Connect with us

Svijet

ŠOLC OSTAJE PRI SVOM “Trenutno nema smisla RAZGOVARATI SA PUTINOM”

Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da će ponovo razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tek kad Putin “shvati” da mora da odustane od vojne kampanje u Ukrajini i povuče svoje trupe.

Šolc je u intervjuu za ”Tagescajtung” rekao da trenutno ne vidi smisla u tome da razgovara sa Putinom, ocijenivši da razgovor ne može da napravi nikakvu razliku.

Istakao je da je posljednji put sa Putinom razgovarao telefonom u decembru 2022. godine.

Na konstataciju novinara da je Ukrajina u defanzivi i da je ruska ratna eknomija stabilna, kao i da bi Zapad trebalo snažnije da se zalaže za pregovore i kompromis, Šolc je rekao da se nikako ne smije dozvoliti da Rusija pobijedi u ratu.

”Brzo smo shvatili da rat neće kratko trajati. Moraćemo još dugo da snabdijevamo Ukrajinu oružjem i municijom”, rekao je Šolc.

Naveo je da je Savezna Republika Njemačka tokom 1970-ih godina izdvajala tri do četri odsto budžeta za odbranu, a da današnja Njemačka izdvaja svega dva odsto, dodajući da je zemlji potrebno da ima snažnu vojsku.

”Njemačka je zemlja u miru. Ali, moramo biti u stanju da odbranimo svoju zemlju i, zajedno sa našim saveznicima, područje NATO saveza. Imamo odgovornost da zaštitimo Litvaniju, Estoniju i Letoniju od Rusije, to proizilazi iz naše istorije”, rekao je on.

Istakao je da će tokom predstojeće posjete Kini razgovarati sa predsjednikom Si Đinpingom o tome kako Kina može da utiče na završetak rata u Ukrajini.

Na pitanje da prokomentariše to što je u Pojasu Gaze ubijeno više od 30.000 ljudi, mahom žena i djece, i što je Njemačka drugi najvažniji dobavljač oružja za izraelsku vojsku, on je rekao da je Njemačka jasno na stani Izraela, ali i da ”oplakuje sve civilne žrtve” i da je u stalnom razgovoru sa Izraelom.

”Upozorio sam na kopnenu ofanzivu na Rafu i jasno stavio do znanja da treba da nastavimo da se fokusiramo na rješenje dvije države, jer je i palestinskom stanovništvu potrebna perspektiva”, rekao je on.

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno