Connect with us

Svijet

TRAMPOV SASTANAK SA PUTINOM U BUDIMPEŠTI, žestok udarac evropi poniženje Brisela i trijumf Obrana

Najava Donalda Trampa da će se sastati sa Vladimirom Putinom u Budimpešti radi okončanja rata u Ukrajini doživljava se kao težak i bolan udarac za Evropu.

Na drugoj strani, Viktor Orban, mađarski premijer, gotovo izvjesno se osjeća kao “mačak koji se domogao pavlake”, navodi britanski The Telegraph.

Često ismijavan kao Putinov najbliži saveznik u Evropskoj uniji (EU), Orban se redovno sukobljavao sa Volodimirom Zelenskim i oštro kritikovao zapadne sankcije zbog rata u Ukrajini.

Više puta je istupao iz zajedničkog fronta svojih saveznika u NATO i EU, gdje samiti o Ukrajini sada rutinski završavaju zaključcima sa kojima se svi slože, osim Mađarske, čime se krše ustaljene konvencije.

Odnosi sa predsjednikom Zelenskim su na tački smrzavanja, Orban je obećao da će blokirati pristupanje Ukrajine EU i optužuje Kijev za progon mađarske etničke manjine.

U avgustu je Ukrajina pogodila ključni ruski naftovod koji prenosi naftu do Mađarske, zavisne od Kremlja, što je Budimpešta iskoristila da ponovo zatraži hitne mirovne pregovore u ratu za koji tvrdi da ga Kijev nikada ne može dobiti.

Ali, što je ključno, Orban se nikada nije posvađao sa Donaldom Trampom, otkako je svoju političku sudbinu čvrsto vezao za pokret MAGA još tokom Trampovog prvog mandata.

Ostao mu je lojalan i tokom Trampovog “izgnanstva” između dva mandata, u periodu kada je bio u sukobu sa Džozefom Bajdenom, bivšim američkim predsednikom. U tom vremenu Orban je postao miljenik američkih konzervativaca, govorio je na konferenciji “Conservative Political Action Conference” i bio domaćin samita u Budimpešti.

Orban je bio jedini lider EU koji je podržao Trampa prije njegovog ponovnog izbora. Bajden je upozorio da bi Tramp mogao da “orbanizuje” Sjedinjene Države, uporedivši lidera Fidesa sa diktatorom zbog njegovog obračuna sa medijima i ograničavanja prava LGBT zajednice.

Kada se vratio u Bijelu kuću, neke od novih politika Trampa bile su inspirisane Mađarskom, uključujući zakon kojim se dozvoljavaju samo dva pola.

Tramp je već podržao gospodina Orbana prije izbora 2026. godine. Mađar se predstavio kao zagovornik mira, a ovaj samit supersila je veliko dostignuće za lidera male zemlje od samo 9,5 miliona stanovnika.

To će biti udarac za one u EU koji su se nadali da bi Orbana mogao smijeniti Peter Mađar, proevropski konzervativac, koji u anketama vodi nad najduže vladajućim liderom u Mađarskoj.

Orban je uživao u svojoj ulozi “zlobnog momka” Brisela, osnovavši panevropsku grupu evroskeptičnih stranaka posvećenih vraćanju nacionalnih ovlašćenja od Evropske komisije.

Sukobio se sa sudijama EU zbog svoje stroge antiimigracione politike, koja je uključivala prisiljavanje migranata da ostanu u tranzitnim zonama između graničnih ograda.

Prošle godine je razbijesnio saveznike EU “mirovnom misijom” u Kijevu, Moskvi i Pekingu, prekidajući tabu ličnog susreta sa Putinom. Evropske diplomate su se trudile da insistiraju na tome da Orban ne govori u ime EU, uprkos tome što Mađarska šestomesečno predsjedava blokom.

Brisel je mislio da se osvetio krajem septembra kada je Tramp prekorio EU zbog nastavka kupovine ruske nafte. Evropski izaslanici nisu gubili vreme ukazujući da je najveći ruski kupac – Mađarska.

Mađarska je potpisala novi energetski sporazum sa Rusijom, tvrdeći da nema izbora jer zemlja nema izlaz na more. Tražili su izuzeća od sankcija EU na rusku energiju, ali su sada pod pritiskom SAD započeli pregovore sa drugim dobavljačima. Izbor Mađarske za samit obrisao je osmeh sa lica EU.

Blok je uglavnom bio marginalizovan u mirovnim pregovorima o Ukrajini i ljuti se zbog periferne uloge koju je igrao u mirovnom planu za Gazu.

Ovo će naštetiti i Kijevu. U Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine, Ukrajina je pristala da se odrekne svog nuklearnog oružja u zamjenu za garancije Rusije da će poštovati njen suverenitet, nezavisnost i granice.

Svakako pomaže to što je Mađarska ove godine objavila da se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) nakon što je izdat nalog za hapšenje Benjamina Netanijahua.

MKS takođe ima nalog za ratne zločine za Putina, koji zahtjeva od potpisnika da uhapse ruskog lidera ako uđe na njihovu teritoriju.

To neće biti problem u Mađarskoj, koja je izgradila veze sa drugim Trampovim saveznicima kao što su Netanijahu, premijer Izraela, i Žair Bolsonaro, bivši predsednik Brazila.

Zemlja koju su skoro sve članice i institucije EU izopštile sada je dobila centar pažnje od strane Trampa, koji veruje da je blok osnovan da bi “prevario” SAD.

Na samitu o Gazi u Egiptu ranije ove nedelje, potražio je Orbana sa bine.

“Volimo Viktora. Fantastičan si, zar ne? Znam da se mnogi ljudi ne slažu sa mnom, ali ja sam jedini koji je važan”, rekao je Tramp, stojeći pred evropskim liderima, uključujući Đorđu Meloni, premijerku Italije, i ser Kira Starmera.

Američki predsednik nema razloga da ne vjeruje u optužbe Orbana da EU namjerava da nametne svoje “budne” i globalističke vrijednosti Mađarskoj.

Davanje Orbanu poklona u vidu mirovnog samita nije samo nagrada za lojalnost, već će i podstaći napor Bijele kuće da MAGA učini globalnom. To ima dodatnu prednost obračunu sa liberalima u EU i šire.

Related Topics:

Svijet

FRANCUSKA GORI, A MAKRON I BRIŽIT PLEŠU: „Marija Antoaneta“ ponovo u Parizu?

Dok su hiljade demonstranata izlazile na ulice Francuske, a sukobi sa policijom eskalirali u više gradova, Emanuel Makron i njegova supruga Brižit fotografisani su na koncertu Selin Dion. Prizor je odmah izazvao poređenja sa Marijom Antoanetom.

Francuska je u petak bila zahvaćena masovnim protestima, sukobima, paljenjem barikada i javnih objekata, dok je predsjednički par veče proveo u privatnoj loži na koncertu Selin Dion.

Makron i Brižit su, prema objavljenim fotografijama i snimcima, aplaudirali i uživali u muzici, dok su se samo nekoliko sati kasnije širom zemlje nizali prizori nasilja.

Ulice su bile blokirane, automobili prevrtani, objekti oštećeni, a policija je intervenisala protiv demonstranata.

Do 18 časova bilo je uhapšeno više od 400 osoba, od čega gotovo 200 u Parizu.

I upravo je taj kontrast – predsjednik pleše dok država ključa – postao jedan od glavnih motiva kritika na račun Makrona.

„Ponašaju se kao Luj XVI i Marija Antoaneta“
Poređenje sa francuskom kraljicom Marijom Antoanetom brzo se proširilo društvenim mrežama i među demonstrantima.

– Makron i Brižit ponašaju se kao Luj XVI i Marija Antoaneta, koji su pogubljeni tokom Francuske revolucije 1789. godine. Izgleda da misle da nikakav problem ne postoji – izjavila je Lina Bernar, organizatorka protestnog skupa na sjeveru Pariza.

Istorijsko poređenje je, naravno, prije svega politička metafora.

Ali u atmosferi u kojoj građani protestuju zbog troškova života, socijalne nejednakosti i stanja javnih službi, fotografija predsjedničkog para na koncertu dobila je potpuno drugačije značenje.

Posebno jer su protesti iz prvobitno užeg razloga prerasli u šire nezadovoljstvo vlastima.

A kada se na jednoj strani vide zapaljene barikade, a na drugoj predsjednički par koji uživa u koncertu – politički kontrast gotovo da se sam nameće.

Bagete kao simbol protesta
Demonstranti su na ulicama nosili čak i bagete, što je bilo svojevrsno podsjećanje na istoriju Francuske i ulogu hljeba u društvenim nemirima.

Jer kada građani počnu govoriti da im je život preskup, da javne službe ne funkcionišu i da politička elita živi u potpuno drugom svijetu, svaka fotografija vlasti koja izgleda bezbrižno može postati mnogo više od obične fotografije.

U Lilu su demonstranti upali u gradsku vijećnicu, dok su oštećene i gradske vijećnice u Grenoblu i drugim gradovima.

U Lionu je zapaljena istorijska zgrada turističkog biroa, što je gradonačelnik opisao kao „tragediju“.

Nasilje i uništavanje imovine zabilježeni su i u Pou, Monpeljeu, Tuluzu i Valansu.

Od školskih problema do pobune protiv sistema
Protesti su počeli prošlog mjeseca zbog problema u školama u siromašnijim predgrađima Pariza, ali su se vrlo brzo proširili na šire društveno nezadovoljstvo.

Građanima su se pridružili i pripadnici pokreta „Žuti prsluci“, koji su tokom prvog Makronovog mandata mjesecima demonstrirali protiv njegove ekonomske politike.

Sada se na ulicama ponovo čuje zahtjev za promjenom.

Makronu drugi mandat ističe u maju, a francuski ustav mu ne dozvoljava da bude izabran i treći put uzastopno.

To znači da se već otvoreno govori o njegovom političkom nasljeđu.

I dok se predsjednik približava kraju svoje posljednje predsjedničke etape, ulica mu šalje poruku da se nezadovoljstvo građana ne može riješiti samo političkim govorima.

Francuska između revolta i političke blokade
Poseban problem predstavlja činjenica da se socijalno nezadovoljstvo sve više prepliće sa političkom krizom.

Kritičari vlasti Makrona optužuju da je izgubio kontakt sa svakodnevnim problemima građana, dok predsjednik za podsticanje protesta optužuje radikalnu ljevicu i stranku Nepokorena Francuska.

Oni te optužbe odbacuju.

Ali bez obzira na to ko politički profitira od protesta, slike iz francuskih gradova govore da je nezadovoljstvo ozbiljno.

Jedna Francuska te noći pjevala je uz Selin Dion. Druga je bila na ulicama, iza barikada.

I upravo zbog tog prizora nastala je možda najbrutalnija politička metafora cijelog protesta:

Francuska gori – a Makron i Brižit se češljaju.

Nastavi čitati

Svijet

ŽESTOKI NEREDI U TIRANI: Demonstanti zapalili dva policajca (UZNEMIRUJUĆI VIDEO)

Situacija na ulicama Tirane u jednom trenutku gotovo je potpuno izmakla kontroli, a policija je pokušavala da potisne demonstrante i uspostavi red. Međutim, pripadnici policije naišli su na veliki otpor i teško su uspijevali da napreduju, dok su sukobi postajali sve intenzivniji, piše Top Channel.

Policajci su pokušavali da se probiju kroz masu, ali su ih u tome spriječili demonstranti koji su na njih bacali Molotovljeve koktele. U jednom trenutku plamen je zahvatio dvojicu pripadnika specijalne policijske jedinice „Škorpioni“, koji su se našli usred vatrene stihije.

Sukobi su nastavljeni i napadima kamenicama. Dvojica policajaca primijećena su kako hramlju nakon što su pogođena kamenjem koje su bacali demonstranti, dok je na snimcima zabilježen i jedan krvavi pripadnik policije, prenosi “Telegraf.rs”.

Prema dostupnim navodima, u napadu demonstranata povrijeđeno je nekoliko policajaca.

Zbog čega se održavaju protesti?

Protesti u Albaniji izbili su zbog nezadovoljstva studenata i građana radom državnih institucija, a u središtu njihovih zahtjeva nalaze se odgovornost vlasti i postupanje policije. Okupljanja su prerasla u šire demonstracije, praćene sve oštrijim sukobima između učesnika protesta i bezbjednosnih snaga.

Nezadovoljstvo je prvobitno pokrenuto zbog kontroverznog projekta izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na zaštićenom dijelu albanske obale, povezanog sa Džaredom Kušnerom, zetom Donalda Trampa.

Protestima su se potom masovno pridružili studenti, nezadovoljni visokim troškovima školovanja, lošim uslovima na univerzitetima, nezaposlenošću i korupcijom. Demonstranti sada zahtijevaju ostavku premijera Edija Rame, formiranje tehničke vlade i raspisivanje prijevremenih izbora, dok Rama odbija da se povuče sa funkcije.

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO: Tramp će dva mjeseca procjenjivati ekonomski uticaj ODLAGANJA SANKCIJA RUSIJI

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da će predsjednik SAD Donald Tramp iskoristiti period od najviše 60 dana kako bi procijenio ekonomski uticaj sankcija i carina povezanih sa Rusijom, čiju je primjenu suspendovao dan ranije, prenosi Rojters.

Tramp je potpisao izvršnu uredbu kojom se odlaže primjena novog, sveobuhvatnog paketa sankcija protiv Rusije, uz obrazloženje upućeno Kongresu da je ta odluka u nacionalnom interesu.

Odlukom od petka nije precizirano koliko će odlaganje trajati, ali je Rubio rekao da se Tramp opredijelio za period „preispitivanja“ od 60 dana.

Cilj paketa sankcija bio je da se ruski predsjednik Vladimir Putin liši resursa koji su Moskvi potrebni za nastavak rata u Ukrajini, kao i da se uvedu sankcije ruskim zvaničnicima i bankama te omete rad „flote tankera iz sjenke“, kojima ruski energenti nastavljaju da stižu do svojih odredišta.

Tramp je prošle sedmice postigao iznenadni sporazum prema kojem će Rusija odmah isporučiti više od 300.000 tona dizela, nakon čega će u novembru uslijediti dodatnih 500.000 tona, a „odmah zatim“ još milion tona.

Trampov dogovor o dizelu sa Putinom naišao je na oštre kritike i republikanaca i demokrata, koji smatraju da će to pomoći Rusiji u vođenju rata protiv Ukrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno