Connect with us

Svijet

ISPRAVKA NJEMAČKI KANCELAR ŠOLC NIJE POZVAO PARLAMENT da proglasi vanredno stanje

Razrješenje ratne situacije u Ukrajini predmet je različitih diplomatskih sastanaka, mnogo intenzivnije posljednjih sedmica nakon dolaska Donalda Trampa na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Olaf Šolc se na konferenciji za javnost, organizovanoj u četvrtak, 13. februara, osvrnuo na situaciju u Ukrajini, nakon čega je u medijima “odjeknula” vijest da: Njemačka uvodi vanredno stanje, a da je njemački kancelar Olaf Šolc pozvao parlament da proglasi vanredno stanje zbog sukoba u Ukrajini.

Ova vijest je ocijenjena kao netačna, jer se u videu na Fejsbuku, niti u cijelom govoru koji je još uvijek aktuelni kancelar Šolc održao nije pozvao njemački parlament na uvođenje vanrednog stanja u Njemačkoj.

Šolc je iznio predloge za osiguravanje bezbjednosti Njemačke, u kontekstu situacije u Ukrajini.

“Zbog događaja u poslednja 24 sata i izjava američke vlade, odgovor na ovo pitanje više se ne može odlagati. Moramo to dati – i to odmah. Već nedjeljama i mjesecima tražio sam jasnoću o tome kako ćemo pouzdano finansirati našu bezbjednost i dao sam predloge kako se to može postići:

Prvo: Potrebna nam je reforma ograničenja zaduživanja kako bismo iz njega izuzeli ulaganja u našu bezbjednost i odbranu. Očekujem od drugih demokratskih stranaka da podrže ovaj prijedlog. Radi se o miru i bezbjednosti naše zemlje.

Drugo, Bundestag bi trebalo što je brže moguće da donese odluku, u skladu sa članom 115, stav 2 Osnovnog zakona, kojom će rat u Ukrajini i njegove ozbiljne posljedice po bezbjednost Njemačke i Evrope biti klasifikovani kao vanredna situacija. To bi značilo da naša podrška Ukrajini, koja je danas važnija nego ikada, više ne ide na štetu drugih obaveza koje naša država mora da ispuni prema sopstvenim građankama i građanima”.

Na osnovu transkripta jasno je da Šolc nije predložio uvođenje vanrednog stanja u njegovoj državi, već na proglašenje „rata u Ukrajini i njegovih ozbiljnih posljedica po Njemačku kao vanredne situacije” koje će se odraziti i na povećanje finansijskih sredstava za odbranu Njemačke.

Vijest je na portalu i Facebooku Banjaluka24 ispravljena nakon analize portala Raskrinkavanje.me

Svijet

NISU SVI ISTI! Pogledajte kolika je razlika u platama između Nijemaca i doseljenika u njihovu zemlju

Doseljenici ili imigranti u Njemačkoj u prosjeku zarađuju znatno manje od Nijemaca, a isto važi za još osam zemalja, pokazuje međunarodna studija koju je za stručni časopis Nature realizovao Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB).

Te zemlje su Kanada, Danska, Francuska, Holandija, Norveška, Španija, Švedska i SAD. U većini tih zemalja jaz između plata se u drugoj generaciji imigranata smanjuje brže nego u Njemačkoj, prenosi dpa.

U Nemačkoj prva generacija useljenika zarađuje 19,6 odsto manje od Nijemaca. Glavni razlog nije neujednačenost plata za istu vrstu posla, nego ograničen pristup bolje plaćenim pozicijama u pojedinim sektorima, profesijama i preduzećima.

To je ključni faktor kod tri četvrtine razlika u zaradi.

Studija se bazira na analizi uzorka od 13,5 miliona imigranata i domaćih zaposlenih u devet zemalja.

“Integracija se ne tiče samo iste plate za isti posao. Radi se prije svega o uklanjanju strukturnih prepreka za prolaz ka dobro plaćenim oblasti rada”, izjavio je jedan od autora studije, Malte Rajhelt.

On je rekao da su za uklanjenje tih barijera važni podsticaji učenju jezika, nostrifikacija stranih diploma, izgradnja profesionalnih mreža i bolje informisanje.

U Njemačkoj se i druga generacija useljenika suočava sa jazom u zaradi od prosječnih 7,7 odsto. Ta je razlika, doduše, manja od one koju su doživjeli njihovi roditelji, ali posebno pogađa ljude iz Afrike i sa Bliskog istoka.

Kakvo je stanje u drugim državama?

Značajnih razlika ima u međunarodnom poređenju: najveća razlika u plati prve generacije useljenika je u Španiji, 29,3 odsto i Kanadi, 27,5 odsto. Slijede Norveška sa 20,3 odsto, Njemačka sa 19,6 odsto, Francuska sa 18 i Holandija sa 15,4 odsto.

Razlika je znatno manja u SAD, sa 10,6 odsto, Danskoj sa 9,2 i Švedskoj sa 7 odsto. Prosjek razlike u drugoj useljeničkoj generaciji je 5,7 odsto.

Njemačka je, dakle, i tu iznad prosjeka, ali tu je najveća razlika u Norveškoj, 8,7 odsto, a najmanja u Kanadi, 1,9 odsto, prenosi B92.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI ISKORAK Amerika usvojila prvi savezni zakon o kriptovalutama

Američki Kongres usvojio je u četvrtak istorijski zakon, prvi na saveznom nivou koji uređuje stabilne kriptovalute (stablecoine), čime je kriptoindustriji dat snažan zamah i otvoren put ka širem uključivanju ove tehnologije u svakodnevne finansijske tokove.

Normativni akt, koji su podržali republikanci i čije je donošenje snažno zagovarao predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump), uvodi nadzor nad stablecoin tokenima vezanim za američki dolar, bilo na saveznom ili na nivou saveznih država. Ovi tokeni dostupni su za upotrebu 24 sata dnevno i mogu se brzo prenositi među različitim digitalnim platformama, izvještava Bloomberg.

Zagovornici zakona smatraju da će on omogućiti brže i povoljnije obavljanje transakcija, kao i dodatno osnažiti legitimnost tržišta čija je trenutna vrijednost 265 milijardi dolara, a koje, prema procjenama analitičara banke Citigroup, može narasti do 3.700 milijardi dolara do 2030. godine.

Predstavnički dom izglasao je zakon pod nazivom GENIUS (akronim za „Guiding and Establishing National Innovation for U.S. Stablecoin“) uz široku podršku – 308 glasova za, naspram 122 protiv, pri čemu su mu značajan doprinos dali i članovi Demokratske stranke. Budući da ga je prethodno već usvojio Senat, zakon sada čeka predsjednički potpis.

Ovo je prekretnica u američkoj regulativi prema kriptovalutama i predstavlja jasan odmak od strožeg pristupa koji je zastupala administracija Džoa Bajdena, a koja je kripto sektor pokušavala da podvede pod pravila slična onima što važe na Volstritu.

Tramp, koji je više puta isticao želju da SAD postanu „svjetska prestonica kripta“, odigrao je ključnu ulogu u usvajanju zakona, posebno nakon što su pojedini republikanski kongresmeni izrazili protivljenje proceduri usvajanja druga dva kripto-zakona. Ličnim angažmanom, Tramp ih je uvjerio da podrže GENIUS, nakon čega je uslijedilo iscrpno proceduralno glasanje.

Zakonom se omogućava korisnicima da u svakom trenutku zamijene svoje digitalne tokene za konvencionalni novac bez prepreka. Stabilne kriptovalute se sve više prepoznaju kao nova infrastruktura za globalne novčane transfere, jer omogućavaju trenutno slanje sredstava bez visokih bankarskih troškova i bez uobičajenih administrativnih barijera.

Fokus zakona je upravo na regulaciji stablecoina – digitalnih valuta čija je vrijednost direktno vezana za američki dolar. Stabilnost ovog sistema zasniva se na obavezi izdavaoca da za svaki emitovani dolar stablecoina u rezervi ima stvarni dolar. Dakle, ukoliko korisnik kupi jedan stablecoin u vrijednosti dolara, izdavalac mora imati isti iznos u novčanoj rezervi, prenosi Bankar.

Nastavi čitati

Svijet

FON DER LAJEN: Novi paket sankcija udara u srce ruske ratne mašinerije

Predsjednica Evropske komisije pozdravila je sporazum o uvođenju 18. paketa sankcija Rusiji i istakla da se njime udara u “srce ruske ratne mašinerije”.

Ona je to napisala na svom nalogu na mreži Iks, a nakon što su ambasadori EU odobrili 18. paket sankcija.

“Udaramo u srce ruske ratne mašinerije. Ciljajući njen bankarski, energetski i vojno-industrijski sektor, uključujući i novo dinamično ograničenje cijena nafte. Pritisak je na snazi. Ostaće na snazi dok Putin ne okonča ovaj rat. Hvala vam na ovom prvom uspjehu”, napisala je ona, prenosi Tanjug.

Paket sankcija Rusiji, 18. po redu, koji su danas odobrili ambasadori Evropske unije predviđa, između ostalog, da će još oko 20 ruskih banaka biti isključeno iz međunarodnog platnog sistema Svift (SWIFT), ograničenje cijene nafte, ali i da će se Rusija suočiti sa potpunom zabranom transakcija, kao i ograničenjima nametnutim ruskoj nafti prerađenoj u trećim zemljama.

Paket bi trebao da bude usvojen u toku popodneva na sastanku ministara EU u Briselu, a prije nego što mjere budu formalno usvojene, moguće su izmjene.

Nastavi čitati

Aktuelno