Connect with us

Politika

SNSD-u jedan glas presudan za četiri delegata u Domu naroda?

Novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske na sjednici u utorak donijeće zaključak o pokretanju inicijative za izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a kako stvari sada stoje, bukvalno jedan glas bi mogao odlučiti o tome hoće li SNSD imati tri ili četiri delegata, a samim tim i apsolutnu kontrolu parlamenta BiH.

“Još nije ništa završeno i još se dogovara. Svaki glas je bitan i do kraja se neće znati ništa jer glasanje je tajno i sve je moguće. Sada je trgovina ‘Ja tebi, ti meni’ i to tako funkcioniše kada je izbor za Dom naroda u pitanju”, rekao je “Nezavisnim” jedan od poslanika Narodne skupštine Republike Srpske.

Pet delegata u Dom naroda biraju svi poslanici, njih 83. Ako bi se idealno raspodijelili ovi glasovi, za izbor u Dom naroda potrebno je 14 glasova, međutim to ne mora da znači s obzirom na to da je bilo slučajeva i da s manjim brojem glasova kandidati dobiju poziciju delegata. Primjera radi, ako bi pet kandidovanih delegata, a biće ih sasvim sigurno i više, dobilo po 14 glasova, to je 70 glasova, a NS RS ima 83 poslanika, tako da onaj ko u tom slučaju dobije 13 glasova ne može biti izabran. Proces izbora je takav da svaka politička partija i svaki poslanik imaju pravo da kandiduju svoju listu i ono što je činjenica jeste da mjesto delegata u Domu naroda BiH garantuje 17 glasova poslanika Narodne skupštine.

U ovom trenutku vladajuća koalicija okupljena oko SNSD-a ima 46 sigurnih glasova, a ako se tu dodaju četiri glasa DNS-a i tri SPS-a, to su 53 sigurna glasa, što nije dovoljno za prolaz njihova četiri delegata i glasovi će se morati tražiti među poslanicima koji nisu dio koalicije. S druge strane, stranke opozicije imaju 25 sigurnih glasova i ono što je zanimljivo jeste da će po svemu sudeći Bošnjaci, odnosno Pokret za državu koji ima pet poslanika, presuditi o tome hoće li SNSD imati tri ili četiri svoja delegata u Domu naroda. Upravo Pokret za državu ima najveći pregovarački kapacitet kada je riječ o izboru delegata. Sa pet bošnjačkih glasova SNSD bi imao 58 glasova i kada bi se ti glasovi pravilno raspodijelili mogli bi imati četiri delegata.

“Teoretski to je tako, ali ništa ne mora da znači. Razgovara svako sa svakim i niko ne može biti siguran da je i njegov ‘siguran’ glas stvarno siguran. To je krupno pitanje, sa četiri glasa SNSD u Domu naroda, odnosno parlamentu BiH ima apsolutnu kontrolu kao što je sada slučaj i s tog stanovišta mogu da blokiraju bilo koju odluku. Ima i matematika koja kaže da SNSD-u fali još jedan glas za četiri delegata”, ispričao je drugi izvor “Nezavisnih” iz Kluba Narodne skupštine Republike Srpske.

Osim apsolutne kontrole koja podrazumijeva da nijedan zakon ili odluka u parlamentu BiH ne mogu biti usvojeni bez četiri glasa u Domu naroda, pozicija delegata primamljiva je i sa stanovišta privilegija s obzirom na to da plata sa dodacima prelazi 5.000 KM.

O koliko osjetljivom pitanju se radi možda najbolje govori to što niko od novoizabranih poslanika nije želio javno govoriti na ovu temu, a i u redovima vlasti i opozicije ističu da je svaki glas bitan.

Kada je riječ o opoziciji, u ovom trenutku oni imaju siguran jedan mandat delegata, a sa bošnjačkim glasovima možda i dva, ali u tom slučaju morali bi se kockati i s jednim sigurnim.

“Ne vjerujem da će se usuditi da to rade. Sa Bošnjacima imaju 29 glasova jer ne vjerujem da će Hrvat iz Pokreta za državu ići s njima. SDS će sebi obezbijediti 15 glasova, imaju svojih 13 i dva će dobiti od Vukanovića i to im je garancija da će imati delegata, ali onda im drugi mandat visi”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

Ramiz Salkić, poslanik SDA i vjerovatno šef Kluba Pokreta za državu, rekao je za “Nezavisne” da još nisu imali nikakve razgovore na temu izbora delegata.

“Možda je bilo privatnih ili poluprivatnih, ali u okviru Kluba koliko ja znam nije bilo razgovora. Na tragu smo da imamo svoju listu za Dom naroda i ako neko očekuje našu podršku mora podržati i nas te raditi u skladu s Ustavom”, rekao je Salkić.

Podsjećanja radi, nedavno je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao da je namjera ove stranke da u Domu naroda ima četiri delegata.

“Želimo da obezbijedimo većinu za Dom naroda na nivou BiH, od četiri, i da obezbijedimo dvotrećinsku većinu da zaštitimo Željku Cvijanović u Predsjedništvu BiH od očigledno uzurpatorske pozicije koju već spremaju druga dva člana Predsjedništva”, rekao je nedavno Dodik.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno