Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uručio je danas prva rješenja o stipendiranju učenika za školsku 2024/25. godinu, u okviru programa stipendiranja učenika i studenata, vrijednog oko 1,8 milion KM.

Banjalučkim srednjoškolcima gradonačelnik je poželio mnogo uspjeha, te im poručio da bi uvijek trebalo da znaju da Banjaluka vrednuje trud i rad i zato će uvijek stajati uz njih.

Istakavši da je nastavljena dugogodišnja tradicija dodjele učeničkih stipendija, gradonačelnik je rekao da će podršku Grada ove godine dobiti 1.352 srednjoškolca.

– Kroz ovaj program nagrađujemo naše najbolje i najzaslužnije srednjoškolce. Svako zdravo društvo, nacija i zemlja koja misli o svojoj budućnosti teži da što više podrške pruži mladim ljudima i upravo kroz program stipendiranja kao Grad želimo podržati naše mlade –kazao je Stanivuković.

Kako je istakao, kroz dodjelu stipendija Grad tradicionalno pruža podršku najuspješnijim srednjoškolcima, učenicima koji su se opredijelili za neko od deficitarnih zanimanja – i svakako srednjoškolcima slabijeg socijalnog statusa.

– Kroz stipendije podržavamo one najuspješnije učenike. Ipak, najviše iznose stipendija dodjeljujemo za deficitarna zanimanja, jer su to ona zanimanja koja su tražena na tržištu rada. Istovremeno izdvajamo sredstva podrške po osnovu socijalnog statusa, kako bismo podržali učenike slabijeg socijalnog statusa i olakšali im period školovanja – rekao je Stanivuković.

Takođe je naglasio da ga raduje što iz godine u godinu imamo sve veći broj srednjoškolaca, te je tom prilikom podsjetio da je gradska administracija povećala stipendije za 20 odsto.

– Imajući u vidu poskupljenja u proteklom periodu uvećali smo stipendije za 20 odsto, a naš plan je da i u narednom periodu obezbijedimo sredstva za nova uvećanja- rekao je on.

Dodao je i to da Grad izdvaja značajna sredstva za obrazovanje, kako kroz ulaganja u infrastrukturu, tako i kroz različite programe podrške mladima.

– Blizu 10 miliona KM izdvojili smo za podršku obrazovanju, kako kroz ulaganja u infrastrukturu, tako i kroz različite programe podrške mladima. Svakako ulaganja nastavljamo i dalje, a planiramo da mlade ljude koji učestvuju u raznim programima, projektima i koji su aktivni u društvenoj zajednici nagradimo, tako što ćemo uvesti sistem u kojem će mladi ljudi dobijati dodatne bodove na volonterski staž . Nastavićemo da podržavamo mlade koji su uspješni u sportu, koji učestvuju na međunarodnim takmičenjima i svim drugim aktivnostima koji afirmišu naš grad – zaključio je on.

Jedna od dobitnica gradske stipendije je i učenica Gimnazije Sofija Širko, koja je tom prilikom istakla da je stipendiju dobila po osnovu uspjeha.

– Izuzetno mi je drago što Grad dodjeljuje stipendije i ovo će mi mnogo značiti za moj kućni budžet – kazala je ona.

Kroz program stipendija ove godine podršku Grada dobiće 1.352 srednjoškolca sa područja grada, a već u narednim danima biće uručena i prva rješenja o dodjeli učeničke stipendije.

Naime, na ovogodišnji konkurs za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola pristigle su prijave 1.434 učenika sa područja našeg grada.

Učenici su mogli da konkurišu za stipendije po osnovu uspjeha, socijalnog statusa ili ukoliko su odabrali neko od deficitarnih zanimanja. Pozitivno su riješena 1.352 zahtjeva, te će biti dodijeljeno 844 stipendija po osnovu uspjeha, 488 stipendija prema socijalnom statusu, te 20 stipendija za deficitarna zanimanja.

Nakon ovih prvih rješenja organizovanih u Gradskoj upravi, podjela će biti nastavljena u narednim danima u srednjim školama, o čemu će učenici svakako biti blagovremeno obaviješteni.

SrpskaCafe

Rukovodstvo Olimpijskog centra “Jahorina” najavilo je novo svečano otvaranje Ski-centra “Igrišta” 20. decembra, iako još uvijek nije asfaltiran put do tamo, niti je završen restoran za goste, kao ni upravna zgrada, a još uvijek nema ni ambulante.

Ski-centar na području Vlasenice, u koji je do sada uloženo 55 miliona maraka, već je otvoren krajem avgusta ove godine. Prije više od godinu dana predstavnici opštine i rukovodstvo su naizmjenično najavljivali otvaranje čas u novembru, čas i decembru 2023. godine, a tada je istaknuto i da je 90 odsto radova završeno.

Pokušavajući da saznamo da li je pred najavljeno otvaranje zakazano za petak konačno završeno sve, kao i da li je obavljen tehnički prijem objekata, pozvali smo Nedeljka Eleka, predsjednika Nadzornog odbora OC “Jahorina”, koji nam je rekao da su staze spremne, kao i šestosjed koji je prošao tehnički prijem. Međutim, Elek kaže da za ostale nabrojane objekte nije bilo tehničkog prijema, prosto jer još nisu završeni.

Gotovo, ali ipak nije

“Nije gotov restoran do kraja, upravna zgrada, ni ambulanta, a nije asfaltiran ni put. Čak nismo sigurni ni da li će biti otvaranja u subotu jer je počeo jak jugo i prijeti da otopi snijeg“, kaže Elek.

Na pitanje šta otvaraju kada skoro ništa nije završeno i koliko puta će otvarati “Igrišta”, Elek kaže da je sve završeno, te da sada otvaraju “zimske sadržaje”. Ranije su, kaže, otvarali početak radova i ljetne sadržaje.

“Gotovo je vještačko jezero i za njega ne treba tehnički prijem. Imamo ga za vertikalni transport, odnosno šestosjed. Staze su savršene. Put je probijen do jezera gdje je i parking, ali nije asfaltiran. Restoran je do pola gotov, a nije završena upravna zgrada, mada mislim da to nije bitno, može direktor i u autu da sjedi“, kaže Elek šaljivo i dodaje da je planirana ambulanta koja će se graditi po uzoru na model na Jahorini, kao dio Doma zdravlja ove opštine.

Takođe, dodaje da očekuju veliki priliv turista iz Srbije, posebno nakon otvaranja puta prema Loznici, kao i posjetioce iz pravca Tuzle koji su ranije bili česti na “Igrištima”.

Za godinu dana 43 građevinske dozvole

Elek kaže i da je dobio plaketu opštine Han Pijesak koja je zbog izgradnje na “Igrištima”.

“Opština Han Pijesak za tri godine nije izdala nijednu građevinsku dozvolu a prošle godine je izdala 43 za “Igrišta” i ja sam dobio povelju opštine zbog toga, kao i predsjednik Vlade RS. A čovjek koji je vodi je iz SDS-a“, kaže Elek i dodaje da OC “Jahorina” zapošljava 30 radnika iz Vlasenice.

Vlada Republike Srpske dodijelila je ovo skijalište Olimpijskom centru “Jahorina” na 30 godina bez naknade, a do sada je na njegovu izgradnju potrošeno oko 55 miliona maraka.

Centar se nalazi uz magistralni put Vlasenica-Han Pijesak, na 55 kilometara od Zvornika, a izgrađen je za vrijeme Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine kao pomoćno skijalište.

Do sada potrošeno 55 miliona KM

Tokom 2021. godine najavljeno je da će u „Igrišta“ biti uložena 32 miliona maraka do 2024. godine, nakon toga, direktor OC „Jahorina“ Dejan Ljevnaić pravi ispravku i najavljuje da će ipak biti uložena 42 miliona KM, što nije ni blizu krajnje cijene, jer polovinom prošle godine ugovoreno ili raspisno javnih nabavki u ukupnoj vrijednosti koja premašuje 55 miliona KM.

OC „Jahorina“ je za „Igrišta“, između ostalog naručio najskuplju žičaru u regionu za koju je potrošeno gotovo 25 miliona maraka, o čemu je portal CAPITAL ranije pisao. Ovaj posao dobio je konzorcijum osam preduzeća, koji predvodi kompanija „Leitner“ iz Italije. Gradili su je i „Gradeks“ iz Zvornika, „Institut za zaštitu i ekologiju“ Republike Srpske i „Routing“ iz Banjaluke, „Kaldera Company“ iz Laktaša, „Profil – Isolation“ iz Doboja, „Stam Petrović“ iz Istočnog Starog Grada, „Strucon“ iz Sarajeva.

Za osnježavanje ski centra „Igrišta“ OC je izdvojeno vrtoglavih 10,4 miliona KM, dok su za samu izgradnju staze potrošili gotovo tri miliona maraka.

U vodosnabdijevanje akumulacije potrošeno je šest miliona maraka, a radovi su dodijeljeni firmama „Prijedorputevi“, “Grijanje invest” sa Pala, “Hidro montaža” iz Beograda, “Inter clima” iz Sarajeva, ali i „Prointeru“ iz Banjaluke, kao i firmi „Stam Petrović“ iz Istočnog starog grada, Institutu „Unis“ sa Pala i „Technoalpinu-u“ iz italijanskog grada Bolzano. Ski bife je plaćen gotovo 2,5 miliona maraka

Ugovor za mljevenje kamena na stazama vlaseničkog ski centra dobila je firma „Stam Petrović“ iz Istočnog starog grada, a za taj posao je prema nabavci plaćen 1,3 miliona KM.

Politička pripadnost i dalje je osnovni kriterijum za izbor direktora u „Šumama Srpske“, a najbolji primjer je današnje imenovanje sekretara banjalučkog odbora Socijalističke partije Saše Dobričanina za v.d. direktora šumskog gazdinstva „Banjaluka“.

Međutim, mnogo poraznije od toga što je politička pripadnost i dalje osnovni kriterijum za dobijanje funkcije u „Šumama“ jeste to što stručnost više uopšte nije uslov za imenovanje na mjesto direktora, jer je Saša Dobričanin po struci diplomirani pravnik unutrašnjih poslova. On je za v.d. direktora ŠG „Banjaluka“ imenovan umjesto diplomiranog šumarskog inženjera Mladena Talijana, koji je takođe bio kadar Socijalističke partije.

Poslije ovog današnjeg imenovanja potpuno su pale u vodu tvrdnje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Save Minića da politička pripadnost više neće biti kriterij za izbor direktora šumskih gazdinstava i da će na prvom mjestu biti stručnost.

„Do sada su svi imenovani na osnovu političkog dogovora i sporazuma. Sada smo svjesni da se tim putem uvijek ne biraju najbolji, kao što je to dokazano ovom prilikom i odlučeno da budu smijenjeni“, rekao je Minić krajem oktobra ove godine kada je predsjednik RS Milorad Dodik putem društvenih mreža poručio da „postoje jasne indicije da se stvorila organizovana banda koja pljačka narodno bogatstvo šuma i sprovodi antizakonske radnje.

“Danas sam zatražio od nadležnih da sprovedu opštu akciju. Minimalni propusti u radu smatraće se osnovom za maksimalnu odgovornost”, naveo je Dodik.

Poslije Dodikove objave smijenjeno je ukupno osam direktora šumskih gazdinstava, kao i kompletna Uprava „Šuma“ osim v.d. generalnog direktora Blaška Kaurina. Imenovani su novi izvršni direktori, takođe po partijskom ključu, a kada je riječ o najavljenom zavođenju reda u „Šumama“, resorni ministar Savo Minić prije desetak dana je rekao da su protiv 22 direktora pokrenuti disciplinski postupci, kao i da su 83 zapisnika dostavljena MUP-u RS.

„Do sada imamo završen popis u 17 šumskih gazdinstava, ostaje još 11, koji će biti završeni do kraja godine i tek tada ćemo imati pravi presjek stanja i prenijeti ga u informacioni sistem“, rekao je Minić.

V.d. generalnog direktora Blaško Kaurin istakao je da radnicima koji su bili neproizvodni nije produžen ugovor, ali i da su tamo gdje je bilo potrebno primljeni novi radnici.

Predsjednica Nadzornog odbora Biljana Marković istakla je da su učinjeni radikalniji potezi, u odnosu na prethodni period, dok je član Tima za praćenje rada i pomoćnik ministra za šumarstvo Radenko Laketić poručio da ovaj tim užurbano priprema određeni podatke i analize kako bi napravili realniji presjek stanja.
Capital