Connect with us

Svijet

POTREBNO HITNO DJELOVANJE: Udari dronom kompromitovali ključnu zaštitu u Černobilju

Bezbjednosni štit iznad nuklearnog reaktora u Černobilj, u Ukrajini, koji je u februaru pogođen dronom, više ne može da obavlja svoju primarnu funkciju blokiranja radijacije, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Prema njenim navodima objavljenim u petak, 5. decembra, konstrukcija zahtijeva ozbiljnu restauraciju.

Inspekcija čelične strukture, koja je završena 2019. godine i koja je koštala oko 1,5 milijardi evra (u okviru šireg projekta vrijednog oko 2,1 milijardi evra), utvrdila je prošle sedmice da je udar drona u februaru degradirao zaštitni “novi sigurni sarkofag” (New Safe Confinement) — to jest konstrukciju koja je postavljena da spriječi širenje radioaktivnog materijala poslije katastrofe iz 1986. godine.

Generalni direktor IAEA, Rafael Grosi, upozorio je sada da je štit “izgubio svoje primarne bezbjednosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije”, ali je istakao da noseće strukture i sistemi za praćenje nisu trajno oštećeni.

On je dodao da su već izvršene neke hitne popravke, ali da je potrebno sprovesti sveobuhvatnu restauraciju radi dugoročne nuklearne bezbjednosti.

Štit je bio postavljen da bi se zadržao radioaktivni materijal koji je ostao nakon katastrofe iz 1986. godine, ali sada njegova sposobnost da to efikasno radi dolazi u pitanje.

Ukrajina tvrdi da je udar dronom izvršila Rusija, dok Moskva negira umiješanost.

Prema izvještaju UN-a od 14. februara, ukrajinske vlasti su saopštile da je dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom pogodio elektranu, izazvao požar i oštetio zaštitnu oblogu reaktora broj 4, koji je bio uništen 1986. godine.

Iako je struktura pretrpjela oštećenja, nivoi radijacije su, prema UN-u, ostali normalni i stabilni, bez izvještaja o curenju radijacije.

Ruske snage su tokom više od mjesec dana, na početku rata u februaru 2022. godine, zauzele elektranu i okolno područje, navodi Rojters.

Eksplozija u Černobilju iz 1986. godine izazvala je širenje radijacije širom Evrope, a posljednji funkcionalni reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

IAEA je inspekciju sprovela paralelno sa istraživanjem štete na električnim trafostanicama tokom skoro četvorogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije.

Related Topics:

Svijet

“NEĆEMO SE POVUĆI IZ LIBANA” Izraelski ministar se oglušio na poruke iz SAD

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je danas da se Odbrambene snage Izraela (IDF) neće povući iz južnog Libana, čak i ako postoji američki zahtjev. 200.000 stanovnika se neće vratiti. Jer ono što se u prošlosti dešavalo u bezbjednosnim zonama, gdje je bilo i civilno stanovništvo, bile su bombe pored puta i napadi na vojnike, i stoga to nećemo dozvoliti rekao je Kac na konferenciji u Tel Avivu.

– Ne povlačimo se – zaključio je on.

Izraelski ministar odbrane prethodno je, u nedelju, izjavio da pripadnici Izraelskih odbrambenih snaga koji djeluju na jugu Libana nemaju nikakva ograničenja u eliminisanju prijetnji po svoje jedinice. U saopštenju, Kac je naveo da “nije postojalo niti postoji ograničenje za vojnike IDF u Libanu kada je riječ o delovanju radi otklanjanja prijetnji”, dodajući da se svi dosadašnji vojni uspjesi u kampanji u Libanu “održavaju”.

Nastavi čitati

Svijet

BIL GEJTS TVRDI “Sa Džefrijem Epstinom me upoznao Boris Nikolić”

Milijarder i suosnivač „Majkrosofta“ Bil Gejts izjavio je tokom svjedočenja pred Odborom za nadzor Predstavničkog doma Kongresa SAD da nikada nije komunicirao sa žrtvama Džefrija Epstina, ali je priznao da je moguće da je bio u njihovom prisustvu.

Priznao da je možda bio u prisustvu žrtava

Tokom saslušanja demokratski kongresmen Robert Garsija podsjetio je da su istrage pokazale kako su neki od Epstinovih zaposlenih takođe bili žrtve zlostavljanja.

Gejts je tom prilikom priznao da je viđao pojedine Epstinove zaposlenice nakon sastanaka.

– Moguće je da sam bio u prisustvu žrtava – rekao je Gejts.

Kontakti sa Epstinom zbog zdravstvenih projekata

Gejts je naveo da je Epstina upoznao 2011. godine posredstvom Borisa Nikolića, jednog od svojih najbližih saradnika.

Prema njegovim riječima, bio je svjestan da je Epstin ranije osuđivan za seksualne prestupe, ali je ipak prihvatio kontakte jer je Epstin tvrdio da može obezbijediti milijarde dolara za globalne zdravstvene projekte.

Tvrdi da ga je Epstin pokušavao ucjenjivati

Gejts je iznio tvrdnju da je Epstin pokušao da iskoristi informacije o njegovom privatnom životu, uključujući vanbračne veze, kako bi vršio pritisak na njega.

Nakon prekida kontakta 2014. godine, Epstin je, kako je navedeno, poslao imejl u kojem je tražio „nadoknadu“ za troškove povezane sa jednom ženom sa kojom je Gejts imao aferu.

Odbacio optužbe iz Epstinovih bilješki

Istražioci su Gejtsa suočili sa bilješkama koje je Epstin vodio 2013. godine, a u kojima se navodi da mu je organizovao seksualne susrete i nabavljao lijekove za prikrivanje polno prenosivih bolesti.

Gejts je te tvrdnje odlučno odbacio.

– Nikada nisam imao polno prenosivu bolest – izjavio je.

Žali što ranije nije prekinuo kontakt

Gejts je naglasio da nikada nije prihvatio pozive na Epstinovo privatno ostrvo niti na njegove društvene događaje zbog njegove prošlosti.

Na kraju je poručio da duboko žali što nije ranije prekinuo sve kontakte sa Epstinom.

Glas

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE LI POJEFTINJENJE? Cijene nafte najniže u posljednja tri mjeseca, barel pao na 77 dolara!

Cijena međunarodno referentne nafte Brent pala je danas na 77 dolara po barelu, a američke sirove nafte na 73,1 dolara po barelu, čime su dostignuti najniži nivoi u gotovo tri meseca.

Razlog za to je napredak u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, preneo je Trejding ekonomiks.

Pad cena usledio je nakon privremenog sporazuma koji je doprineo smirivanju tenzija na Bliskom istoku i već oborio cenu nafte za oko 40 odsto u odnosu na prethodne maksimume.

Dodatni uticaj na cene došao je nakon odluke Vašingtona da odobri privremeno izuzeće od 60 dana kojim se međunarodnim kupcima, uključujući američke rafinerije, omogućava kupovina iranske nafte i naftnih derivata.

Predstavnici SAD i Irana saopštili su posle razgovora održanih u Švajcarskoj da je ostvaren određeni napredak i da će biti formirane četiri radne grupe koje će se baviti pitanjima nuklearnog programa i ekonomskih sankcija. Ipak, dve strane i dalje se razilaze u pojedinim ključnim pitanjima.

Teheran je odbacio američke tvrdnje o skorom povratku međunarodnih inspektora zaduženih za nadzor nuklearnog programa. U međuvremenu, na tržište pristižu dodatne količine nafte iz regiona Persijskog zaliva.

Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati povećali su izvoz koristeći alternativne transportne pravce, dok je Iran tokom protekle sedmice izvezao više od 30 miliona barela nafte.

Analitičari ocenjuju da će dalji smer kretanja cena energenata zavisiti od ishoda pregovora između Vašingtona i Teherana, očuvanja primirja između Izraela i Hezbolaha u Libanu, kao i od pune normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi značajan deo svetske trgovine naftom.

Tržišta očekuju da bi svaki napredak u diplomatskim pregovorima mogao dodatno da poveća ponudu na svetskom tržištu i ublaži rizike od poremećaja u snabdevanju energentima.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno