeno da su policijski službenici izvršili uviđaj na mjestu saobraćajne nesreće koja se dogodila na putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila u Trnu.

– U nesreći je učestvovao automobil “audi”. Jedna osoba zadobila je tjelesne povrede – rečeno je iz PU Banjaluka.

Nastavi čitati

Politika

PRAVI STAMPEDO ZA DRŽAVNE JASLE! Na konkurs za posao u UIO stiglo čak 1.187 prijava!

Javni konkurs Uprave za indirektno oporezivanje BiH za prijem radnika privukao je ogromno interesovanje jer je za 236 radnih mjesta stiglo 1.187 prijava. 

Preciznije, za svako radno mjesto se u prosjeku bori po pet onih koji su aplicirali.

Podsjećamo, UIO je sredinom marta raspisala konkurs kako bi zaposlila radnike na 138 pozicija raznih zanimanja.

Upravi su potrebni administrativni radnici za rad u kancelarijama, higijeničari, čuvari, carinici, knjigovođe, vozači.

„Kandidati su imali mogućnost prijave na više pozicija istovremeno. Konkurs se trenutno nalazi u fazi pozivanja kandidata koji su uspješno položili pismeni dio ispita na intervju za određene pozicije i provođenje intervjua“, kazali su u UIO BIH u odgovoru na pitanja CAPITAL-a.

Inače, više od trećine ukupno oglašenih pozicija biće popunjeno carinicima, od čega će po 14 biti primljeno na prelaze koji pripadaju Regionalnom Centru (RC) Banjaluka i Mostar, u RC Tuzla će se zaposliti njih 11, dok je za RC Sarajevo potrebno deset.

Uprava u Banjaluci je najviše radnih mjesta otvorila saradnicima za prinudnu naplatu, ukupno sedam.

Iz UIO BIH godinama unazad navode kako imaju problem sa radnicima te da im je popunjenost kapaciteta na 70 odsto.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno