U Prijedoru je sinoć održana svečana dodjela 300 novih članskih kartica Pokreta Sigurna Srpska (PSS). Ovim događajem nastavljen je trend ubrzanog širenja organizacije u ovom gradu, čime je PSS u Prijedoru za svega nekoliko mjeseci okupio više od 500 novih članova.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac istakao je da je ovo drugi put u kratkom periodu da organizuju masovnu podjelu članskih karata, nakon što je prije par mjeseci podijeljeno prvih 200.

“Ovo je samo jedan pokazatelj da naša gradska organizacija raste, da smo atraktivna politička opcija i da nam se pridružuje sve više sugrađana. Pokret Sigurna Srpska unio je novu dinamiku na političku scenu. Svaka nova članska karta za nas predstavlja odgovornost više da radimo još bolje i efektivnije. Siguran sam da ćemo nakon izbora biti nezaobilazan faktor”, poručio je Vučkovac.

Potpredsjednik PSS-a Igor Radojičić naglasio je da se pokret intenzivno širi u Potkozarju i čitavoj Republici Srpskoj, te da Prijedor zauzima važno mjesto u tom procesu.

“Jak pokret potreban je Prijedoru, a jak Prijedor potreban je pokretu. Ovaj grad treba probuditi i pokrenuti, a velika nova politička snaga poput Pokreta Sigurna Srpska je upravo ono što mu je bilo potrebno. Veliki odziv građana i stalni rast na ovom prostoru potvrđuju da ćemo u oktobru ostvariti rezultat koji će nas pozicionirati kao dominantnu političku snagu”, izjavio je Radojičić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska najavljuju nastavak aktivnosti na terenu i dalju izgradnju stranačke infrastrukture širom Republike Srpske.

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević pokrenuo je inicijativu prema Savjetu ministara BiH kojom traži uvođenje fiksne carine od šest KM na svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM, po uzoru na novu mjeru Evropske unije.

Kresojević smatra da je zaštita domaće proizvodnje danas važnija nego ikada, posebno zbog sve većeg uvoza i ekspanzije velikih internet platformi poput Temua.

„Prije 10 godina u diplomskom radu pisao sam o zaštiti domaće proizvodnje. Ova tema nikada nije bila aktuelnija nego danas. Domaća proizvodnja pada, a uvoz cvjeta“, naveo je Kresojević.

Po uzoru na novu mjeru Evropske unije

Prema njegovoj inicijativi, za svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM bila bi uvedena fiksna carina od šest KM.

Kresojević se pri tome poziva na novu mjeru Evropske unije koja je stupila na snagu 1. jula 2026. godine. EU je uvela privremenu fiksnu carinu od tri evra na robu male vrijednosti koja se uvozi iz trećih zemalja, za pošiljke do 150 evra.

Cilj evropske mjere je, između ostalog, da se smanji prednost koju prodavci izvan EU imaju zbog ranijeg oslobađanja malih pošiljki od carine i da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija domaćim kompanijama.

„Platforme zloupotrebljavaju carinski sistem“

Kresojević navodi da su pošiljke manje vrijednosti ranije bile oslobođene carine prvenstveno iz praktičnih razloga, kako bi se smanjili administrativni troškovi carinskih procedura.

Međutim, prema njegovom mišljenju, upravo je takav sistem otvorio prostor velikim internet platformama da svoje poslovanje zasnivaju na ogromnom broju pojedinačnih malih pošiljki.

„Naime, pošiljke do 300 KM su iz praktičnih razloga oslobođene carine da bi se smanjili administrativni troškovi, a ove platforme su se fokusirale samo na male pošiljke oslobođene carine“, naveo je Kresojević.

On smatra da takva praksa ugrožava domaće proizvođače i trgovce.

„Temu i slične platforme zloupotrebljavaju carinski sistem i guše domaću proizvodnju“, poručio je Kresojević.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“

Kresojević očekuje da se Savjet ministara izjasni o njegovoj inicijativi, a pitanje zaštite domaće proizvodnje postavlja i kao političko pitanje.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“, upitao je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH na svojoj stranici navodi važeće propise iz oblasti carinske politike, uključujući Zakon o carinskoj politici BiH i Zakon o carinskoj tarifi.

Kresojevićev prijedlog tako otvara širu raspravu o tome da li bi BiH trebalo da slijedi primjer Evropske unije i uvede dodatno opterećenje za male uvozne pošiljke kako bi se, prema njegovim riječima, pružila veća zaštita domaćoj proizvodnji.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je inicijativu za reformu osnovnog obrazovanja, koja bi, između ostalog, podrazumijevala opisno ocjenjivanje u prva tri razreda, ranije usmjeravanje učenika prema prirodnim i društvenim naukama, veći broj izbornih predmeta, ali i sedmicu odmora nakon dva mjeseca nastave.

Stanivuković je rekao da je o reformi obrazovanja razgovarao sa udruženjima koja se bave ovom oblasti, te da Grad pokreće inicijativu za izmjene u organizaciji osnovnog obrazovanja.

Jedan od prijedloga je da se u prvoj trijadi, odnosno prva tri razreda osnovne škole, uvede opisno ocjenjivanje.

„Da opisno ocjenjivanje bude u prvoj trijadi osnovnog obrazovanja. Prva tri razreda da imaju opisno ocjenjivanje, da se djeca ne takmiče oko ocjena već od drugog razreda. Djeca umno i mentalno u drugom razredu ne treba da idu u taj način razmišljanja. To su rekli struka i mnoga istraživanja“, rekao je Stanivuković.

Prema njegovom prijedlogu, druga tri razreda osnovne škole bila bi organizovana uz sve predmete, dok bi se u posljednja tri razreda učenici usmjeravali prema prirodnim i društvenim naukama.

„Već ide usmjerenje u osnovnoj školi. Već nakon šestog razreda se vidi koje je dijete za šta“, rekao je Stanivuković.

Gradonačelnik je najavio i inicijativu za uvođenje većeg broja izbornih predmeta u osnovne škole. Među njima bi, kako je naveo, bili predmeti Otadžina i Domaćinstvo, ali i drugi izborni sadržaji.

Jedan od prijedloga odnosi se i na školski kalendar, odnosno uvođenje sedmice odmora nakon dva mjeseca nastave.

„Ne može dijete da pažnjom i fokusom izdrži toliko koliko su sada u školi. Djeca su već u decembru nefokusirana“, poručio je Stanivuković.