Connect with us

Svijet

SPREMA SE NOVI FIJASKO između Rusije i Ukrajine?

Ukrajinski predsjednik doveo je u pitanje rusku posvećenost napretku u mirovnim pregovorima nakon što je Moskva potvrdila da prekosutra šalje delegaciju na pregovore u Istanbul, prenosi BBC.

Rusija još uvijek nije poslala svoje pregovaračke prijedloge Ukrajini, što je ključni zahtjev Kijeva. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će se o moskovskim uslovima za prekid vatre razgovarati u Turskoj, ali Volodimir Zelenski optužio je Moskvu da radi sve kako bi naredni sastanak bio neuspješan.

– Da bi sastanak imao smisla, dnevni red mora biti jasan, a pregovori dobro pripremljeni – rekao je Zelenski. Ukrajina je, kaže, već poslala svoje prijedloge Rusiji, potvrđujući spremnost na potpuni i bezuslovni prekid vatre.

Obje strane javljaju o eksplozijama

Prvi krug pregovora, održan prije dvije sedmice u Istanbulu, nije donio veći napredak, ali je dogovorena razmjena ratnih zarobljenika. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Trenutno Rusija kontroliše oko 20% ukrajinske teritorije, uključujući i južni poluostrvo Krim, koje je Moskva anektirala još 2014. godine. Uoči novih pregovora, i Rusija i Ukrajina izvještavaju o eksplozijama.

U ukrajinskoj regiji Herson, prema riječima Oleksandra Prokudina, šefa vojne uprave te oblasti, tri osobe su poginule, a deset je ranjeno nakon ruskog granatiranja stambenih naselja. U regiji Sumi, takođe je jedna osoba izgubila život, saopštila je lokalna uprava.

Zvaničnici javljaju da je najmanje jedna osoba povrijeđena u eksplozijama u gradovima Harkiv i Izjum. Istovremeno, najmanje četrnaest osoba ranjeno je u eksploziji u ruskoj regiji Kursk, prema riječima vršioca dužnosti lokalnog guvernera Aleksandra Kinštejna, koje prenosi ruska državna agencija TASS.

“Vrijeme je da Tramp, Putin i Zelenski sjednu za isti sto”

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je juče da je Kijev već predao Rusiji svoju viziju budućih koraka i ponovio da Moskva mora prihvatiti bezuslovni prekid vatre kako bi se stvorili uslovi za šire pregovore.

– Zainteresovani smo da vidimo nastavak ovih sastanaka jer želimo da rat bude okončan ove godine – rekao je Sibiha na zajedničkoj konferenciji za novinare sa turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.

Putin i Zelenski neće lično prisustvovati pregovorima prekosutra, ali Fidan je izjavio da Turska i dalje želi da ugosti samit na visokom nivou.

– Iskreno vjerujemo da je vrijeme da predsjednik Tramp, predsjednik Putin i predsjednik Zelenski sjednu za isti sto – poručio je Fidan.

Peskov je izjavio da ruski prijedlozi za prekid vatre neće biti objavljeni javno i da će Moskva uzeti u razmatranje ideju o samitu na visokom nivou tek kada se postigne značajan napredak u preliminarnim razgovorima.

Kellogg: Ulazak Ukrajine u NATO nije opcija

Pozdravio je komentare Trampovog izaslanika za Ukrajinu, penzionisanog generala Kita Kellogga, koji je rekao da je ruska zabrinutost zbog širenja NATO-a opravdana. Kellogg je istakao da ulazak Ukrajine u NATO, na koji Kijev dugo računa, trenutno nije opcija. Dodao je i da je Tramp frustriran ruskom tvrdoglavošću, ali da pregovori moraju da se nastave.

Podsjetimo, Tramp i Putin su 19. maja imali dvosatni telefonski razgovor o američkom prijedlogu za prekid vatre koji bi zaustavio sukobe. Tramp je tada izjavio da je razgovor prošao veoma dobro i dodao da će Rusija i Ukrajina odmah započeti pregovore o prekidu vatre i okončanju rata.

Berlin pomaže Kijevu u proizvodnji projektila

Ukrajina je javno pristala na tridesetodnevni prekid vatre, ali Putin je rekao samo da će Rusija sarađivati sa Ukrajinom na izradi memoranduma o mogućem miru, što su Kijev i njegovi evropski saveznici ocijenili kao taktičko odugovlačenje da bi ruske trupe dobile vrijeme za nova osvajanja.

Nekoliko dana kasnije, u neuobičajenoj kritici Putinu, Tramp je ruskog predsjednika nazvao “potpuno ludim” i zaprijetio mu američkim sankcijama. Ova izjava uslijedila je nakon najvećih ruskih napada dronovima i projektilima na ukrajinske ciljeve do sada.

Prije tri dana, novi njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Volodimiru Zelenskom da će Berlin pomoći Kijevu u proizvodnji dalekometnih projektila za odbranu od budućih ruskih napada. Kremlj je upozorio da bi svaka odluka o ukidanju ograničenja dometa projektila koje Ukrajina može koristiti predstavljala opasnu promjenu politike i nanijela štetu naporima za okončanje rata.

Related Topics:

Svijet

ZBOG PRAZNINA NA GRANICI Amerika podiže zid, isplivao snimak!

SAD su počele izgradnju novog “sekundarnog” zida na svojoj jugozapadnoj granici sa Meksikom kako bi ojačale postojeću čeličnu ogradu koja dijeli dvije zemlje.

Zid dugačak oko 11 kilometara gradi se u državi Novi Meksiko i dio je plana za zatvaranje “kritičnih” praznina na granici i poboljšanje bezbjednosnih operacija, navodi se u saopštenju koje je objavila Američka carinska i granična zaštita.

U junu je američka sekretarka za nacionalnu bezbjednost Kristi Noem izdala nova izuzeća za izgradnju novog graničnog zida dugog oko 58 km u Arizoni i Novom Meksiku, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

NIJE TAKO BAJNO U EVROPI! Danska diže granicu za penziju: Da li će građani izdržati do 70. rođendana?

Kirsten Evans, 53-godišnja bankarska službenica iz Danske, vjerovatno će biti među prvim generacijama koje će morati čekati 70. rođendan da bi ostvarile pravo na punu penziju. Ipak, ona ne planira da čeka toliko. „Mislim da ste sa 70 godina stari. Želite imati dobar život poslije penzionisanja“, izjavila je, odlučna da se povuče sa posla već sa 65 ili 66 godina — iako će zbog toga primati umanjenu penziju.

Danski parlament usvojio je u maju zakon kojim se starosna granica za penziju do 2040. godine podiže sa sadašnjih 67 na čak 70 godina. Sistem je vezan za očekivani životni vijek i automatski se revidira svakih pet godina. Do 2030. granica će porasti na 68, do 2035. na 69, a svi rođeni nakon 31. decembra 1970. — uključujući Evans — penziju će dočekati tek sa 70 godina.

Većina ne izdrži do kraja

Međutim, brojke pokazuju da većina Danaca ne radi do formalne starosne granice. Prema podacima OECD-a, 2022. godine prosječna starost odlaska u penziju bila je oko 64 godine, iako je zvanična bila 67.

„Oko 20% ljudi u Danskoj odlazi u penziju jer ne mogu više da rade — ili zbog bolesti, ili zato što ne nalaze posao“, kaže Aske Juul Lassen, etnolog i stručnjak za starenje sa Univerziteta u Kopenhagenu. On upozorava da bi podizanje granice na 70 moglo dodatno produbiti jaz između imućnijih građana, koji mogu ranije da se povuku, i onih koji moraju da rade do kraja.

Nepravedno za fizičke radnike

Damoun Ashournia iz Danske sindikalne konfederacije naglašava da se među članovima sindikata rijetko ko penzioniše u punoj starosnoj dobi. „Naši članovi su iscrpljeni. Dvije trećine ih odlazi u penziju ranije, jer jednostavno ne mogu više“, kaže.

Camilla Rasmussen, 37-godišnja medicinska sestra, sumnja da će moći da izdrži do 70. „Zamislite mene sa 70 godina kako prelazim 10.000 koraka dnevno na odjeljenju. To ne bi bilo pošteno ni prema meni ni prema pacijentima“, ističe.

Kako izgleda danski penzioni sistem?

Danska ima složen penzioni sistem: univerzalnu državnu penziju (oko 965 evra mjesečno), dodatne penzije koje finansiraju poslodavci, i mogućnost privatne štednje. Ipak, to ne mijenja činjenicu da bi automatsko povećavanje starosne dobi — koje je na snazi od 2006. godine — moglo značiti da će neko ko danas ima 20 godina penziju dočekati tek sa 74.

I dok poslodavci pozdravljaju produženje radnog vijeka kao jedini način da se očuva socijalna država, sve je više poziva na promjenu pravila. Premijerka Mette Frederiksen izjavila je prošlog ljeta da više ne vjeruje u automatsko povećavanje dobi za penziju. „Sistem će vjerovatno morati da se revidira kad se granica približi 70.“

Sindikalci se slažu i predlažu sporiji ritam rasta: za svakih dodatnih godinu dana očekivanog života, starosna granica bi se povećavala za samo pola godine.

Danska, iako među najbogatijim i najuređenijim zemljama Evrope, sada stoji pred ozbiljnim pitanjem: da li će ljudi imati snage da rade do 70 — i hoće li to zaista biti život dostojan čovjeka?

Nastavi čitati

Svijet

UZNEMIRUJUĆI VIDEO! Snimljen pokušaj otmice žene usred dana na Floridi: EVO KAKO SE ODBRANILA

Neimenovana žena sa Floride hrabro se borila protiv napadača koji je pokušao da je ugura u svoj kamionet, a pošto je navodno izvršio pljačku.

Jeziva borba je zabilježena na novootkrivenom snimku nadzorne kamere i šokirala je tamošnju javnost.

Drama se odigrala 29. juna, oko 15.30 časova, ispred jedne prodavnice u Sent Ogastinu.

Na snimku je zabilježen trenutak kada osumnjičeni za pokušaj otmice, Teodor Majkl Tandidor (31), davi ženu koja vrišti i vuče je ka svom kamionu.

Žrtva, čiji identitet nije otkriven, očajnički traži pomoć dok je napadač vuče ka vozilu, a u jednom trenutku uspijeva da se otrgne i pobjegne, piše New York Post, prenosi Telegraf.rs.

Uhapšen nakon potjere

Kako navodi šerifova kancelarija, slučajni prolaznik je vidio pokušaj otmice, pritekao ženi u pomoć i pozvao 911, a napadač je pobjegao.

Nadležni su kasnije primijetili da vozi kamionet “nepromišljeno” na magistrali A1A, a Tandidor je uhapšen nakon potjere.

Vlasti su saopštile da je prethodno opljačkao prodavnicu i prisilio ženu da izađe na parking. Optužen je za otmicu, pljačku i krađu motornog vozila.

“Sve je uradila kako treba”

“Žrtva u ovoj situaciji uradila je sve kako treba, vrištala, borila se, privukla pažnju“, navodi policija.

Prema instruktorima programa “Žene protiv nasilnih susreta”, potencijalne žrtve uvijek treba da budu svjesne svoje okoline, da znaju gdje je njihova “zona opasnosti” u kojoj stranci mogu predstavljati prijetnju, i da vjeruju svojim instinktima i iskustvu.

“Stav, mentalna pripremljenost i odlučnost su ključ uspjeha”, poručili su iz šerifove kancelarije.

Nastavi čitati

Aktuelno