Connect with us

Društvo

SPAS ZA ZDRAVSTVO ILI NOVI IZAZOV? Evo koji specijalisti su najtraženiji u Srpskoj!

Javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj, prema Godišnjem planu specijalizacija i supspecijalizacija za 2025. godinu, odobreno je 471 specijalizacija i 40 supspecijalizacija, dok su privatnim odobrene 33 specijalizacije.

Prema podacima koji su objavljeni u “Službenom glasniku Republike Srpske”, u ranije pomenutom planu navodi se da je dodijeljeno i 10 specijalizacija visokoškolskim ustanovama zdravstvene struke i pravnim licima koja obavljaju zdravstvenu, odnosno farmaceutsku djelatnost, a jedna supspecijalizacija odobrena je Medicinskom fakultetu Foča kao visokoškolskoj ustanovi zdravstvene struke.

Ukupno je, prema podacima iz “Službenog glasnika RS”, dodijeljeno 555 specijalizacija i supspecijalizacija.

Među najviše odobrenih specijalizacija za ovu godinu u Srpskoj nalaze se specijalizacije iz oblasti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, i to njih 36, kao i porodične medicine.

Takođe, dodijeljeno je i 27 specijalizacija za internu medicinu.

Najviše specijalizacija, kao i supspecijalizacija, odobreno je Univerzitetskom kliničkom centru RS, i to 230 specijalizacija i 24 supspecijalizacije.

Među odobrenim specijalizacijama koje su dodijeljene UKC Srpske najviše je iz oblasti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, i to 19, a zatim slijedi interna medicina sa 14 i kardiologija sa 10.

“Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske odobreno je i po osam specijalizacija za oblasti internističke onkologije, urgentne medicine, radiologije i abdominalne hirurgije”, navodi se, između ostalog, u planu.

Kada je riječ o supspecijalizacijama, najvećoj zdravstvenoj ustanovi u RS su, između ostalog, odobrene supspecijalizacije iz intenzivne medicine i to šest, kao i farmakoterapije, bolesti zavisnosti, dječje fizijatrije, citologije i drugih oblasti.

Od bolnica, najviše specijalizacija, njih 26, dodijeljeno je bolnici “Sveti vračevi” iz Bijeljine, zatim “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora, i to 19, dok je, između ostalog, 18 dodijeljeno trebinjskoj bolnici.

Na listi domova zdravlja, po broju odobrenih specijalizacija, ističu se banjalučki sa 13, kao i laktaški i prijedorski sa po sedam.

Zdravstvenim ustanovama odobrene su i supspecijalizacije iz oblasti balneoklimatologije, kardiologije, dijetoterapije, virusologije i drugih sfera.

Nedeljko Lambeta, direktor Bolnice Trebinje, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je u protekle četiri godine, koliko je na čelu ove ustanove, dodijeljena 51 specijalizacija.

“Trenutno smo na broju 90 po pitanju specijalista i specijalizanata, a s obzirom na to da nam se gradi nova bolnica i da bi krajem ove godine trebala do bude završena i da preselimo, plan je da imamo 110 ili 120 doktora. Ovo su ključne specijalizacije koje nam nedostaju da bismo upotpunili kadar”, kaže Lambeta.

On dodaje da trenutno nemaju problema s kadrom, ali ne krije da su prije dva mjeseca, nažalost, ostali bez jednog ortopeda, ali su i taj nedostatak uspjeli nadomjestiti.

“Bilo je najava odlaska medicinskih sestara u Dubrovnik, ali do sada niko još nije tražio niti sporazumni raskid, niti bilo koji drugi vid prekida saradnje”, ističe Lambeta.

Mladen Gajić, direktor bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da godinama rade na obnavljanju kadra jer su u svojim planovima vidjeli da 40 odsto postojećeg kadra odlazi u penziju u periodu od 2020. do 2030. godine.

“Mi smo krenuli sa zanavljanjem svog ljekarskog kadra i proširenjem odjeljenja za koje smo smatrali da mogu približiti usluge građanima dobojske regije. Trenutno imamo više od 70 specijalizanata i sa još ovih 15 to će biti značajno pojačanje za našu bolnicu. Bićemo kadrovski osposobljeni u svakom pogledu”, navodi Gajić i dodaje da treba imati na umu da školovanje ovih kadrova traje godinama.

On ističe da su i sada kadrovski osposobljeni i da im ne odlaze radnici iz bolnice, ali nastoje da pravovremeno reaguju.

Društvo

TUZLA UVODI PET NOVIH LINIJA KA EVROPI! Evo gdje će sve letjeti Wizzair

Na nedavno raspisanom javnom konkursu za uspostavu novih vazdušnih linija iz Međunarodnog aerodroma Tuzla javio se samo jedan ponuđač – mađarski niskotarifni prevoznik VizEr, piše Zamaaero.
Bez obzira na polemike o tome da je rok prekratak bio da bi se prijavilo više kompanija (samo pet dana) i o tome kako su uslovi konkursa bili strukturirani gotovo kao da su pisani upravo za VizEr, kao i to da je mađarska aviokompanija jedina uspjela pripremiti kompletnu dokumentaciju i prijaviti se u tako kratkom roku, nema dileme da će putnici biti na dobitku.
Prema uslovima konkursa, VizEr se obavezuje otvoriti najmanje pet novih linija iz Tuzle, i to prema sljedećim regijama: Austrija, Njemačka, Francuska, Benelux i Švedska, prenosi Marx ba.

Pored toga, sve postojeće linije moraju ostati aktivne najmanje godinu dana. Još uvijek nije potvrđeno hoće li kompanija otvoriti i šestu liniju ili će u Tuzli uspostaviti bazu, što je bila jedna od mogućnosti predviđenih konkursom, prenosi Biznis.ba.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se izuzetno toplo vrijeme!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i veoma toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 34 stepena Celzijusova.

Ujutru i prije podne preovladavaće pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Tokom dana biće vrlo toplo uz naoblačenje na jugu koje će se premještati ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Krajini i na sjeveru razvoj oblaka može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 20, na jugu i sjeveru do 22, a dnevna od 28 do 34 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

IZ GODINE U GODINU U MINUSU: Željeznice Republike Srpske traže veći budžetski iznos

Milion maraka predviđenih iz budžeta Republike Srpske za finansiranje infrastrukture i sufinansiranje putničkog željezničkog saobraćaja u 2025. godini – daleko je od dovoljnog za nesmetano poslovanje “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS).

Ovo stoji u Planu poslovanja ŽRS za period 2025–2027. godine, u kojem se ističe da trenutna budžetska podrška nije dovoljna ni za redovno servisiranje osnovnih obaveza prema radnicima, fondovima i dobavljačima.U upravi preduzeća očekuju da će se kroz rebalans budžeta iznos pomoći povećati kako bi se omogućilo redovno funkcionisanje i realizacija planiranog obima prevoza, piše Glas Srpske.

Najveći dio fiksnih troškova otpada na zarade i lična primanja zaposlenih (42%) te na amortizaciju (17%). Samo za plate i naknade u ovoj godini planirano je 48 miliona KM, dok je za amortizaciju predviđeno dodatnih 19,36 miliona. Kamatni troškovi, uglavnom po osnovu inostranih kredita, iznose nešto više od tri miliona KM.

Preduzeće planira da 2025. godine preveze oko 80.000 putnika, uz simboličan godišnji rast od 1% u naredne dvije godine. Planovi se temelje na prethodnim rezultatima, promjenama u poslovnoj politici, konkurenciji drumskog saobraćaja, mobilnosti stanovništva i drugim relevantnim faktorima.

U sektoru teretnog saobraćaja planirano je povećanje obima prevoza sa 4.078.000 tona u 2025. na preko 4,15 miliona tona u 2027. godini, uz skroman rast u skladu s analizom tržišta i potražnjom korisnika usluga.

Gubici i dalje previsoki

Uprkos planiranim aktivnostima, ŽRS će i naredne tri godine poslovati u minusu:

Godina Projektovani gubitak (KM)

2025. 37.928.595
2026. 42.487.001
2027. 41.389.520

Nova organizacija i kapitalne investicije

Krajem prošle godine, ŽRS su imale 1.798 zaposlenih. Na osnovu zaključka Vlade RS iz novembra 2024, preduzeće se organizuje kao vertikalno integrisana struktura sa tri sektora: zajednički poslovi, infrastruktura i operacije (putnički i teretni saobraćaj), uz odvojene računovodstvene politike. U planu je i prilagođavanje ljudskih resursa ovoj novoj organizaciji.

Veliki izazov i dalje predstavljaju dotrajala infrastruktura i mobilna sredstva. U dokumentu se navodi da su planirana kapitalna ulaganja višestruko veća od trenutno dostupnih sredstava:

Godina Kapitalna ulaganja (KM)

2025. 389.240.000
2026. 753.970.000
2027. 561.480.000

U ŽRS ističu da su ulaganja od presudnog značaja za očuvanje i unapređenje funkcionalnosti pruga i voznih sredstava.

Nastavi čitati

Aktuelno