Connect with us

Svijet

“SOCIJALNO ČIŠĆENJE”: Francuska deportovala migrante i beskućnike iz Pariza

“Frans 24” otkrio je da su pariske vlasti istjerale veliki broj migranata i beskućnika iz grada kako ne bi kvarili doživljaj Olimpiskih igara turistima i navijačima.

“Socijalno čišćenje” kako ga zove “Frans 24” desilo se u nekoliko navrata, a nevladine organizacije su predstavile mnogo dokaza o tome kako su se vlasti odnosile prema najosjetljivijim socijalnim grupama. Samo dan nakon paljenja olimpijskog plamena u Grčkoj 16. aprila prvo su krenule vlasti Francuske da protjeruju beskućnike iz skvotova u Vtiriju na Seni u južnom dijelu Pariza, a autobusima su prevoženi u druge dijelove zemlje.

Još ranije se krenulo sa ovakvim akcijama, pa je u aprilu 2023. godine 400 ljudi preseljeno iz skvota, tj. beskućničkog naselja u blizini olimpijskog sela u Sen Deniju. U julu 2023. godine još 200 ljudi je premješteno iz južnog dijela Pariza. Zatim se u oktobru 2023. godine 80 neprofitnih organizacija koje pomažu migrantima i beskućnicima pobunilo i optužilo je vlasti da rade na “socijalnom čišćenju” ulica Pariza pred Olimpijske igre.

“Postoji mnogo dokaza koji nam dozvoljavaju da koristimo termin “socijalno čišćenje”. Nisu nove operacije protjerivanja ali sada je to urađeno zbog Olimpijskih igara. Ono što se promijenilo kako su se Olimpijske igre približavale je što su te akcije postale sve češće i sistematski su se okuparili prostori, a ljudi slali u druge regije Francuske”, rekao je Pol Alauzni, portparol jedne NVO.

Izvještaji nevladinih organizacija govore da su vlasti targetirale nekoliko grupa: beskućnike, migrante, Rome, “seksualne radnike” i zavisnike od droge.”Kako bi se stvorio utisak grada sa razglednice mi preseljujemo ljude i činimo da budu nevidljivi. Ono što gledamo je samo eho prethodnih Olimpijskih igara, niko ne želi da marginalizovani ljudi budu u vidokrugu kamera i turista”, rekao je jedan od aktivista Antoan de Klerk.

Naravno, francuske vlasti su požurile da to demantuju, mada snimljeni autobusi puni beskućnika i migranata ne idu baš u prilog ministarki sporta Francuske Ameliji Udea-Kasteri koja je u martu rekla da “to nema veze sa Olimpijskim igrama” i da “nema socijalnog čišćenja”. “Kampanja hitnog zbrinjavanja ljudi ima cilj da teret socijalnih promjena proširi cijelom zemljom. Ovakve operacije se sprovode stalno, nemaju veze sa olimpijskom agendom”, rekla je ona.

Zbog ovakvih stvari pobunio se i Kler Hedon, nezavisni ombudsman u Francuskoj i istakao da se beskućnici smatraju nepoželjnima, ali njegov izveštaj još nije izašao u javnost, a specijalni reporter za pravo na stanovanje Ujedinjenih Nacija je još u aprilu tražio od Francuske da se pozabavi ovim pitanjem. “Kako Francuska ovo opravdava”, upitao je on na tviteru.

Zapravo od 1. maja 2021. do 30. aprila 2022. je bilo 15 preseljenja beskućnika iz Pariza, a onda od 1. maja 2023. do 30. aprila ove godine preko 50! Omar, Sudanac koji je stigao u Francusku 2017. godine, a čije je ime iz razloga što se plašio za bezbjednost redakcija “Frans 24” izmijenila je podijelio svoje iskustvo pred Olimpijske igre. Od 2018. godine on ima desetogodišnju dozvolu za boravak u Francuskoj i u Parizu je uglavnom radio kao fizički radnik na gradilištima. Ipak bio je u teškoj finansiskoj situaciji i morao je da živi u skvotovima oko Sen Denija i Vitrija. A onda je 17. aprila vlast riješila da ga protjera zajedno sa ostalima iz tog smještaja – uglavnom ljudima iz Čada, Eritreje, Etiopije, Obale Slonovače…

“Bio sam na poslu kada su me pozvali. Rekao sam šefu da ću možda još sutra imati gdje da prespavam. Kada sam se vratio u skvot bilo je tu mnogo ljudi i policije”, rekao je on pa opisao kako je odmah ukrcan na autobus i preseljen u Orlean, 130 kilometara od Pariza. “Bio sam skoro stalno u sobi, ponekad bih otišao u centar grada da se osjetim živim, ali sam se osjećao kao zarobljenik.”

Tri nedjelje kasnije je isteran iz privremenog smeštaja bez ikakve opcije koja mu je ponuđena. Isteran je bukvalno na ulicu. “Nisam imao izbora nego da odem. Izgubio sam mjesto na kome sam živio, izgubio sam posao na gradilištu i sada sam beskućnik. Nisam mislio da ću ovako živjetu u Francuskoj. Muka mi je od toga da sam beskućnik, uvijek je isto”, rekao je Omar,.

Ipak, nisu uspjeli da “očiste” grad Francuzi. U 2024. godini postoji zvanično 3.492 beskućnika u Parizu, što je 16 odsto više nego prošle godine. Da li će to “pokvariti” Olimpijske igre Francuzima? Svakako bi oni htjeli da svi ti ljudi “ne smetaju” turistima…

Svijet

SPISAK SE ŠIRI! Evo ko je još spomenut u Epstinovim spisima

Američki zakonodavci objavili su više od 20.000 stranica dokumenata iz ostavštine osramoćenog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina.

Tramp je godinama bio Epstinov prijatelj, ali predsjednik je rekao da su se posvađali oko 2004., godinama prije nego što je Epstin prvi put uhapšen. Tramp je dosljedno negirao bilo kakvu nezakonitost u vezi s Epstinom.

Evo nekih drugih imena koja su se pojavila, što ne ukazuje na nezakonitost bilo koje od spomenutih strana.

Majkl Volf (72), američki je novinar i kolumnista – kao i plodan autor knjiga o bogatima i slavnima.

“Vatra i bijes”, prva od nekoliko knjiga koje obuhvataju Trampov prvi mandat kao predsjednik SAD-a, izašla je 2018. godine, s opisima disfunkcionalne Bijele kuće i sočnim detaljima o američkom vrhovnom zapovjedniku. Tramp je rekao da je knjiga “puna laži”.

Nova serija dokumenata povezanih s Epstinom baca svjetlo na odnos koji, čini se, ukazuje na dopisivanje između Vofa i pokojnog osuđenog seksualnog prestupnika.

Pažnja je posebno usmjerena na jedan od e-mailova, u kojem Volf, čini se, daje Epstinu savjete u vezi s Trampom, dok se Tramp prvi put borio za Bijelu kuću.​

Volf je 2015. napisao Epstinu kako bi ga obavijestio da CNN planira pitati Trampa, kao predsjedničkog kandidata, o njegovom odnosu s Epstinom.

Epstin je odgovorio: “Ako bismo mogli smisliti odgovor za njega, što mislite da bi trebao biti?”

Njih dvojica nastavljaju raspravljati o strategiji, a Volf piše: “Mislim da biste ga trebali pustiti da se objesi.”

U zasebnoj e-poruci iz oktobra 2016., nekoliko dana prije američkih predsjedničkih izbora, Volf nudi Epstinu priliku da odradi intervju koji bi mogao “dokrajčiti” Trampa.

Odgovarajući na objavu u videu objavljenom na Instagramu, Volf je rekao: “Neki od tih e-mailova su između Epstina i mene, a Epstin raspravlja o svom odnosu s Donaldom Trampom.”

“Već jako dugo pokušavam razgovarati o ovoj priči”, dodao je.

Zapravo, Volf je prije posljednjih predsjedničkih izbora u SAD-u otkrio da je “povremeno” intervjuisao Epstina za “Vatru i bijes” – i objavio snimke tih razgovora.

Dokumenti uključuju prepisku između Epstina i Lerija Samersa, koji je bio ministar finansija bivšeg demokratskog predsjednika Bila Klintona. Prethodno je objavljeno da su se njih dvojica poznavali.

E-poruke ukazuju na to da su se njih dvojica često sastajala na veče, a Epstin je često pokušavao povezati Samersa s istaknutim svjetskim osobama. U jednom trenutku, u julu 2018., Epstin je predložio sastanak s “predsjednikom Ujedinjenih nacija, zanimljiva osoba za vas”.

U zasebnoj e-poruci od kraja novembra 2016., neposredno nakon Trampovog izbora, Samers je zamolio Epstina da “ne uloži nikakav trud u bilo što vezano za mene s Trampom”.

Zbog Trampovog “pristupa sukobu interesa”, “blizine ruskog predsjednika Vladimira Putina” i “besmislene reakcije” na smrt kubanskog vođe Fidela Kastra, Samers je rekao da mu je “najbolje da bude milion milja daleko”.

Portparol Samersa odbio je komentarisati, ali je BBC uputio na prethodne Samersove izjave. Jedan predstavnik je 2023. godine izjavio “Wall Street Journalu” da bivši zvaničnik “duboko žali što je bio u kontaktu s Epstinom nakon njegove osude”.

Ketrin Ruemler

Nadzorni odbor Zastupničkog doma objavio je nekoliko e-mailova između Epstina i Ketrin Ruemler, advokatice koja je bila savjetnica Bijele kuće tokom predsjedništva Baraka Obame.

U avgustu 2018., Ruemlerova i Epstin razgovarali su o isplatama za ćutanje koje je Tramp izvršio zvijezdi filmova za odrasle Stormi Daniels prije izbora 2016. – pitanje zbog kojeg je Tramp kasnije osuđen za falsifikovanje poslovnih zapisa. Tramp poriče optužbe da je imao aferu s Danielsovom.

Razgovor između Ruemlerove i Epstina kulminirao je Epstinovim napisom: “Vidite, znam koliko je Donald prljav.”

Banka Goldman Sachs, u kojoj je Ruemlerova trenutno glavna pravna direktorica i glavna savjetnica, rekla je CNBC-u da stoji uz svog zaposlenika.

Peter Tiel

Ime milijardera i investitora i povremenog Trampovog pristalice Petera Tiela ponovo se pojavilo u najnovijim Epstinovim dokumentima – nakon što je prvi put spomenuto u seriji objavljenih u septembru.

Prema novoobjavljenim dokumentima, Epstin je u novembru 2018. napisao Tielu kako bi ga pozvao da ga posjeti na njegovom karipskom ostrvu, gdje se smatra da su počinjeni neki od Epstinovih zločina.

BBC je zatražio komentar od Tielove fondacije i investitorovog Founders Fund. Predstavnik Tiela rekao je za “Politico” da nikada nije posjetio ostrvo.

Tiel je kritikovao Epstina u epizodi podkasta “The Joe Rogan Experience” iz avgusta 2024.

“Znate, i ja sam nekoliko puta sreo Epstina”, rekao je Tiel.

Noam Čomski

Najnovije objavljivanje dokumenata uključuje više korespondencije između poznatog lingviste Noama Čomskoga (96) i Epstina. Mnogi njihovi razgovori bili su akademski ili lični.

Povremeno su se razgovori vrtjeli oko teme Trampa, uključujući i decembar 2016.

U svojoj e-poruci, Čomski kaže Epstinu: “Primjećujem da je vaše predviđanje o Trampovom izbjegavanju Bijele kuće bilo tačno kao previše primitivno.”

BBC je kontaktirao predstavnika Čomskog za komentar.

U odgovorima na prethodno izvještavanje “Wall Street Journala” o njihovoj vezi, Čomski je rekao da mu je Epstin pomogao prebacivati ​​novac između njegovih računa bez “jedne lipe od Epstina” te da je priznao da ga “poznajem i da smo se povremeno sastajali”.

Pegi Segal

Epstin se konsultovao s publicistkinjom Pegi Segal dok se skandal oko njega i njegovih saradnika odvijao.

Epstin je 2011. godine napisao Segalovoj tražeći od nje da kontaktira osnivačicu “Huffington Posta”, Arianu Hafington, kako bi diskreditovala priču o Virdžiniji Gufre, koja je bila istaknuta optužiteljica Epstina i Endrjua. Gufre je umrla od samoubistva ranije ove godine.

Epstin je rekao Segalovoj da bi Hufingtonova “trebala zagovarati opasnosti lažnih optužbi…”.

Razmjena e-pošte pokazuje kako Segalova govori Epstinu: “Ako prepišete svoj posljednji e-mail s boljom gramatikom (i tako da ga bolje razumijem) mogu ga izrezati i zalijepiti te ga poslati Ariani Hafington.”

U telefonskom intervjuu, Segalova je za BBC rekla da nikada nije proslijedila Epstinov zahtjev Hafingtonovoj. “Nisam zvala Arianu”, rekla je. Hafingtonova “je objavljivala moje tekstove i nema razloga na svijetu da ugrozim taj odnos”, dodala je Segalova.

Ali činjenica da je Epstin pitao “nije neobična. Bio je to smiješan zahtjev”, rekla je Segalova, a prenosi “BBC”.

Nastavi čitati

Svijet

MAĐARSKA ĆE BLOKIRATI sve odluke EU koje eskaliraju sukob

Vlada Mađarske blokiraće sve odluke EU usmjerene na eskalaciju oružanog sukoba u Ukrajini i uključivanje evropskih zemalja u njega, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

On je dodao da Budimpešta ne može da dozvoli da Mađarska i Mađari uđu u rat.

“Moramo da zaštitimo Mađarsku i mađarske građane od toga”, naglasio je Sijarto, a prenosi TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OFAC ODOBRIO: Lukoilove kompanije u Bugarskoj dobile licencu za rad do aprila 2026. godine

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se omogućava nastavak transakcija vezanih za prodaju međunarodnih aktiva kompanije Lukoil do 13. decembra.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra. Četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila 2026. godine.

Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih stanica kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.

Ministarstvo je do 29. aprila 2026. odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima ove kompanije posjeduju 50 odsto ili više akcija.

Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom. Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.

“Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja”, saopšteno je.

Kompanija naglašava da preduzima sve mjere kako bi osigurala neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječila poremećaje u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta. Kompanija “Gunvor“ saopštila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije “Lukoil”.

Nastavi čitati

Aktuelno