Connect with us

Društvo

PRIČA O DANIJELU: Od teškog djetinjstva i spavanja u autu do stabilnog života

U Bosni i Hercegovini hiljade djece odrastaju u teškim uslovima, bez adekvatne podrške porodice, te zavise od pomoći sistema socijalne zaštite. Mnoga od njih se suočavaju s ekstremnim siromaštvom, zanemarivanjem i ograničenim pristupom obrazovanju.

Upravo zbog njih, “Nova generacija” već 20 godina pruža podršku kroz različite programe, a jedan od ključnih je Dnevni centar za djecu u riziku.

Dnevni centar je sigurno mjesto za djecu i mlade u riziku, gdje dobijaju obroke, osnovne potrepštine, podršku u učenju i psihosocijalnu pomoć. Kroz individualni i grupni rad, pomažemo im da izgrade samopouzdanje, razviju socijalne vještine i steknu osjećaj pripadnosti. Kroz godine, hiljade djece su prošle kroz Dnevni centar, a jedna od najinspirativnijih priča je Danijelova*.

Početak priče: Borba za osnovne potrebe
Danijel je dječak roditelja koji su odrasli u domu za nezbrinutu djecu. Njegova majka je preminula dok je on bio veoma mali, a otac, radeći noćne smjene u pekari, nije imao s kim da ga ostavi. Kada ga je Centar za socijalni rad pronašao, imao je šest godina i spavao u autu svog oca, čekajući da on završi smjenu.

U želji da podrži porodicu, Centar za socijalni rad ih je uputio u naš Dnevni centar, gdje će Danijel provesti djetinjstvo i adolescenciju. Kada je prvi put došao, bio je neuhranjen i bez razvijenih socijalnih vještina. Gotovo da nije govorio i živio je izolovano – jedini prijatelj mu je bio njegov pas Miki. Svaki novi dan u Centru za njega je bio prilika da uči, razvija se i osjeća sigurno.

Dug i izazovan proces promjene
Danijel je u Centru dobio ono što mu je nedostajalo kod kuće. Za više od 10 godina, Danijel je Dnevni centar posjetio preko 3.000 puta, u njemu je dobio preko 9.000 obroka i više od 600 donacija. Pored zadovoljenja osnovnih potreba, Danijelu je pružena i podršku u učenju, ali i mnogo važnije, stručna psihološka podrška i savjetodavni rad, koji mu je pomogao da se emocionalno razvije i poveže s drugima. Kroz individualne i grupne radionice, učio je kako da izrazi svoje misli, gradi samopouzdanje i uspostavlja odnose s vršnjacima.

Ali proces nije bio lak
Danijel je prolazio kroz različite krize, a najintenzivnija je bila tokom tinejdžerskih godina. Kada je na jednoj radionici dobio zadatak da napiše gdje sebe vidi za deset godina, predao je prazan papir. Taj papir nije bio samo simbol trenutnog nedostatka vizije – bio je dokaz koliko je teško djetetu koje odrasta u nesigurnosti da zamisli budućnost u kojoj ima priliku da uspije.

Uprkos svemu, Danijel nije bio sam. Njegov otac, koji je takođe odrastao u nesigurnim uslovima, bio je voljan da radi na sebi i njihovom odnosu. Dolazio je na savjetodavne razgovore, učio kako da bude bolji roditelj i zajedno sa Danijelom tražio put ka stabilnijem životu.

Jedan od najposebnijih trenutaka u Danijelovom životu bio je njegov 18. rođendan. Zaposleni, volonteri i druga djeca iz Dnevnog centra priredili su mu iznenađenje – tortu, roštilj i slavlje u dvorištu Centra.

Ta proslava bila je više od običnog rođendana – bila je simbol zajedništva, podrške i ljubavi koju je tokom godina stekao. Danijel je tog dana zaista osjetio kako je to kada ljudi iskreno slave njega i njegov put. Na slavlju je, naravno, bio prisutan i njegov vjerni pas Miki.

Prvi koraci ka samostalnosti
Još jedan poseban trenutak bio je Danijelov završetak srednje škole i matursko veče. Zahvaljujući donacijama dobrih ljudi, obezbijedili smo mu odijelo i džeparac, kako bi se osjećao dostojanstveno na svom velikom danu. Svi zaposleni, zajedno sa njegovom porodicom i drugom djecom iz Dnevnog centra, došli su da ga isprate. Ponijeli smo ponos, osmijehe i podršku, jer smo svi znali koliko je dug i izazovan bio njegov put do tog trenutka.

Kako je odrastao, Danijel je počeo preuzimati više odgovornosti. Završio je školu i odlučio da napravi veliki korak – osamostaljenje. Jednog dana je došao u Centar i rekao da se odselio iz očeve kuće i zaposlio. Ipak, rana traumatska iskustva su ostavila posljedice. Nakon kratkog vremena, zbog nesigurnosti i sporijeg prilagođavanja novom okruženju, izgubio je prvi posao.

Ali ovoga puta nije odustao
Zahvaljujući podršci koju je stekao kroz godine, znao je da neuspjeh nije kraj priče. Dnevni centar je nastavio da mu pomaže, a on je ubrzo pronašao posao u drugom restoranu, gdje i danas radi. Okružen je kolegama koji imaju razumijevanja za njega, trenira, gradi kuću zajedno s ocem i, što je najvažnije, nije usamljen.

Krug podrške se nastavlja
Danijel danas ima grupu prijatelja, većinom nekadašnjih korisnika Dnevnog centra. Oni zajedno čine neformalnu mrežu podrške, pomažući jedni drugima i služeći kao pozitivan primjer sadašnjim korisnicima. Među njima je i njegov polubrat David*, koji je prvi student iz naših programa, dok njegova polusestra takođe ima svoju uspješnu priču.

Vanja Sovilj, koordinatorka Dnevnog centra, je podijelila:
Danijelova priča pokazuje koliko je dug proces rehabilitacije i koliko je teško nadoknaditi propuštene prilike u ranom djetinjstvu. Ponekad smo se i mi pitali da li sve što radimo ima efekta. Ali kod djece poput Danijela, promjena se nakuplja godinama i onda iznenada izbije na površinu.

On je danas dokaz da nijedan papir nije prazan – samo čeka da bude ispisan pravim prilikama i podrškom.

Tvoja podrška stvara pobjedničke priče
Danijelova priča nije samo njegova – ona je dokaz da svako dijete može dobiti priliku za bolju budućnost uz pravu podršku. Svaka donacija omogućava da priče poput ove ne budu izuzetak, već pravilo. Tvoja podrška znači da djeca u teškim situacijama ne ostaju sama, već dobijaju sigurnost, podršku i šansu da grade svoju budućnost.

Budi dio pobjedničkih priča jer i mali doprinosi, kada se udruže, prave veliku razliku!

Related Topics:

Društvo

OD BANJALUKE DO BEOGRADA! Trgovi i crkve puni ljudi koji pale svijeće za Ratka Mladića!

Širom Republike Srpske građani izlaze na trgove, pred spomen obilježja i u hramovima prislužuju svijeće za pokoj duše generala Ratka Mladića.

U Doboju su danas građani u porti hramova Rođenja Presvete Bogorodice i Svetih apostola Petra i Pavla prisluživali svijeće za pokoj duše preminulom bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću, uz poruku da neće biti zaboravljen dok postoji ijedan Srbin.

Predsjednik gradske Boračke organizacije Doboj Petar Tubić rekao je da je general Mladić otišao u besmrtnost i da će njegovo ime velikim slovima ostati upisano u istoriji srpskog naroda. I građani Bratunca i Srebrenice odaju počast preminulom generalu.

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić upisao se u Knjigu žalosti.

Na vojničkom spomen-groblju Novi Zejtinlik na Sokocu danas je služen pomen i prislužene svijeće generalu Ratku Mladiću, koji je preminuo u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini.

Pomenu je prisustvovao veliki broj građana Sokoca, koji su na taj način odali počast nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generalu Mladiću.

Širom Republike Srpske građani su sinoć paljenjem svijeća na trgovima i ispred hramova odali počast generalu Ratku Mladiću.

Ratni komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić preminuo je u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini piše RTRS.

Nastavi čitati

Društvo

JEDNO PRAVILO ZA “ELITU”, DRUGO ZA NAROD! Zašto funkcioneri bježe iz javnih bolnica u Srpskoj?

U Srpskoj, ko god može, a posebno kada je riječ o ozbiljnijim zdravstvenim problemima, na liječenje odlazi van Republike Srpske.

Očigledno je da mnogi građani nemaju pretjerano povjerenje u ovdašnji zdravstveni sistem.

A biće da ni vlast nema mnogo više povjerenja u sopstveni javni zdravstveni sistem, čim se prilično često dešava da službenike na sistematske preglede šalju privatnicima.

Primjera radi, za zaposlene u Generalnom sekretarijatu Vlade Republike Srpske i Ministarstvu trgovine i turizma sistematski pregledi obavljaće se u „MR Klinici“.

Riječ je o zdravstvenoj ustanovi koja je u vlasništvu Milana Keserovića, zeta direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zorana Tegeltije.

Procijenjena vrijednost nabavke bila je 40.000 KM, dok su se u ovoj klinici ponudili da te preglede obave za 39.770 KM. Na tender je pristigla samo jedna ponuda koja je za Sekretarijat bila prihvatljiva, objavljeno je juče u medijima.

Takođe, ovo nije prvi put da se sistematski pregledi radnika iz javnog sektora organizuju u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Sagovornici Srpskainfo smatraju da ovakva praksa nije ništa drugo nego „nabacivanje“ posla određenim klinikama, odnosno njihovim vlasnicima, dok se, kako upozoravaju, javni zdravstveni sistem sve više urušava.

Dr Jovica Mišić, hirurg i predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, naglašava da privatne zdravstvene ustanove nemaju ništa bolje uslove za obavljanje sistematskih pregleda od javnih.

– Naime, u privatnim zdravstvenim ustanovama sistematske preglede rade doktori koji rade i u javnim. Jasno je da, omogućavanjem obavljanja sistematskih pregleda u privatnim ustanovama, Vlada i druge javne institucije koje praktikuju ovakvu praksu omogućavaju privatnicima da uzmu novac. Svejedno što bi se sve identično moglo uraditi u Zavodu za medicinu rada i sporta i Institutu za javno zdravstvo, gdje se obavljaju sistematski pregledi. Dakle, čisto namještanje posla – ističe dr Mišić.

Upozorava da su, u slučaju „nabacivanja“ posla privatnim zdravstvenim ustanovama, direktno na gubitku javne ustanove u kojima se obavljaju sistematski pregledi.

– Forsirajući privatnike, vlast šalje poruku da će, prije ili kasnije, sve preći u ruke privatnika – poručuje dr Mišić.

I u Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske naglašavaju da, davanjem prednosti privatnicima, trpi javni zdravstveni sektor.

– Ne treba da se čudimo ako se, najdalje za desetak godina, javni zdravstveni sistem totalno uruši.

Nemam ništa protiv privatnih klinika, ali ne treba dozvoliti da isti doktori, praktično u isto vrijeme, rade na dva mjesta. Jer nema stručnjaka koji će pošteno odraditi osam sati, na primjer, u javnoj bolnici, pa moći nesmetano da radi u privatnoj klinici.

Kod nas se dešava da doktori pacijentima zakazuju preglede u privatnim klinikama, jer, bože moj, nema termina u javnoj ustanovi – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Miloš Purković.

(Srpska info)

Nastavi čitati

Društvo

VELIKA GOSPOJINA I CRVENO SLOVO! Narodni običaji, vjerovanja i pravila posta

Srpska pravoslavna crkva i vjernici u petak, 28. avgusta, obilježavaju Uspenje Presvete Bogorodice, poznato u narodu kao Velika Gospojina.
Ovo je jedan od najpoštovanijih praznika u hrišćanskom svijetu, koji se u crkvenom kalendaru ističe crvenim slovom. Tog dana se ne obavljaju teški poslovi – vrijeme je rezervisano za molitvu, porodična okupljanja i duhovni mir.

Značaj Velike Gospojine
Velika Gospojina posvećena je Presvetoj Bogorodici, koju vjernici od davnina smatraju zaštitnicom doma i porodice. Praznik simbolizuje dan kada se Bogorodica upokojila, vaznijela na nebesa i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“. Upravo zbog ovih događaja, dan ima posebno mesto u srcima vernika, podsećajući na ljubav, veru i snagu koju Majka Božija neprestano pruža onima koji joj se obraćaju u molitvi.

Uspenje Presvete Bogorodice jedan je od pet Bogorodičinih praznika. Pre ovog velikog dana prethodi dvonedjeljni Gospojinski post, koji ove godine traje od 14. do 28. avgusta.

Na samu Veliku Gospojinu, vjernici poste do jutarnje liturgije i pričešća. Kako praznik ove godine pada u četvrtak, obrok poslije službe može biti mrsan.

Izuzetak: Ako praznik pada u srijedu ili petak, posti se i tog dana po strogom redu – riba, vino i ulje – kao izraz poštovanja prema Bogorodici i crkvenim običajima.
Narodni običaji
Velika Gospojina se od davnina smatra praznikom žena i majki. U narodu je običaj da se ne rade teški poslovi niti započinju novi poduhvati.

Jedan od najljepših običaja jeste branje ljekovitih biljaka i trava, jer se vjeruje da je njihovo dejstvo tada najjače. Posebno se ističe bosiljak, koji se smatra božanskom biljkom. Žene ga dodaju u jela kako bi zaštitile ukućane od zla i prizvale blagoslove Presvete Bogorodice. Osim bosiljka, beru se i borovnice i druge lekovite trave, vjerujući da će donijeti zdravlje i blagostanje porodici.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno