Kada je Donald Tramp početkom januara ponovno preuzeo dužnost predsjednika SAD-a, evropski su čelnici znali da ih čekaju izazovi. Ali nisu mogli predvidjeti ni brzinu ni razmjere zaokreta u američkoj vanjskoj politici.

Samo nekoliko sedmica kasnije odnosi s ključnim saveznikom uzdrmali su se do temelja. Pitanje koje se počelo sve glasnije postavljati bilo je: Je li Amerika sada prijetnja, a ne partner?

U februaru je niz Trampovih odluka i izjava uzdrmao sigurnosne temelje Evrope. U Berlinu i Varšavi političari su preko noći mijenjali strategije odbrane, a diplomate su očajnički pokušavali spasiti poredak koji postoji još od kraja Drugoga svjetskog rata, piše “Politico”.

Šok oko Ukrajine
Prva bomba pala je kad je američki ministar odbrane Pit Hegset na sastanku ministara odbrane NATO-a u Briselu poručio da Ukrajina mora zaboraviti povratak na granice iz 2014. godine. Nazvao je to “iluzijom” i jasno rekao da članstvo u NATO-u nije opcija u skoroj budućnosti.

Samo nekoliko sati kasnije procurile su informacije o Trampovom pozivu Vladimiru Putinu. U objavi na “Truth Social” mreži Tramp je otkrio: “Dogovorili smo se blisko sarađivati. Naše ekipe odmah počinju pregovore, a uskoro ćemo obavijestiti predsjednika Zelenskog o razgovoru.”

Evropski su zvaničnici, prema izjavama za “Politico”, bili posebno zabrinuti jer je Trampova retorika sve više nalikovala onoj iz Moskve. Među tim tvrdnjama bila je i ona da je “Ukrajina sama započela rat”.

Nakon Trampova razgovora s Putinom, Rusija je pokrenula žestok napad: 140 dronova, artiljerijski udari na Herson i vazdušni napadi na regiju Zaporožja.

Vensov govor
Na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji dodatni šok izazvao je potpredsjednik SAD-a, Džej Di Vens. U svojem prvom javnom nastupu na međunarodnoj sceni optužio je evropske vlade da ignorišu volju naroda, vjerske slobode i nezakonitu migraciju. “Prijetnja koje se najviše bojim u vezi s Evropom nije Rusija, Kina ni bilo koji vanjski akter. Prava prijetnja dolazi iznutra”, rekao je.

Publika je zanijemjela, a jedan bivši američki zvaničnik komentarisao je: “Svi su ostali otvorenih usta. Bilo je užasno.”

Dan nakon Vensovog govora, poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski otkrio je da francuski predsjednik Emanuel Makron saziva hitni samit u Parizu. Sastanak je održan 17. februara, a potom još jedan dva dana kasnije. Makron i britanski premijer Keir Starmer preuzeli su inicijativu i krenuli lobirati za mirovni plan.

Na sastanku su učestvovale Francuska, Poljska, Njemačka, Italija, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Danska i visoki zvaničnici EU-a. Ali nisu bili pozvani predstavnici baltičkih država.

Svađa Trampa i Zelenskog
Starmer je podigao uloge najavivši spremnost da pošalje britanske vojnike u Ukrajinu kao mirovne snage. “Nikad nismo mislili da ćemo morati reći da moramo biti nezavisni o Americi”, izjavio je Fridrih Merc, budući njemački kancelar.

Sredinom februara Tramp je brutalno izvrijeđao Volodimira Zelenskog: “Trebao si već prije riješiti to. Ti si započeo rat. Možda si i diktator bez izbora”, rekao je Tramp.

Uprkos svemu, Zelenski je prihvatio poziv u Vašington. U 40 minuta pristojnog razgovora s Trampom i Vensom insistirao je na sigurnosnim garancijama za Ukrajinu – što je izazvalo eksplozivnu svađu. Jedan francuski ambasador komentarisao je: “Na ljudskoj nivou… ništa više nije sveto.”

Zelenski je sljedećeg jutra stigao u London gdje ga je na vratima Dauning Strita dočekao Keir Starmer. Britanski premijer i Makron iskoristili su londonski samit kako bi najavili formiranje “koalicije voljnih” – zemalja koje će pokušati ispregovarati mirovni plan i predstaviti ga Trumpu.

Krpanje narušenih odnosa
Nakon sastanka Zelenski se susreo s kraljem Čarlesom III. Američki zvaničnici su navodno bili bijesni zbog te “parade ljubavi”, a britanska vlada je osjetila pritisak da natjera Ukrajinu za pregovarački sto.

Zelenski je na kraju dana dao 72-minutni intervju u kojem je rekao da je “mir vrlo, vrlo daleko”. Sljedećeg dana Tramp je obustavio vojnu pomoć Ukrajini.

U danima koji su uslijedili, Makron i Starmer pokušavali su sanirati odnose između Trampa i Zelenskog. Francuske diplomate su pomogli sastaviti pismo pomirenja koje je Zelenski poslao Trampu.

Iako je dogovoren privremeni 30-dnevni prekid vatre koji se odnosio samo na civilnu i energetsku infrastrukturu, rat se nije zaustavio. Tramp je nakon toga okrenuo svoju pažnju s Ukrajine na carine, a odnosi između Evrope i Amerike ostali su duboko narušeni, prenosi “Index”.

Trgovački rat između dviju najvećih svjetskih ekonomija je žestoko eskalirao. Bijela kuća objavila je da Kina sada može biti pogođena carinom od čak 245 posto na izvoz u Sjedinjene Američke Države, kao posljedica svojih “mjera odmazde”.

Riječ je o najvišoj dosad spomenutoj carinskoj stopi, koja je navedena u upravo objavljenom dokumentu, uz izvršnu uredbu koju je potpisao američki predsjednik Donald Trump. U toj uredbi najavljena je istraga o rizicima za nacionalnu sigurnost SAD-a zbog ovisnosti o uvozu prerađenih kritičnih minerala i srodnih proizvoda.

“Štitimo razvoj djece, potvrđujemo da se osoba rađa kao muškarac ili žena, i odlučno se protivimo drogama i stranom mješanju”, poručio je premijer Mađarske u kojoj po Ustavu mogu da se zabrane LGBT događaji.

Mađarski parlament usvojio je 15. amandman na Ustav, kojim se izvršnoj vlasti daje ustavno pravo da zabrani LGBT događaje i aktivnosti koje procijeni kao štetne po razvoj djece ili ugrožavaju javni red, prenosi agencija Anadolija.

U amandmanu se pol striktno definiše kao biološka činjenica, uz tvrdnju da se osobe rađaju kao muškarci ili žene, a poziva se i na obavezu zaštite maloljetnika od, kako vlada navodi, “štetnih ideologija”.

Zvaničnici tvrde da su ustavne izmjene usmjerene ka jačanju tradicionalnih porodičnih vrijednosti i očuvanju djece od spoljnog uticaja.

Orban: Štitimo djecu
Nove ustavne odredbe daju vladi mogućnost da ograniči ili potpuno zabrani LGBT događaje, posebno one koji uključuju djecu ili se organizuju na javnim mjestima. Kritičari upozoravaju da bi to moglo da dovede do masovnih zabrana organizovanja parada ponosa i sličnih javnih okupljanja.

Pored odredbi koje se odnose na LGBT zajednicu, amandman donosi i nekoliko dodatnih izmjena:

Ustavno pravo na korišćenje gotovine u svakodnevnim transakcijama,
Ograničenje vanrednih ovlašćenja vlade,
Mogućnost djelovanja protiv organizacija koje se finansiraju iz inostranstva, a procjenjuju se kao pretnja nacionalnom suverenitetu.
Premijer Viktor Orban pozdravio je donošenje amandmana.

“Štitimo razvoj djece, potvrđujemo da se osoba rađa kao muškarac ili žena, i odlučno se protivimo drogama i stranom miješanju. U Mađarskoj zdrav razum ima važno mjesto”, poručio je Orban putem društvenih mreža.

Opozicija: Udar na građanske slobode
Lideri opozicije i organizacije za zaštitu ljudskih prava oštro su kritikovali ove ustavne izmjene, ocenjujući ih kao ozbiljan udarac na građanske slobode. Upozorili su da ovakav pravac otvara prostor za dalje ograničavanje slobode izražavanja, okupljanja i prava manjina.