Connect with us

Društvo

SOCIJALISTI NA ZELENU GRANU! Direktor „Šuma Srpske“ podnosi ostavku

Vršilac dužnosti generalnog direktora Javnog preduzeća „Šume Republike Srpske“ i funkcioner Socijalističke partije Slaven Gojković podnosi ostavku na tu funkciju, potvrđeno je danas za CAPITAL iz vrha partije Petra Đokića.

– Slaven Gojković će se povući sa čela „Šuma Srpske“ iz zdravstvenih razloga. On je kovertirao neopozivu ostavku i uputio je Nadzornom odboru. Socijalisti će zadržati funkciju direktora ovog javnog preduzeća, ali nije još odlučeno ko će naslijediti Gojkovića – kaže naš sagovornik iz samog vrha SP-a.

Naš izvor nije želio da komentariše špekulacije da će se novi direktor birati između izvršnog direktora HET-a i predsjednika Regionalnog odbora SP-a za Hercegovinu Slobodana Čomića i šefa mrkonjićkih socijalista i aktuelnog direktora APIF-a Blaška Kaurina.

– Odluka o novom direktoru je u rukama lidera socijalista Petra Đokića. On bi na toj funkciji rado vidio aktuelnog izvršnog direktora za komercijalne poslove Velibora Stanića, ali Stanić nije voljan da se prihvati te funkcije i radije bi se zadržao na mjestu prvog pomoćnika generalnog direktora. Za razliku od njega Čomić i Kaurin bi se rado prihvatili te funkcije, ali nije isključeno da lider SP-a na kraju pronađe neko treće kadrovsko rješenje – tvrdi naš izvor iz SP-a.

Podsjećamo, Slaven Gojković je peti funkcioner Socijalističke partije koji je u posljednjih 12 godine bio na čelu „Šuma Srpske“. Da se socijalistima nikako ne da na zelenu granu kada su u pitanju „Šume RS“ potvrđuje činjenica da nijedan od njihovih kadrova nije odradio puni direktorski mandat.

Pri tome se Slaven Gojković najduže zadržao u fotelji – skoro punih pet godina, ali je cijeli period proveo u mandatu vršioca dužnosti. Gojković nikada nije imenovan za direktora, već mu je stalno produžavan v.d. mandat.

Prvi socijalisti na čelu „Šuma RS“ bio je Srđan Ljubojević. On je na tu funkciju imenovan u julu 2011. godine umjesto tadašnjeg funkcionera SNSD-a Neđe Ilića. Ljubojević je u fotelji ostao nešto više od godine, jer je uhapšen u avgustu 2012. godine zbog primanja mita i kasnije je osuđen na zatvorsku kaznu.

Umjesto njega za v.d. direktora imenovan je dotadašnji komercijalni direktor i kadar SNSD-a Radenko Laketić, ali socijalisti su već krajem januara ponovo preuzeli kontrolu nad „Šumama“ kada je za v.d. direktora imenovan funkcioner SP-a iz Zvornika Jakov Galić.

Galić je već u aprilu 2013. godine podnio ostavku, a za v.d. direktora je ponovo kratkotrajno iskorišten isti džoker, Radenko Laketić. On se na čelu „Šuma“ zadržao tačno godinu dana kada ga je zamijenio funkcioner SP-a iz Modriče Dragan Grabovac.

Ni Grabovac se nije proslavio rukovođenjem, pa je smijenjen u julu 2015. godine, a za v.d. direktora je imenovan njegov stranački kolega i takođe funkcioner modričkih socijalista Risto Marić.

Marić je u februaru 2017. godine imenovan za direktora sa četvorogodišnjim mandatom, ali nije u fotelji dočekao kraj mandata, jer je polovinom novembra razriješen dužnosti. Umjesto Marića je za v.d. direktora imenovan dotadašnji izvršni direktor za plan i analizu i kadar SNSD-a Zoran Stojčić, ali on se u fotelji zadržao tek šest mjeseci.

U aprilu 2019. godine za v.d. direktora imenovan je šef modričkih socijalista i dotadašnji izvršni direktor za komercijalne poslove Slaven Gojković. On se sa skoro punih pet godina na mjestu v.d. direktora najduže od svih stranačkih kolega zadržao na čelu ovog javnog preduzeća.

Capital

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno