Njemačkoj će biti potrebno do 60.000 dodatnih vojnika u okviru novih ciljeva NATO-a u vezi sa jačanjem vojske i naoružanja, saopštio je danas ministar odbrane te zemlje Boris Pistorijus.

“Mi preuzimamo svoju odgovornost kao najjača evropska ekonomija”, kazao je on novinarima uoči sastanka NATO ministara odbrane u Briselu, preneo je Rojters.

Prema riječima Pistorijusa, nemačkim oružanim snagama biće potrebno oko 50.000 do 60.000 dodatnih vojnika u svim rodovima vojske, tako da bi onda nemačka vojska sa tim brojem imala ukupno između 250.000 i 260.000 vojnika.

Pistorijus je ukazao na to da je pitanje da li će dobrovoljno prijavljivanje u vojsku, koje Berlin namerava da uvede, biti dovoljno da se popuni vojni sastav.

On je istovremeno kazao da vojska trenutno ne može da primi veći broj regruta zbog manjka kasarni i instruktora, kao i da će dok ne budu stvoreni potrebni kapaciteti, uvesti dobrovoljno prijavljivanje u vojsku.

Nemačka vojska još nije postigla cilj postavljen 2018. da ima 203.000 vojnika, a nedostaje im oko 20.000.

Prema ranijim informacijama, NATO će od Nemačke tražiti da obezbedi još sedam brigada, ili oko 40.000 vojnika.

Najnoviji zahtevi koje postavlja NATO u skladu su sa planovima o odbrani iznetim na hiljadama stranica tajnih dokumenata, koji su sačinjeni prvi put od završetka Hladnog rata i detaljno navode kako će savezničke snage da odgovore u slučaju ruskog napada na Alijansu.

NATO je zaključio da postoje ozbiljni nedostaci u nekim oblastima, počev od velikih formacija kopnenih trupa spremnih za borbu pa do oružja dugog dometa, dovoljnih zaliha municije i bezbednih komunikacija.

Parlament Slovačke usvojio je rezoluciju kojom zahtijeva od Vlade da glasa protiv usvajanja novih međunarodnih sankcija Rusiji, javila je slovačka agencija TASR.

Rezoluciju je predložila Slovačka nacionalna stranka, koja je dio vladajuće koalicije.

Prema pisanju agencije, većina poslanika iz stranaka vladajuće koalicije glasala je za rezoluciju, dok su gotovo svi predstavnici opozicije u Parlamentu bili suzdržani, a jedan je bio protiv.

Američki predsjednik Donald Tramp naredio je sveobuhvatnu istragu o administraciji svog prethodnika, naloživši Ministarstvu pravde da ispita da li su neizabrani pomoćnici suštinski upravljali državom tokom predsjedničkog mandata Džozefa Bajdena.

Istraga o Bajdenovim posljednjim aktima na funkciji ispitaće upotrebu automatskih potpisa na zvaničnim dokumentima, uključujući preinačenje 37 smrtnih kazni i pomilovanja dodijeljena članovima porodice i političkim saveznicima.

– S obzirom na jasne indikacije da predsjednik Bajden nije imao kapacitet da vrši svoja predsednička ovlaštenja, ako su njegovi savjetnici tajno koristili mehaničku olovku za potpis da bi prikrili ovu nesposobnost, dok su preduzimali radikalne izvršne mjere sve u njegovo ime, to bi predstavljalo neustavno korištenje predsjedničke moći i ovlaštenja – navodi se u Trampovoj naredbi.

Istraga se usredsređuje na navode da je Bajdenov pad sposobnosti rasuđivanja omogućio zaposlenima da donose ključne odluke bez njegovog direktnog učešća. Istražioci su zaduženi da utvrde da li je postojao koordinisan napor unutar Bajdenove administracije da se od javnosti prikriju zdravstveni problemi predsjednika, uključujući moguće zavjere za suzbijanje dokaza o pogoršanju u rasuđivanju i da se on vještački prikaže kao sposoban za obavljanje funkcije.

Tramp je ranije optužio Bajdenove saradnike da su potencijalno počinili “izdaju na najvišem nivou” koristeći pad sposobnosti rasuđivanja njegovog prethodnika da bi sproveli politike koje on možda nije lično podržao. Istraga Ministarstva pravde treba da utvrdi da li je sve izvršne akcije odobrio sam Bajden. Glavni tužilac Pam Bondi i savjetnik Bijele kuće Dejvid Vorington zaduženi su da vode istragu.

Trampovi kritičari tvrde da je istraga politički motivisana i da joj nedostaju suštinski dokazi, dok pravni stručnjaci napominju da je upotreba automatske olovke za predsjedničke potpise zakonski dozvoljena i da su je koristile brojne prethodne administracije. Trampova administracija tvrdi da nikada nije korištena u ovoj mjeri.

Iz Bajdenovog tima je prošlog mjeseca objavljeno da je bivšem predsjedniku dijagnostikovan agresivni oblik raka prostate. Mnogi komentatori, uključujući Trampa, tvrdili su da se bolest razvijala tokom nekoliko godina i da je Bajdenov uži krug namjerno krio dijagnozu od javnosti. Američki senator Ron DŽonson, koji predsjedava istražnom pododboru za nacionalnu bezbjednost, pokrenuo je posebnu istragu o potencijalnom prikrivanju u vezi sa zdravljem bivšeg predsjednika.