Ružica Bajić iz Banjaluke, majka četvoro djece, više od dvije godine vodi najtežu životnu bitku – borbu sa zdravljem, bolom i nemoći. Do sada je imala tri operacije kičme, a da bi otišla na još jednu operaciju u Tursku, koja košta oko 18.500 evra, potrebna joj je pomoć dobrih ljudi.

Kako je pojasnila, od 3. aprila 2023. imala je tri teške operacije kičme, a otad hoda isključivo uz pomoć štaka i svakodnevno trpi bolove.

“Ljekari su mi preporučili četvrtu operaciju kralježnice, koja mi može omogućiti život bez bola i šansu da opet hodam, da živim, da budem majka kakvu moja djeca zaslužuju. Dobila sam ponudu iz Turske, gdje su mi ljudi rekli da ću se vratiti normalnom životu bez bolova. Ukupan iznos operacije je 18.500 evra plus dodatni troškovi, a to je za moju porodicu prevelik iznos. Nismo bez novca, ali ovu sumu ne možemo sami prikupiti”, napisala je Bajićeva.

Navodi da svih ovih godina nisu tražili pomoć, ali da je sada došao trenutak kada ne mogu bez pomoći dobrih ljudi.

“Zato vas molim – pomozite mi koliko možete. Svaka donacija, ma koliko mala bila, vodi me korak bliže životu bez bola. Hvala vam svima koji budete uz mene kroz pomoć, podršku, dijeljenje ili jednostavno ljudsku riječ. Zbog svoje djece, zbog budućnosti, ne odustajem”, poručila ja Bajićeva.

Za nju je otvoren i humanitarni broj 17156, a sva tri bh. operatera su u funkciji.

Podaci za uplatu:

Ime i prezime: Ružica Bajić

Banka: NLB Banka Banja Luka

Žiro račun (BiH): 5621008003724585

IBAN: BA395620998186062712

SWIFT BIC:RAZBBA22

PayPal: mcmama.1710@gmail.com

Pravobranilaštvo BiH zatražilo je od UIO BiH da obustave sve aktivnosti u sprovođenju Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku kupovine objekata u Banjaluci za potrebe UIO, tj. kupovine zgrade “Grand Tradea” u vlasništvu Mila Radišića, za 99,5 miliona KM, sve dok se o ovom slučaju ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

Takođe, Pravobranilaštvo je od UIO BiH zatražilo da im dostave cjelokupnu tendersku dokumentaciju u vezi s ovom javnom nabavkom, a sve ovo je rezultat odgovora na zaključak Predstavničkog doma PS BiH, a kojim se od Pravobranilaštva tražilo pokretanje pravnog spora u vezi sa navedenom kupovinom Radišićeve zgrade.

No, prije nego što Pravobranilaštvo BiH pokrene bilo kakav upravni spor, oni su se pozvali na članove 44. i 213. (stav 2) Zakona o upravnom postupku BiH, te su se žalbom obratili Kancelariji za razmatranje žalbi BiH, da bi se ta kancelarija prva izjasnila o ovom slučaju.

“Odredbom člana 213. stav 2. je propisano da tužilac, pravobranilac i druga tijela, kad su zakonom ovlašćeni, mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na štetu javnog interesa”, podsjećaju iz Pravobranilaštva BiH.

Iz Pravobranilaštva BiH podvlače da se podnošenjem žalbe Kancelariji za razmatranje žalbi BiH automatski obustavlja izvršenje osporavane odluke.

Sada se čeka stav Kancelarije, iz koje su za “Nezavisne novine” kazali sljedeće:

“Žalba je dostavljena našoj kancelariji. Sada izvjestilac ima 15 dana da prikupi sve informacije, a onda još 15 dana da se o tome izjasni”.

Ovo praktično znači da bi Kancelarija trebalo da se izjasni o žalbi do kraja avgusta, ili najkasnije prvoj dekadi septembra ove godine.

Jasmin Ermić, član Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH, nada se pozitivnim vijestima od strane žalbene kancelarije.

“Ukoliko Komisija za razmatranje žalbi ipak odbije žalbu, onda se Pravobranilaštvo BiH svakako u skladu sa zaključkom PD PS BiH treba obratiti Sudu BiH, da osporava odluku, odnosno da se pokrene upravni spor”, pojašnjava Emrić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje šta bi se desilo ako bi sve odluke bile u njihovu korist, ali bi UIO na kraju odbio da ih sprovede, Emrić navodi da je PD PS BiH zaključkom zatražio od Pravobranilaštva BiH da se opet obrate Sudu BiH koji bi odlučivao o odgađanju predmetne odluke.

“Ovo što je sad krenulo to znači da se sada obustavlja izvršenje Odluke o kupoprodaji objekata za potrebe UIO, koja se osporava do konačne sudske odluke”, kazao je Emrić.

Ali, dok iz Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH očekuju dobre vijesti, kako od strane Komisije za razmatranje žalbi, Pravobranilaštva, a u krajnjoj liniji i od Suda BiH, oni su u informaciji koju im je dostavila Magdalena Papić, pravobranilac BiH, obaviješteni i o mogućim pravnim i praktičnim rizicima u ovom slučaju.

Naime, ističe se da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH trenutno neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

Nadalje, upozoravaju da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrde, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

Ako se to desi, poručuju, stiže novi problem.

“U tom kontekstu upozoravamo da bi usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navodi se u dokumentu koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, a koji potpisuje Magdalena Papić, pravobranilac BiH.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” pisale, uloga Pravobranilaštva BiH u ovom slučaju je ključna, jer, kako nam je pojasnio bivši pravobranilac Mlađen Mandić, Pravobranilaštvo  je jedino koje se pita da li će biti sklopljen posao između UIO BiH i “Grand Tradea”, vrijedan 99,5 miliona KM.

“Pravobranilaštvo BiH po zakonu čuva imovinsko-pravne interese BiH, oni dakle zastupaju sve – od parlamenta do neke agencije. Pravobranilaštvo BiH je to koje daje mišljenje na svaki ugovor. Ako pravobranilac ospori nešto, neće da potpiše, onda od tog ugovora nema ništa. Ni Savjet ministara BiH niti bilo ko od njih nije pravno lice. Znači, ako bude kupovina te zgrade ili nešto drugo, ugovor bi trebalo da potpiše Pravobranilaštvo BiH, jer oni bez njega ne mogu zaključiti nikakav ugovor, ni kupiti bilo šta, čak ni čačkalicu ili kilogram luka”, rekao je Mandić tom prilikom.

S druge strane, iz SNSD-a su kazali da se od ove teme pravi politički performans, da proces javne nabavke nije nešto što Pravobranilaštvo BiH treba da kontroliše i prati, već da za to postoji Komisija za žalbe i sve institucije koje mogu da reaguju po tom pitanju.

Uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine se povećavaju, ali i spoljnotrgovinski deficit nastavlja rasti, pokazuju podaci o spoljnotrgovinskoj saradnji koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Kako se navodi u ovim podacima, uvoz za sedam mjeseci ove godine iznosio je 18,43 milijarde KM, dok je u istom periodu izvoz bio 10,25 milijardi KM.

Ovo znači da je spoljnotrgovinski deficit iznosio 8,17 milijardi KM.

Kada se pogledaju podaci za sedam mjeseci prošle godine, uvezeno je proizvoda za 17,75 milijardi KM, dok je izvezeno za 9,74 milijardi KM, te je spoljnotrgovinski deficit iznosio oko osam milijardi KM.

Kada su u pitanju proizvodi koji su uvezeni ove godine, za 2,14 milijardi KM je došlo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija i mineralnih voskova.

Za iznos od 1,63 milijardi KM u BiH je stiglo nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, dok je za 1,56 milijardi KM došlo vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, te njihovi dijelovi i pribor.

Sa druge strane, Bosna i Hercegovina je za sedam mjeseci ove godine za najveći iznos plasirala električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribora za te proizvode, i to za 937,2 miliona KM.

Za 826,3 miliona KM je izvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, a za 697,9 miliona KM namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda (madraci, jastuci i slični punjeni proizvodi).

Tokom ove godine BiH je najviše proizvoda izvozila u Hrvatsku, za 1,82 milijarde KM, pa u Njemačku za 1,46 milijardi KM, te Srbiju za 1,09 milijardi KM.

Uvezeno je proizvoda najviše iz Hrvatske za 3,44 milijarde KM, Srbije 2,44 milijarde KM, te Slovenije za 1,54 milijarde KM.

Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da je već tradicija da se iz godine u godinu povećava spoljnotrgovinski deficit.

“Prije desetak godina godišnji deficit je bio nešto više od sedam milijardi KM, dok je u posljednje dvije godine on premašio 12 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je oko 68 ili 70 odsto. Uvoz nastavlja da raste jačim tempom. Problem BiH je što se taj deficit nekako mora pokriti, a to se obezbjeđuje dijelom doznakama iz inostranstva ili inostranim penzijama. Dijelom se pokriva i kreditima, a mali dio investicijama. Ozbiljan je problem što mnogo kupujemo stranu robu, posebno u našim supermarketima gdje dominira roba iz inostranstva. To ne doprinosi ništa našoj ekonomiji, već ekonomijama zemalja iz kojih je ta roba”, istakao je Stanić.

Prema njegovim riječima, na povećan uvoz i izvoz ove godine je veliku ulogu imala i inflacija.

“Inflacija je za šest mjeseci ove godine iznosila 4,6 odsto i taj segment je sigurno ugrađen u iznose uvoza i izvoza. Količinski tu nema značajnijih promjena, jer inflacija dominantno povećava finansijski iznos uvoza i izvoza”, naglasio je Stanić.