U Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno oblačno vrijeme sa obilnim padavinama u Hercegovini, koje mogu prouzrokovati pojavu bujičnih vodotokova i probleme sa oticanjem vode u urbanim zonama.

Tokom jutra i prije podne biće oblačno, toplo i uglavnom suvo, a od sredine dana na zapadu će jačati vjetar i počeće kiša i pljuskovi sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim časovima biće vjetrovito i nestabilno, uz kišu i prolazno jače pljuskove sa grmljavinom u većini predjela. Tokom večeri i noći sa srijede na četvrtak u Hercegovini i na zapadu će biti obilnih padavina, dok će u ostalim krajevima padavine biti samo povremene i slabe.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 15 do 21, u višim predjelima 10 stepeni, a dnevna od 23 na zapadu do 32 na istoku, u višim krajevima 19 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno sa jakim udarima, istočni i jugoistočni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje na obilne padavine u dijelovima Srpske i napomenuo da su moguće bujice u ruralnim područjima.

Meteorolozi navode da nas sutra tokom popodneva očekuje vjetrovito i nestabilno uz kišu i prolazno jače pljuskove sa grmljavinom u većini predjela.

“Duvaće umjeren do jak, ponegdje na jugu i zapadu, i olujni vjetar južnih smjerova. Nestabilno vrijeme sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom nastaviće se i u četvrtak 11.09”, kažu u Zavodu i naglašavaju:

“Od srijede popodne do četvrtka popodne u Hercegovini se očekuju obilne padavine. Očekuje se od 50 do 80 milimetara, lokalno i preko 120 milimetara kiše. Duvaće jak, povremeno i olujni vjetar uz udare od 40 do 70 kilometara na sat”.

Zaključuju da je zbog obilnih padavina u kratkom periodu moguća pojava bujičnih vodotokova i problemi sa oticanjem vode u urbanim zonama.

Banke u Bosni i Hercegovini očekuju dalji rast kredita i stanovništvu, ali i privredi, pokazuje anketa Centralne banke BiH u kojoj je anketirano osam najvećih banaka u državi.

Kako se navodi u anketi, u pogledu uslova odobravanja kredita preduzećima u drugom kvartalu 2025. godine, provizije i naknade i kamatna marža su imale neto efekat pooštravanja, dok su ostali uslovi odobravanja kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

“U drugom kvartalu 2025. godine neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da nije bilo promjene u pogledu učešća odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima u odnosu na prethodni period. Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u drugom kvartalu 2025. godine. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za dugoročnim u odnosu na kratkoročne kredite”, piše u anketi.

Dodaje se da istovremeno banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i kreditnim linijama u trećem kvartalu 2025. godine.

“U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u drugom kvartalu 2025. godine, provizije i naknade su imale neto efekat pooštravanja, kamatna marža neto efekat ublažavanja, dok su ostali uslovi odobravanja kredita stanovništvu ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u trećem kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u trećem kvartalu 2025. godine”, stoji u anketi Centralne banke BiH.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da mu je drago što je Centralna banka BiH počela da primjenjuje praksu većih centralnih banaka, odnosno tih monetarnih vlasti.

“Svakako da su ovi podaci očekivani. Ovim anketama se pokušava ispratiti postoji li neki problem. Sama činjenica da velike banke daju odgovore da u većini slučajeva očekuju rast zapravo govori o tome da trenutno ne postoji neka opasnost. To je na neki način direktno znak da se očekuje nastavak privrednog rasta”, objasnio je Đogo.

Prema njegovim riječima, poželjno je da dolazi do rasta kredita, kao što je poželjno da dolazi do rasta privrede i BDP-a.

“Moraju i krediti da to prate, a ako ne prate onda bi došlo da pada nivoa razvoja finansijskog sistema. Rekao bih da se radi o nečemu očekivanom, normalnom, pozitivnom, ali ne toliko da kažemo da je to neko čudo neviđeno, to je zapravo nešto što je sasvim očekivano”, zaključio je Đogo.