Njemačka bi nakon izbora mogla pooštriti migrantsku politiku, jer je Fridrih Merc, predsjednik CDU-a i kandidat te stranke za njemačkog kancelara koji ima najviše šanse da postane budući kancelar na izborima sljedećeg mjeseca, predstavio radikalan plan kako bi osigurao većinu za svoju stranku i suzbio uticaj ekstremno desničarske stranke AfD, čija je popularnost značajno porasla zbog nezadovoljstva Nijemaca migrantskom politikom svih prethodnih njemačkih saveznih vlada.

Merc je predstavio plan od pet tačaka za pooštravanje migracione politike koji predviđa stalne granične kontrole prema svim susjednim državama i vraćanje osoba bez važećih ulaznih dokumenata, bez obzira na to da li traže zaštitu. Osim toga, osobe koje su dužne napustiti zemlju trebale bi biti odmah pritvorene. Cilj plana je spriječiti ilegalnu migraciju i ojačati javnu bezbjednost. Takođe, plan predviđa zaustavljanje prakse spajanja familija, odnosno da strani državljani dobijaju njemačku vizu na osnovu toga što se u Njemačkoj već nalaze članovi njihovih familija.

Merc je, nakon smrtonosnog napada nožem u Ašafenburgu, zatražio hitno zaustavljanje procesa azila, što je izazvalo žestoku političku raspravu. U napadu je osoba afganistanskog porijekla ubila dvoje ljudi, od kojih je jedno dijete. Napadač je ranio još troje ljudi, među kojima je i dvogodišnja djevojčica.

Savezni kancelar Olaf Šolc oštro je kritikovao plan i optužio Merca da ignoriše osnovno pravo na azil i evropske ugovore.

Međutim, prema anketi instituta za istraživanje javnog mnijenja Insa, naručenoj od strane novina “Bild”, 66 posto Nijemaca podržava prijedlog predsjednika CDU-a. Čak i među biračima SPD-a, plan uživa široku podršku: 56 posto pristalica SPD-a podržava prijedlog, dok je samo 30 posto protiv.

Čak se i među pristalicama Zelenih pokazuje određena podrška: iako otprilike 52 posto odbacuje plan, skoro trećina podržava plan predsjednika CDU-a. Tako Mercov plan za migracije uživa većinsku podršku među biračima skoro svih stranaka – osim Zelenih i stranke Ljevica.

Mnogi ljudi pokušavaju na razne načine zaraditi što više novca, koristeći prilike poput dodatnih poslova, ulaganja ili pokretanja vlastitih biznisa.

Neki se okreću modernim metodama poput frilensinga i onlajn trgovine, dok drugi traže stabilnost kroz tradicionalne karijere i napredovanja. Iako je želja za finansijskom sigurnošću prirodna, često se postavlja pitanje ravnoteže između zarade i kvaliteta života.

Neki pak jednostavno odu u šumu. Među ovim koji su svoj novac doslovno našli u šumi je i Marko Jurešić iz Busovače. On godinama bere borovnice i brusnice.

Kako je rekao poznatom bh. videonovinaru Srećku Stipoviću, za mjesec dana može zaraditi dovoljno da kupi polovni automobil. Kaže da su borovnice najcjenjenije šumsko voće s kojim je podigao četvoro djece, kupio tri automobila i izgradio kuću.

“Kada kažem 20 maraka, oni mi kažu: ‘Skupe su’. Rekao bih im: ‘Ajd’ sa mnom! Probaj nabrati kilu na ovoj strani, pa ćeš reći da nije skupo ni 200 maraka’”, priča Marko istovremeno berući borovnice na jednoj strmini.

Zaradi stotine evra dnevno

Marko može svakog dana nabrati i po stotinu kilograma, iako je posao težak. Marko još ima problema sa leđima, pa ponekad prije branja mora popiti lijekove protiv bolova. Ipak, iz šume ne izlazi bez barem 10 ili 15 kilograma ovih slatkih bobica.

Kad nabere 100 kilograma, može zaraditi oko 1.025 evra. Stipović ga je upitao ima li stalni posao, a odgovor ga je iznenadio.

“Pa, evo, ovdje radim, sa šumskim proizvodima. Može se zaraditi. Samo ustaneš, budeš uporan i radiš. Meni paše. Em zaradim, em mi paše. Nema zagađenja, nema šefa… Berem i uživam. Ponesem nešto jesti i tako po čitav dan”, govori on i dodaje da se tako zapravo i odmara te da ne pomišlja raditi u nekoj tfirmi, čak ni da mu ponude veliku plaću.

Prije nego li se uputio u šumu, Marko je živio kao podstanar. Razmišljao je i o tome da ode u inostranstvo, kao što su to učinili mnogi mlađi od njega. No, kad je u šumi, to mu ne pada na pamet.

“Razmišljao sam da idem u Njemačku kada nisam imao ništa. Bio sam podstanar. Ali onda sam krenuo brati i sada sam svoj gazda. Ustanem kada hoću, radim koliko hoću, odem kući kad hoću”, govori on.

Posla ima

U šumi se susretne s divljim životinjama. Zna ponekad naići i na medvjeda, ali i na druge berače.

“Borovnice beru mnogi iz ovog mjesta, pa i penzioneri. Imaju ljudi penziju, ali beru. Šta je njima ta penzija?! Daju za lijekove, kupe ulje… A ovo ovdje je džabe. Bereš koliko možeš, propašće svakako”, govori Marko.

Ipak, kaže da velike količine borovnica propadnu, jer ih nema ko brati.

“Ne znam što neće raditi, možda im je lakše kada nešto dobiju za džabe”, tvrdi on.

U šumi se nalazi većinu godine, jer kad borovnice prestanu davati plodove, prebaci se na branje brusnica. Posla ima za onoga ko hoće raditi, zaključio je, prenosi ATV.

Za odanost svojoj crkvi, ljubav i pomoć pokazanu prema svetinjama Eparhije zvorničko-tuzlanske, prema pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu, mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, odlikovao je Jelenu Trivan, generalnu direktorku kompanije m:tel ordenom Svetog kralja Dragutina – prepodobnog Teoktista.

U Sabornom hramu u Zvorniku, nakon svete arhijerejske liturgije koju je služio Njegovo Visokopreosveštenstvo arhiepiskop i mitropolit zvorničko-tuzlanski gospodin Fotije, 26. januara 2025. godine, dodijeljeno je i odlikovanje, jedino ovakve važnosti koju je vladika dodijelio jednoj ženi.

S naročitom isticanjem, ovom prilikom pohvaljen je njen trud da vrati i ponovo oživi tradiciju obilježavanja krsne slave kompanije m:tel – Sv. proroka Ilije.

Takođe, proslavu krsne slave, otkako je direktorka m:tel-a, Jelena Trivan vidjela je i kao priliku da pomogne manastirima u kojima se upriličava obilježavanje slave, što je u prethodnoj godini bio manastir Lovnica, koji pripada Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj.

Od svog dolaska u m:tel, Jelena Trivan je prepoznata kao dobrotvor i prijatelj crkve, ali i običnog naroda što je istaknuto kao razlog da bude prva žena koja je dobila ovaj odren.