Connect with us

Društvo

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVSTVO: Obuhvat vakcinacije protiv morbila daleko je od potrebnog

Obuhvat vakcinacije protiv morbila, veoma zarazne virusne bolesti, daleko je od potrebnog za stvaranje kolektivnog imuniteta kojim bi se spriječile epidemijske pojava, rečeno je Srni u republičkom Institutu za javno zdravstvo.

Epidemiolog Janja Bojanić rekla je da obuhvat vakcinacije prvom dozom vakcine protiv morbila, rubeola i parotitisa je 62 odsto, a sa drugom 76 odsto, te da u narednom periodu, ako se ne poveća trend obuhvata, postoje uslovi za epidemijsku pojavu ovih bolesti.

Ona je istakla da procenat populacije mora biti vakcinisan posebno visok kod morbila jer jedna zaražena osoba može zaraziti u prosjeku 12-18 drugih osoba.

“Zbog toga, da bi došlo do efekta kolektivnog imuniteta, procenat obuhvata vakcinacijom na morbile mora biti oko 95 odsto ili veći, za veliki kašalj od 92 odsto do 94 odsto, difterija, rubeola, zauške i polio minimalno 86 odsto i više”, naglasila je Bojanićeva.

Ona je podsjetila da je vakcinacija u Republici Srpskoj obavezna protiv hepatitisa B, tuberkuloze, difterije, tetanusa, pertusisa, poliomijelitisa, hemofilus influence tip b, te morbila, rubeole i parotitisa, za djecu i omladinu određenog uzrasta, kao sistematska imunizacija.

Bojanićeva je pojasnila da se kolektivni imunitet javlja ukoliko je veći dio jedne populacije vakcinisan protiv neke infektivne bolesti koja se onda ne može lako prenijeti sa osobe na osobu, jer je većina ljudi zaštićena i imuna na te bolesti.

Ona je istakla da, ukoliko je u jednoj sredini dovoljno ljudi vakcinisano protiv određene bolesti, postiže se otpornost zajednice i na taj način se od zaraznih bolesti u određenoj mjeri štite i one osobe koje zbog uzrasta ili nekih zdravstvenih stanja nisu za vakcinaciju.

Prema njenim riječima, procenat populacije koji mora biti vakcinisan da bi se postigao ovaj efekat varira od bolesti do bolesti, ali mora biti visok.

“Postizanje kolektivnog imuniteta putem vakcinacije je brži, sigurniji, efikasniji i jeftiniji način kontrole zaraznih bolesti od izolacije oboljelog i svih drugih mjera koje treba sprovesti u slučaju pojave epidemije”, ukazala je Bojanićeva.

Ona je navela da je analizom dostavljenih podataka od zdravstvenih ustanova koje sprovode vakcinaciju, u 2023. godini, kod većine vakcina uočeno da je obuhvat vakcinacije u prvoj godini života oko 88 odsto i više, a u revakcinaciji 65 odsto, što nije dovoljno za ostvarivanje kolektivnog imuniteta.

Bojanićeva je istakla da se uočava znatan pad obuhvata u revakcinaciji petovalentnom vakcinom protiv difterije, tetanusa i pertusisa, dječje paralize i hemofilus B infekcije.

Ona je navela da se o značaju vakcinacije u Republici Srpskoj, građani informišu iz više izvora, dok se stručne informacije, kroz dodatne edukacije, sprovode sa zdravstvenim radnicima putem medija.

Održavaju se predavanja sa roditeljima u grupama i pojedinačno, te na taj način roditelji dobijaju informacije i putem društvenh mreža, ali je najveći broj njih uglavnom neopredijeljen.

“Ti roditelji se mnogo lakše i brže odluče za vakcinaciju nakon razgovora sa svojim pedijatrom ili epidemiologom. Manji broj roditelja ima antivakcinalne stavove. Međutim, rezultati i danje pokazuju obuhvate vakcinacijom nedovoljne za zaštitni kolektivni imuntet”, rekla je Bojanićeva.

Obavezna sistematska imunizacija djece protiv tuberkuloze obavlja se po rođenju, prije otpuštanja iz porodilišta zdravstvene ustanove, jednom dozom BCG /Bacillus Calmette–Guérin/ vakcine.

Djeca rođena van zdravstvene ustanove, odnosno djeca koja nisu vakcinisana u porodilištu, pozivaju se i vakcinišu u zdravstvenoj ustanovi koja vrši sistematsku imunizaciju što je ranije moguće, do navršena dva mjeseca života.

Obaveznu vakcinaciju protiv hepatitisa B koja se obavlja davanjem tri doze vakcine za djecu, i to prva doza u roku od 24 časa nakon rođenja, druga doza sa mjesec dana i treća sa šest mjeseci.

Obavezna sistematska imunizacija djece i omladine protiv difterije, tetanusa i pertusisa, dječje paralize i hemofilus B infekcije /petovalentna vakcina/ sprovodi se kod djece sa navršena dva mjeseca života, davanjem tri doze petovalentne vakcine. Preporučeni razmak između doza vakcine je šest sedmica.

Prva revakcinacija petovalentnom vakcinom vrši se sa navršenih 18 mjeseci života, godinu dana poslije primljene treće doze, druga revakcinacija se sprovodi kod djece uzrasta šest ili sedam godina, odnosno prilikom upisa u osnovnu školu, dok se treća revakcinacija sprovodi kod djece uzrasta 14 godina.

Obavezna sistematska imunizacija djece i omladine protiv morbila, rubeole i parotitisa sprovodi se kod djece sa navršenih 12 mjeseci, jednom dozom ove vakcine, a revakcinacija se sprovodi kod djece uzrasta šest ili sedam godina, odnosno prilikom upisa u osnovnu školu

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno