Connect with us

Svijet

SONARNO ORUŽJE UZROK HAVANSKOG SINDROMA? Nova istraga sugeriše koja se država krije iza napada na diplomate

Mediji “The Insider”, “Der Spiegel” i “CBS” sproveli su zajedničku istragu koja sugeriše da je misteriozni Havanski sindrom, koji je pogađao američke diplomate u posljednjih nekoliko godina, može biti povezan sa ruskom obavještajnom službom.

Zajednička istraga je u okviru emisije “60 minuta” zaključila da bi Havanski sindrom “mogao biti povezan sa upotrebom sonarnog oružja od strane ruskih tajnih službi”.

U izvještaju se navodi da “otkriveni dokazi sugerišu da neobjašnjivi abnormalni zdravstveni incidenti mogu poticati od upotrebe usmjerenog energetskog oružja koje su koristili pripadnici ruske jedinice GRU 29155”.

Ruska jedinica GRU 29155 odgovorna je za operacije u inostranstvu, a do sada je već okrivljena za nekoliko incidenata, uključujući i pokušaj trovanja Sergeja Skripala u Velikoj Britaniji 2018, piše Euronews.

Prvi put prijavljen 2016. godine, kada su američke diplomate u glavnom gradu Kube prijavile da su se razboljele i čule prodorne zvukove noću, Havanski sindrom je podstakao spekulacije da je strani faktor napadao američko osoblje koristeći nepoznato sonarno oružje.

Ostale simptome, među kojima su krv iz nosa, glavobolje i probleme sa vidom, potom je prijavilo i osoblje ambasada u Kini, Evropi i Vašingtonu.

Kremlj je odbacio ove optužbe
Fenomen je inače dobio ime po glavnom gradu Kube, jer se vjerovalo da je prvi slučaj otkriven 2016. godine, premda nova istraga sugeriše da je možda bio prisutan i u Njemačkoj 2014. godine.

Simptomi Havanskog sindroma
Neki od simptoma podrazumijevaju dugotrajne glavobolje praćene “senzornim pojavama”, poput zvukova, pritiska ili toplote. Uz to, prisutne su i vrtoglavica i mučnina praćene bolovima u glavi ili vratu.

Žrtve bi, kako se prenosi u brojnim izvještajima, iznenada začule čudan zvuk koji bi trajao u rasponu od 20 sekundi do 30 minuta. Često je počinjalo zvukom koji su ljudi opisivali kao “zujanje” i, “brušenje metala”, prenosi BBC. Oni koji nisu čuli zvuk, osjećali bi određenu toplotu i pritisak, a neki su se mjesecima mučili sa vrtoglavicom i umorom.

Prema podacima Stejt departmenta, u tom prvom naletu pogođeno je bilo više od 20 članova osoblja. Iako su SAD i Kuba 2015. godine obnovile diplomatske odnose, slučajevi su primorali Vašington u kom je u to vrijeme sjedio predsjednik Donald Tramp, da povuče gotovo polovinu osoblja.

Prije tri godine je kao prilično veliko iznenađenje stigla i vijest da je Centralna obaveštajna agencija (CIA) evakuisala službenika koji je služio u Srbiji i pretrpio “teška oštećenja nastala zbog neuroloških napada”. Tu informaciju prenio je “Wall Street Journal”, pozivajući se na saznanja tadašnjih zvaničnika SAD.

CIA osporila postojanje sindroma?
Prije dvije godine, CIA je u istrazi zaključila da iza misterioznog Havana sindroma ne stoje Rusija ili Kina, kao i da se simptomi ne mogu pripisati bolesti izazvanoj mikrotalasima. Većina od 1.000 prijavljenih slučajeva može se objasniti uzrocima okoline, nedijagnostikovanim zdravstvenim stanjima ili stresom, a ne kontinuiranom globalnom kampanjom strane sile, rekli su zvaničnici CIA.

“CIA je priznala da američke špijune/diplomate ne napadaju strani protivnici. ‘Havanski sindrom’ je masovna histerija”, napisao je tada poznati istraživački novinar Bendžamin Norton, dodajući da su oni “koji šire ovu lažnu teoriju zavere” mediji “New York Times”, “CNN”, “Fox”, “Guardian” i drugi.

Profesor sociologije koji je specijalizovan za fenomen masovne histerije i teorije zavjere, dr Robert Bartolomju, smatra da je Stejt department “odmah požurio da objasni slučaj koristeći najegzotičnija i nategnuta objašnjenja”.

“Ovo je slučaj lošeg novinarstva, loše vlade i loše nauke, i primjer miješanja politike sa naukom”, rekao je Bartolomju, koji je sa još jednim kolegom autor knjige o Havana sindromu.

Nakon izvještaja CIA u kome stoji da iza Havana sindroma ne stoje strane sile, saopšteno je ipak da će se nastaviti istraga u vezi sa više od 20 još neobjašnjenih slučajeva, i to u Beču, Parizu, Ženevi i Havani.

Pored tih slučajeva, još jedan značajan broj ostaje neobjašnjen, citirao je “NewYork Times” analizu jednog zvaničnika CIA.

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno