Connect with us

Svijet

SPREMA SE NOVI FIJASKO između Rusije i Ukrajine?

Ukrajinski predsjednik doveo je u pitanje rusku posvećenost napretku u mirovnim pregovorima nakon što je Moskva potvrdila da prekosutra šalje delegaciju na pregovore u Istanbul, prenosi BBC.

Rusija još uvijek nije poslala svoje pregovaračke prijedloge Ukrajini, što je ključni zahtjev Kijeva. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će se o moskovskim uslovima za prekid vatre razgovarati u Turskoj, ali Volodimir Zelenski optužio je Moskvu da radi sve kako bi naredni sastanak bio neuspješan.

– Da bi sastanak imao smisla, dnevni red mora biti jasan, a pregovori dobro pripremljeni – rekao je Zelenski. Ukrajina je, kaže, već poslala svoje prijedloge Rusiji, potvrđujući spremnost na potpuni i bezuslovni prekid vatre.

Obje strane javljaju o eksplozijama

Prvi krug pregovora, održan prije dvije sedmice u Istanbulu, nije donio veći napredak, ali je dogovorena razmjena ratnih zarobljenika. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Trenutno Rusija kontroliše oko 20% ukrajinske teritorije, uključujući i južni poluostrvo Krim, koje je Moskva anektirala još 2014. godine. Uoči novih pregovora, i Rusija i Ukrajina izvještavaju o eksplozijama.

U ukrajinskoj regiji Herson, prema riječima Oleksandra Prokudina, šefa vojne uprave te oblasti, tri osobe su poginule, a deset je ranjeno nakon ruskog granatiranja stambenih naselja. U regiji Sumi, takođe je jedna osoba izgubila život, saopštila je lokalna uprava.

Zvaničnici javljaju da je najmanje jedna osoba povrijeđena u eksplozijama u gradovima Harkiv i Izjum. Istovremeno, najmanje četrnaest osoba ranjeno je u eksploziji u ruskoj regiji Kursk, prema riječima vršioca dužnosti lokalnog guvernera Aleksandra Kinštejna, koje prenosi ruska državna agencija TASS.

“Vrijeme je da Tramp, Putin i Zelenski sjednu za isti sto”

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je juče da je Kijev već predao Rusiji svoju viziju budućih koraka i ponovio da Moskva mora prihvatiti bezuslovni prekid vatre kako bi se stvorili uslovi za šire pregovore.

– Zainteresovani smo da vidimo nastavak ovih sastanaka jer želimo da rat bude okončan ove godine – rekao je Sibiha na zajedničkoj konferenciji za novinare sa turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.

Putin i Zelenski neće lično prisustvovati pregovorima prekosutra, ali Fidan je izjavio da Turska i dalje želi da ugosti samit na visokom nivou.

– Iskreno vjerujemo da je vrijeme da predsjednik Tramp, predsjednik Putin i predsjednik Zelenski sjednu za isti sto – poručio je Fidan.

Peskov je izjavio da ruski prijedlozi za prekid vatre neće biti objavljeni javno i da će Moskva uzeti u razmatranje ideju o samitu na visokom nivou tek kada se postigne značajan napredak u preliminarnim razgovorima.

Kellogg: Ulazak Ukrajine u NATO nije opcija

Pozdravio je komentare Trampovog izaslanika za Ukrajinu, penzionisanog generala Kita Kellogga, koji je rekao da je ruska zabrinutost zbog širenja NATO-a opravdana. Kellogg je istakao da ulazak Ukrajine u NATO, na koji Kijev dugo računa, trenutno nije opcija. Dodao je i da je Tramp frustriran ruskom tvrdoglavošću, ali da pregovori moraju da se nastave.

Podsjetimo, Tramp i Putin su 19. maja imali dvosatni telefonski razgovor o američkom prijedlogu za prekid vatre koji bi zaustavio sukobe. Tramp je tada izjavio da je razgovor prošao veoma dobro i dodao da će Rusija i Ukrajina odmah započeti pregovore o prekidu vatre i okončanju rata.

Berlin pomaže Kijevu u proizvodnji projektila

Ukrajina je javno pristala na tridesetodnevni prekid vatre, ali Putin je rekao samo da će Rusija sarađivati sa Ukrajinom na izradi memoranduma o mogućem miru, što su Kijev i njegovi evropski saveznici ocijenili kao taktičko odugovlačenje da bi ruske trupe dobile vrijeme za nova osvajanja.

Nekoliko dana kasnije, u neuobičajenoj kritici Putinu, Tramp je ruskog predsjednika nazvao “potpuno ludim” i zaprijetio mu američkim sankcijama. Ova izjava uslijedila je nakon najvećih ruskih napada dronovima i projektilima na ukrajinske ciljeve do sada.

Prije tri dana, novi njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Volodimiru Zelenskom da će Berlin pomoći Kijevu u proizvodnji dalekometnih projektila za odbranu od budućih ruskih napada. Kremlj je upozorio da bi svaka odluka o ukidanju ograničenja dometa projektila koje Ukrajina može koristiti predstavljala opasnu promjenu politike i nanijela štetu naporima za okončanje rata.

Related Topics:

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Aktuelno