Connect with us

Svijet

SPREMA SE JOŠ JEDAN RAT? SAD i Venecuela na ivici sukoba

Sjedinjene Američke Države rasporedile su prema obali Venecuele 4.500 vojnika i pet ratnih plovila, a Karakas je na to odgovorio slanjem svoje mornarice i dronova.

Dok je pažnja svijeta uglavnom usmjerena na rat u Ukrajini i američku diplomatiju prema Moskvi, odnosi između SAD i Venecuele sve su napetiji.

Venecuela je u utorak na Karipskom moru rasporedila ratne brodove i izviđačke dronove duž svoje obale, kao reakciju na američke razarače koje je Vašington uputio u region pod izgovorom borbe protiv latinoameričkih narko-kartela.

Na društvenim mrežama ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino objavio je snimak u kojem najavljuje “značajno prisustvo” dronova i pomorskih patrola, uključujući i raspoređivanje većih ratnih brodova u sjevernom dijelu teritorijalnih voda.

Prethodno su američke novinske agencije javile da je u Karibe poslata eskadrila od tri ratna broda, kao i dodatno pojačanje – krstarica sa vođenim raketama i brza nuklearna podmornica.

U operaciji, u kojoj učestvuje oko 4.500 američkih vojnika, nalazi se i 2.200 marinaca.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa prošle nedjelje optužila je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura za umiješanost u trgovinu kokainom i saradnju sa kartelima.

Vašington je tada udvostručio nagradu za njegovo hapšenje ili krivični progon – sa 25 na čak 50 miliona dolara. Uz to, ponuđena je nagrada od 25 miliona dolara i za hapšenje ministra unutrašnjih poslova Diosdada Kabelja.

Američki zvaničnici tvrde da Maduro i ljudi iz njegovog okruženja stoje iza ozloglašenog Kartela sunca (Cartel de los Soles), za koji SAD navode da je teroristička organizacija.

Maduro odbacuje optužbe, tvrdeći da Vašington pokušava da sprovede smjenu režima u Venecueli, prenosi Al Jazeera.

Maduro insistira da njegova zemlja, za razliku od susjedne Kolumbije, “ne uzgaja koku i ne proizvodi kokain”.

Optužio je američke vlasti da ignorišu sopstvenu krizu sa drogom i mobilisao stotine hiljada policajaca radi jačanja nacionalne bezbjednosti.

Na granicu sa Kolumbijom poslao je oko 15.000 vojnika kako bi se obračunali s kriminalnim grupama uključenim u šverc droge.

Uprkos gomilanju vojske, analitičari procjenjuju da je scenario američke invazije na Venecuelu malo vjerovatan, prenosi Nova.

Mnogi građani Venecuele smatraju američke prijetnje prije svega političkim pritiskom i demonstracijom sile, javlja AFP.

“Mislim da ovo što gledamo predstavlja pokušaj stvaranja nervoze u vladajućim krugovima i prisiljavanja Madura da uđe u pregovore”, izjavio je za AFP Fil Ganson iz Međunarodne krizne grupe.

Svijet

PUBLIKA POSLALA JASNU PORUKU: Zvižduci za Trampa i Infantina poslije finala

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsjednik FIFA Đani Infantino izviždani su prilikom izlaska na teren tokom ceremonije dodjele medalja nakon finala Svjetskog prvenstva u kojem je Španija pobijedila Argentinu rezultatom 1:0.

Negodovanje s tribina pojačalo se u trenutku kada su dvojica zvaničnika izašla pred publiku na stadionu “MetLife” u Nju Džersiju, a prema izvještajima iz Bijele kuće, nivo buke na stadionu osjetno je porastao upravo u tom trenutku.

Tramp je utakmicu pratio iz VIP lože zajedno s Infantinom, španskim kraljem Felipeom VI, kanadskim premijerom Markom Karnijem i predsjednicom Meksika Klaudijom Šejnbaum.

Nakon što je zajedno s predsjednikom FIFA uručio pehar kapitenu Španije Rodriju, američki predsjednik nakratko je ostao na pobjedničkom podijumu dok su fudbaleri slavili osvajanje titule, prije nego što ga je Infantino usmjerio u stranu kako bi reprezentacija mogla nesmetano proslaviti uspjeh.

Tramp je tako postao prvi aktuelni predsjednik SAD koji je prisustvovao finalu Svjetskog prvenstva odigranom na američkom tlu, ali je njegovo pojavljivanje izazvalo podijeljene reakcije među navijačima.

Nastavi čitati

Svijet

OTKRIO PLATNU LISTU: Evo koliko mjesečno zarađuje ljekar specijalizant u Njemačkoj

Plata ljekara u Njemačkoj često je tema rasprava, a jedan specijalizant sada je pokazao koliko zaista zaradi, uključujući dežurstva i prekovremeni rad.

Naime, ljekar koji je na drugoj godini specijalizacije odlučio je da javno pokaže svoju platnu listu i detaljno objasni koliko zaradi tokom jednog prosječnog mjeseca.

“Na drugoj sam godini specijalizacije i moja osnovna bruto plata iznosila je 5.945,86 evra”, rekao je na početku videa u kojem je prikazao svoju platnu listu.

Osnovna plata samo dio ukupne zarade

Međutim, osnovna plata tek je dio ukupne zarade. Tokom marta odradio je četiri dežurstva, tri tokom radne sedmice i jedno vikendom. To je uključivalo tri smjene od čak 24 časa, kao i jednu smjenu u trajanju od 14 i po časova. Istovremeno je tokom tog mjeseca iskoristio i sedmicu godišnjeg odmora.

“Zbog dežurstava sam odradio dodatnih 74 i po časa, povrh svog redovnog radnog vremena od 8 do 16.30 časova”, pojasnio je.

Bruto plata 8.739 evra

Kada su obračunati svi dodaci za dežurstva, njegova ukupna bruto mjesečna plata porasla je na 8.739 evra. Ipak, veliki dio tog iznosa odlazi na poreze i doprinose.

“Na kraju nisam dobio 8.739 evra. Na račun mi je leglo 5.007 evra. To je moja prosječna neto plata kao ljekara na drugoj godini specijalizacije u Njemačkoj”, rekao je, prenosi Dnevno.hr.

Njemački ljekari su među najplaćenijima u Evropi, ali njihove plate dolaze uz veliku odgovornost i izrazito zahtjevne uslove rada.

Specijalizanti često rade višečasovna dežurstva, vikende i praznike, a u mnogim bolnicama hronično nedostaje medicinskog osoblja, zbog čega su prekovremeni časovi gotovo svakodnevica. Upravo zato osnovna plata rijetko predstavlja konačnu mjesečnu zaradu, jer značajan dio prihoda dolazi od dodataka za noćni rad, dežurstva i rad neradnim danima.

Ljekari natprosječno plaćeni

Njegovih nešto više od 5.000 evra neto mjesečno znatno je iznad prosječne njemačke plate. Prosječna neto primanja zaposlenih u Njemačkoj kreću se oko 2.800 do 3.000 evra mjesečno, što znači da ljekar na specijalizaciji zarađuje gotovo dvostruko više od prosjeka.

S druge strane, treba uzeti u obzir i znatno više troškove života, naročito u većim gradovima poput Minhena, Frankfurta ili Hamburga, gdje su kirije i svakodnevni troškovi među najvišima u Evropi.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA TAJNA DREVNOG EGIPTA: Arheolozi pronašli tri grobnice stare više od 3.000 godina

Arheolozi u Egiptu pronašli su tri grobnice uklesane u stijeni koje datiraju iz perioda Novog kraljevstva (1550-1069. prije nove ere).

Prema riječima generalnog direktora Područja antikviteta Sakare Amra El-Tajeba, grobnice su pripadale trojici zvaničnika, uključujući visokog administrativnog i vojnog zvaničnika iz ranog Novog kraljevstva, glavnog trgovca kuće Ptah i nadzornika kuće.

Grobnice su otkrivene u nekropoli Bubasteion u Sakari, zapadno od Kaira, a egipatsko Ministarstvo turizma i antikviteta je saopštilo da sadrže hijeroglifske natpise i važne arheološke ostatke.

Generalni sekretar Vrhovnog savjeta za starine Egipta Hišam Eleiti rekao je da ovo otkriće ukazuje na identitet i istoriju vlasnika grobnica i pruža novi uvid u egipatsko društvo tokom Novog kraljevstva, prenosi Sinhua.

Nastavi čitati

Aktuelno