Connect with us

Društvo

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVSTVO: Obuhvat vakcinacije protiv morbila daleko je od potrebnog

Obuhvat vakcinacije protiv morbila, veoma zarazne virusne bolesti, daleko je od potrebnog za stvaranje kolektivnog imuniteta kojim bi se spriječile epidemijske pojava, rečeno je Srni u republičkom Institutu za javno zdravstvo.

Epidemiolog Janja Bojanić rekla je da obuhvat vakcinacije prvom dozom vakcine protiv morbila, rubeola i parotitisa je 62 odsto, a sa drugom 76 odsto, te da u narednom periodu, ako se ne poveća trend obuhvata, postoje uslovi za epidemijsku pojavu ovih bolesti.

Ona je istakla da procenat populacije mora biti vakcinisan posebno visok kod morbila jer jedna zaražena osoba može zaraziti u prosjeku 12-18 drugih osoba.

“Zbog toga, da bi došlo do efekta kolektivnog imuniteta, procenat obuhvata vakcinacijom na morbile mora biti oko 95 odsto ili veći, za veliki kašalj od 92 odsto do 94 odsto, difterija, rubeola, zauške i polio minimalno 86 odsto i više”, naglasila je Bojanićeva.

Ona je podsjetila da je vakcinacija u Republici Srpskoj obavezna protiv hepatitisa B, tuberkuloze, difterije, tetanusa, pertusisa, poliomijelitisa, hemofilus influence tip b, te morbila, rubeole i parotitisa, za djecu i omladinu određenog uzrasta, kao sistematska imunizacija.

Bojanićeva je pojasnila da se kolektivni imunitet javlja ukoliko je veći dio jedne populacije vakcinisan protiv neke infektivne bolesti koja se onda ne može lako prenijeti sa osobe na osobu, jer je većina ljudi zaštićena i imuna na te bolesti.

Ona je istakla da, ukoliko je u jednoj sredini dovoljno ljudi vakcinisano protiv određene bolesti, postiže se otpornost zajednice i na taj način se od zaraznih bolesti u određenoj mjeri štite i one osobe koje zbog uzrasta ili nekih zdravstvenih stanja nisu za vakcinaciju.

Prema njenim riječima, procenat populacije koji mora biti vakcinisan da bi se postigao ovaj efekat varira od bolesti do bolesti, ali mora biti visok.

“Postizanje kolektivnog imuniteta putem vakcinacije je brži, sigurniji, efikasniji i jeftiniji način kontrole zaraznih bolesti od izolacije oboljelog i svih drugih mjera koje treba sprovesti u slučaju pojave epidemije”, ukazala je Bojanićeva.

Ona je navela da je analizom dostavljenih podataka od zdravstvenih ustanova koje sprovode vakcinaciju, u 2023. godini, kod većine vakcina uočeno da je obuhvat vakcinacije u prvoj godini života oko 88 odsto i više, a u revakcinaciji 65 odsto, što nije dovoljno za ostvarivanje kolektivnog imuniteta.

Bojanićeva je istakla da se uočava znatan pad obuhvata u revakcinaciji petovalentnom vakcinom protiv difterije, tetanusa i pertusisa, dječje paralize i hemofilus B infekcije.

Ona je navela da se o značaju vakcinacije u Republici Srpskoj, građani informišu iz više izvora, dok se stručne informacije, kroz dodatne edukacije, sprovode sa zdravstvenim radnicima putem medija.

Održavaju se predavanja sa roditeljima u grupama i pojedinačno, te na taj način roditelji dobijaju informacije i putem društvenh mreža, ali je najveći broj njih uglavnom neopredijeljen.

“Ti roditelji se mnogo lakše i brže odluče za vakcinaciju nakon razgovora sa svojim pedijatrom ili epidemiologom. Manji broj roditelja ima antivakcinalne stavove. Međutim, rezultati i danje pokazuju obuhvate vakcinacijom nedovoljne za zaštitni kolektivni imuntet”, rekla je Bojanićeva.

Obavezna sistematska imunizacija djece protiv tuberkuloze obavlja se po rođenju, prije otpuštanja iz porodilišta zdravstvene ustanove, jednom dozom BCG /Bacillus Calmette–Guérin/ vakcine.

Djeca rođena van zdravstvene ustanove, odnosno djeca koja nisu vakcinisana u porodilištu, pozivaju se i vakcinišu u zdravstvenoj ustanovi koja vrši sistematsku imunizaciju što je ranije moguće, do navršena dva mjeseca života.

Obaveznu vakcinaciju protiv hepatitisa B koja se obavlja davanjem tri doze vakcine za djecu, i to prva doza u roku od 24 časa nakon rođenja, druga doza sa mjesec dana i treća sa šest mjeseci.

Obavezna sistematska imunizacija djece i omladine protiv difterije, tetanusa i pertusisa, dječje paralize i hemofilus B infekcije /petovalentna vakcina/ sprovodi se kod djece sa navršena dva mjeseca života, davanjem tri doze petovalentne vakcine. Preporučeni razmak između doza vakcine je šest sedmica.

Prva revakcinacija petovalentnom vakcinom vrši se sa navršenih 18 mjeseci života, godinu dana poslije primljene treće doze, druga revakcinacija se sprovodi kod djece uzrasta šest ili sedam godina, odnosno prilikom upisa u osnovnu školu, dok se treća revakcinacija sprovodi kod djece uzrasta 14 godina.

Obavezna sistematska imunizacija djece i omladine protiv morbila, rubeole i parotitisa sprovodi se kod djece sa navršenih 12 mjeseci, jednom dozom ove vakcine, a revakcinacija se sprovodi kod djece uzrasta šest ili sedam godina, odnosno prilikom upisa u osnovnu školu

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno