Connect with us

Svijet

SPREMA SE NOVI FIJASKO između Rusije i Ukrajine?

Ukrajinski predsjednik doveo je u pitanje rusku posvećenost napretku u mirovnim pregovorima nakon što je Moskva potvrdila da prekosutra šalje delegaciju na pregovore u Istanbul, prenosi BBC.

Rusija još uvijek nije poslala svoje pregovaračke prijedloge Ukrajini, što je ključni zahtjev Kijeva. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će se o moskovskim uslovima za prekid vatre razgovarati u Turskoj, ali Volodimir Zelenski optužio je Moskvu da radi sve kako bi naredni sastanak bio neuspješan.

– Da bi sastanak imao smisla, dnevni red mora biti jasan, a pregovori dobro pripremljeni – rekao je Zelenski. Ukrajina je, kaže, već poslala svoje prijedloge Rusiji, potvrđujući spremnost na potpuni i bezuslovni prekid vatre.

Obje strane javljaju o eksplozijama

Prvi krug pregovora, održan prije dvije sedmice u Istanbulu, nije donio veći napredak, ali je dogovorena razmjena ratnih zarobljenika. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Trenutno Rusija kontroliše oko 20% ukrajinske teritorije, uključujući i južni poluostrvo Krim, koje je Moskva anektirala još 2014. godine. Uoči novih pregovora, i Rusija i Ukrajina izvještavaju o eksplozijama.

U ukrajinskoj regiji Herson, prema riječima Oleksandra Prokudina, šefa vojne uprave te oblasti, tri osobe su poginule, a deset je ranjeno nakon ruskog granatiranja stambenih naselja. U regiji Sumi, takođe je jedna osoba izgubila život, saopštila je lokalna uprava.

Zvaničnici javljaju da je najmanje jedna osoba povrijeđena u eksplozijama u gradovima Harkiv i Izjum. Istovremeno, najmanje četrnaest osoba ranjeno je u eksploziji u ruskoj regiji Kursk, prema riječima vršioca dužnosti lokalnog guvernera Aleksandra Kinštejna, koje prenosi ruska državna agencija TASS.

“Vrijeme je da Tramp, Putin i Zelenski sjednu za isti sto”

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je juče da je Kijev već predao Rusiji svoju viziju budućih koraka i ponovio da Moskva mora prihvatiti bezuslovni prekid vatre kako bi se stvorili uslovi za šire pregovore.

– Zainteresovani smo da vidimo nastavak ovih sastanaka jer želimo da rat bude okončan ove godine – rekao je Sibiha na zajedničkoj konferenciji za novinare sa turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.

Putin i Zelenski neće lično prisustvovati pregovorima prekosutra, ali Fidan je izjavio da Turska i dalje želi da ugosti samit na visokom nivou.

– Iskreno vjerujemo da je vrijeme da predsjednik Tramp, predsjednik Putin i predsjednik Zelenski sjednu za isti sto – poručio je Fidan.

Peskov je izjavio da ruski prijedlozi za prekid vatre neće biti objavljeni javno i da će Moskva uzeti u razmatranje ideju o samitu na visokom nivou tek kada se postigne značajan napredak u preliminarnim razgovorima.

Kellogg: Ulazak Ukrajine u NATO nije opcija

Pozdravio je komentare Trampovog izaslanika za Ukrajinu, penzionisanog generala Kita Kellogga, koji je rekao da je ruska zabrinutost zbog širenja NATO-a opravdana. Kellogg je istakao da ulazak Ukrajine u NATO, na koji Kijev dugo računa, trenutno nije opcija. Dodao je i da je Tramp frustriran ruskom tvrdoglavošću, ali da pregovori moraju da se nastave.

Podsjetimo, Tramp i Putin su 19. maja imali dvosatni telefonski razgovor o američkom prijedlogu za prekid vatre koji bi zaustavio sukobe. Tramp je tada izjavio da je razgovor prošao veoma dobro i dodao da će Rusija i Ukrajina odmah započeti pregovore o prekidu vatre i okončanju rata.

Berlin pomaže Kijevu u proizvodnji projektila

Ukrajina je javno pristala na tridesetodnevni prekid vatre, ali Putin je rekao samo da će Rusija sarađivati sa Ukrajinom na izradi memoranduma o mogućem miru, što su Kijev i njegovi evropski saveznici ocijenili kao taktičko odugovlačenje da bi ruske trupe dobile vrijeme za nova osvajanja.

Nekoliko dana kasnije, u neuobičajenoj kritici Putinu, Tramp je ruskog predsjednika nazvao “potpuno ludim” i zaprijetio mu američkim sankcijama. Ova izjava uslijedila je nakon najvećih ruskih napada dronovima i projektilima na ukrajinske ciljeve do sada.

Prije tri dana, novi njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Volodimiru Zelenskom da će Berlin pomoći Kijevu u proizvodnji dalekometnih projektila za odbranu od budućih ruskih napada. Kremlj je upozorio da bi svaka odluka o ukidanju ograničenja dometa projektila koje Ukrajina može koristiti predstavljala opasnu promjenu politike i nanijela štetu naporima za okončanje rata.

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno