Društvo

“SPAVALA SAM SAM SA 12.000 MUŠKARACA”! Ispovijest Prijedorčanke šokirala regiju

Tekst o ženama koje su se bavile nastarijim zanatom, a koje su 1987. godine zagrebačkim novinarima otkrile kako izgleda jedan njihov dan, podigao je tada veliku prašinu.

Žena Blic prenosi tekst u cjelosti.

Januar 1987: Noću Zagreb (kao i većina naših gradova) izgleda kao velika spavaonica. Ove januarske večeri severac rastjeruje s ulica i one malo upornije u traženju nekog provoda. Ali ipak… Nekima je posao da se smrznu, a nekima je došlo dotle da moraju i mraz da podnose.

Došli smo u Zagreb da uz pomoć nekoliko prijatelja (mješovitog sastava, beogradsko-zagrebačka veza) saznamo nešto o damama kojima je dato pravo da se zovu “ljepotice noći” i da budu učlanjene u najstariji esnaf na svetu, prenosi Yugopapir.

Za početak, nismo morali mnogo da tumaramo. Preko puta blistavo osvijetljene “Esplanade”, utonuo u zgradu, nalazi se restoran “Putnik”. Odatle, kao u ograđenom prostoru, do sljedećeg ćoška šeta dvadesetak žena različite mladosti, a zajedničko im je što sve očekuju da će im noć donijeti zaradu, kao i mnoge prethodne.

Ulazimo u restoran. S vrata nas zapahnu miris rakije, jeftinog parfema i isparenja zagrejane odjeće.

Vječito su me tukli…

Nakon izvjesnog vremena dolazi nam sagovornica. Mršava, sitna žena, ili kako bi se to kod nas reklo, neuhranjena. Ruke joj grube, koža ispucala, kad govori šuška, tako da je pola ne razumijemo…

“Ovde su vam sve priče slične”, započinje razgovor Asida iz okoline Prijedora. “Ja sam u Zagrebu takoreći nova. Radim oko dvije godine. A može se, brate, zaraditi. Eto, (vadi novčanik u kojem su i slike djece), u 21 do 22:30 imam dvije i po “milje” (dva i po stara miliona). A gdje bih ja to dobila, pa taman da sam i ljekar.Šta me na to natjera? Prvi muž je pio od sabaha, pa onda dođe kući s jaranima i ako neću da im kuvam kavu, prebije me. Kad sam rodila, pomislim, smiriće se… Hoćeš đavola – isto. Tukao i mene i dijete. Tako ti ja pobjegnem od njega…

Ubrzo se opet udam. U početku, sve je bilo potaman. Rodim opet sina, a on se tad propije pa opet udri po meni. Spakujem ti se ja i ponovo odem. Gde? Pa sve tu okolo Prijedora.

Ni s trećim nisam bolje prošla. Samo, imao je dobru rodbinu, branili me koliko su mogli. Dkever me i dalje posjećuje, a i kćerku vode sa sobom na more… Opština mi dodijeli nešto zemlje i kuću. Jeste, šta mi sve to vrijedi kad je prazno. Nemam ni stola ni stolice. Sada je polako sređujem. Gde su mi djeca? Dole, kod matere. Rekla sam im da radim kao spremačica…

U to ulaze s budućim mušterijama dvije Asidine koleginice. Na brzaka cimnuše po travaricu i odoše da odrade dobijene pare.

“U Zagreb sam došla zajedno s djecom, premeštajući se iz voza u voz”, nastavlja Asida. Nisam ni znala gde ću stići. Usput mi ljudi davali da štogod pojedemo i popijemo. Onda mi jedan čovek predložio da dođem u Zagreb i pokušam ovo što sada radim. Ništa mi za tu uslugu nije tražio. Kad sam počela da radim, koleginice me tukle. A ja navikla na batine, tukle me pa prestale…

Gdje obavljam posao? Uglavnom po haustorima i kolima. Ove ženske, njih tri-četiri, iznajme sobu, ali ja tamo ne mogu, prljavo je. Nikad ja ovde ne bih bila da sam imala pravog muža… A ovako, nije da se žalim, nije mi ni lako. Treba izdržati 15-20 mušterija na dan. Ja ne cijepam mnogo – trista hiljada po komadu.

Ženska u crnoj elegantnoj haljini

Ispred restorana živost ista. Ženske skakuću, duvaju u šake. Tu i tamo prilaze mušterije, zagledaju ih, dok se one trude da budu što vulgarnije ne bi li ih privukle.

Iz tog polumraka odlazimo u jedan bolji hotel. Nažalost nemamo sreće – ženska koja tu radi kao prostitutka inače je i sobarica, ali danas ima slobodan dan.

Naš pratilac je neumoran. Odlazimo u sljedeći hotel s još većim brojem zvjezdica. U vinsku kartu ne smijemo ni da pogledamo. Da bismo stigli do nove sagovornice, bila nam je potrebna preporuka i molba, kao da idemo kod nekog ministra.

Žena gleda kroz prozor — FOTO: SEDAT SUNA/EPA

Konačno imamo sreće. Prilazi nam ženska u crnoj elegantnoj haljini sa “solidnim” šlicem. Vanja, 28-godišnja Zagrepčanka, naručuje suvi martini. A onda nam se obrati:

“Vi mene možete nazvati kurvom. Suština je to, ali sve češće imam utisak da radim kao psihijatar. Bez obzira kakvog muškarca primim u svoj apartman, ne može da ‘vodi ljubav’ cijele noći. Onda počnu da me dave o svemu i svačemu. Niste ni svjesni kakve sam ja sve stvari saznavala. Međutim, mene osim love ništa ne interesuje.”

Kako dolazite do klijenata?

Vanja nas gleda preko čaše i nastavlja:

“Isto tako kao što ste me i vi našli, samo danas ne radim, na vašu sreću, iz ženskih razloga. Znači, preporukom ili ako neko ima moj telefon, pa mi ostavi poruku u telefonsku sekretaricu. Ako dolazi preko nekoga, onda ga veče provedeno sa mnom košta sedam milja. Ja uzimam pet, iliti to pretvoreno u devize.

Ne, nemam makroa. Veze su mi uglavnom ljudi iz hotela. Često radim kao kolgerla. Znači, unajmljuju me poslovni ljudi za prijeme i neku vrstu relaksacije poslovnih partnera. A da, zaboravila sam da kažem. Ja sam se kao mlađa zanosila filmom, čak sam i bila neka starleta. Naslovne strane su me privlačile, međutim, od toga nije bilo ništa. Svaki od tih fakina me je imao, navodno, radi mog uspjeha. Onda sam otišla u Italiju. Mislila sam da tamo samo na mene čekaju.

Ako nije indiskretno, koliko zarađujete?

“Uglavnom radim oko 20 dana mjesečno i to vam izađe 100 starih miliona plus pokloni kavaljera. Roditelji? Ma, nema veze! Ne stojim ja na Trgu Republike.

U Vanjinoj čaši ostala je samo maslina koju pokušava da ubode čačkalicom.

“Dosta polažem na svoj izgled. Kozmetika, bodi bilding, sauna, masaža. To je vrlo bitno jer kad se skinem, zna se šta svi očekuju da vide. U poslu sam oko tri godine. Sebi sam zacrtala petogodišnji plan, a onda šta znam, imaću osiguranu budućnost, no živjeću svakako lijepo. Sada me izvinite, umorna sam.

Oko 12.000 muškaraca

Sutradan je bilo još hladnije – minus 15. Bojimo se da na Trgu Republike po ciči zimi neće biti ni ponude ni potražnje ljubavi. Naravno, pogrešno smo mislili. Jel šta su Celzijusovi stepeni prema željama za parama i potrebi?

Šest “ljepotica dana” očekuju da im priđe “papak” (ovca, ili mušterija). Pripremamo fotoaparat. Sve do jedne okrenuše leđa. Utom odnekud istrčava jedan Rom, ide prema nama i viče: “Odma da si mi dao aparat, jer ću da te oderem… Ti ćeš ženu da mi slikaš! Bez pitanja?”

I pokazuje na jednu zaista zgodnu Romkinju. Ubrzo odustaje od oduzimanja aparata i preti sudom jer njegova žena je majka dvoje djece i ima veliku rodbinu u Beogradu. Kad se gužva stišala, prilazimo 35-godišnjoj Dunji, kojoj se jedino oči vide iz bele duge bunde. Na razgovor pristaje samo za ljubav našeg poznanika iz Zagreba.

Koliko uspijevate da zaradite na ovoj vjetrometini?

“Pet-šest milja, kako kad, a dok je toplo, mogao si da uhvatiš 10-12 cigli jer to ti ovde ide ovako: za početak ga furaš za jednu milju. Kad ga odvedeš u sobu, izvučeš mu i dušu. Teško da može proći bez dvije-tri cigle. Plati sobu, plati da se namjestim, plati da se pomaknem i sve tako.

Na kraju, kad vidi kolike je pare ostavio, on ne može ništa! Šta ti je muško! Možeš mu dići i možeš mu spustiti pritisak kad hoćeš. Imaš blenta – kako se skinem, on može da ide kući. Bitno je samo nemoj “papka” popaliti, jer će te murija rasturiti. Odmah možeš da bježiš u drugi grad.”

Koliko traje to zadovoljstvo s vama?

“Sve to zavisi od love. Ako vidim da je on muster i da daje 500 po 500, milju po milju, onda ne gledam na sat.”

Imate li djece?

“Imam dvoje. Volim ih kao oči svoje. Sve ovo zbog njih radim. Pazi, ja imam love, al kao da nemam, sve stavljam na knjižicu. Sagradila sam i kuću u Zagrebu i polako je opremam. Imam solidan auto… Razmišljala sam ja i o drugom poslu, zašto ne. Kad ovdje više ne bude furalo, ja ću se negdje uvaliti i zabole me. Od tog trenutka, prošlost me neće opterećivati.”

A one oko vas?

“Ko njih šiša. Ne može mi niko ništa. Ej, isključi taj kasetofon. Nemoj da mi se čuje negdje glas. Ima ovdje naših p… bez igdje ikoga. Teraj njih da ti pričaju. Trebalo je da dođeš prije Nove godine, da vidiš šta je ovdje bilo studentkinja i pucica. A takvih je za džeparac sve više i to su veći maheri od mene.

Po meni, bilo bi super kad bi postojale javne kuće. Imale bi pravu zaštitu, ljekarske preglede, plaćale porez i svi bi bili zadovoljni. Ovo je silno za*ebavanje. Ja radim 10 godina i nikad nisam imala makroa. Ma koji će mi on… Neradnik jedan, žicar, pa ja bi mu oči iskopala da on sjedi negdje i loče, a mene svi redom da žvalave.

Najbolje mušterije su mi mladi momci terenci. Oni, kad im prigusti, ne pitaju za lovu. Ja imam svoje stalne goste po pet-šest godina. Vodila sam ja neku evidenciju. Tako sam izračunala da sam za 10 godina spavala s oko 12.000 muškaraca.”

“Stavljali su mi pištolj na glavu”

Jeste li bili u nezgodnoj situaciji?

“Hteli su da me sijeku, stavljali mi pištolj na glavu, ali kad im se dograbim za najosjetljivije dijelove – zaborave na te gluposti.”

Da li biste se udali?

“Nikad. Mrzim muškarce. To mi je u krvi. Kao bolest. Živim samo za djecu. A sve ti se to svodi na isto. Za ljubav se plaćaju večere, zimovanja, kupuju pokloni. Ovdje je bar jasno, biraš kurvu prema sebi i znaš šta možeš od nje da očekuješ.”

Odlazimo iz Zagreba. Snijeg je pokrio tragove prodavačica “ljubavi”, pa i nezavršeni Trg Republike. Sve je belo, samo će i dalje postojati crno šetalište.

Napisao: Vojin Kaćurić (Nada, 1987)

(Kurir.rs/ Yugopapir/ Index.hr)

Društvo

Rod trešnje potpuno uništen! Cijene rekordne – kilogram i do 20 KM

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati